Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium te
su česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako ...bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranje
namirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati i
usporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK na
vezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno o
korištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1
stanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje (p<0,05) vežu AFM1 u mlijeku, a jedini izuzetak su stanice Lactobacillus rhamnosus KM koje nakon 4 sata vežu AFM1 u najvećem postotku (>90%). Najveća razlika u uspješnosti vezanja AFM1 između mrtvih i liofiliziranih stanica uočljiva je kod soja
L. rhamnosus KM i iznosi 62,49% dok su razlike u vezanju AFM1 najmanje kod Lactococcus lactis 5MS1. Koncentracija slobodnog AFM1 u mlijeku nakon tretiranja BMK određivana je visoko djelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC).
Svrha: Željelo se detektirati bakterije koje reduciraju sulfate (BRS) i procijeniti moguću povezanost između BRS-a i fakultativnih bakterija na različitim mjestima u usnoj šupljini s različitim ...stanjem parodonta. Metode: Za istraživanje je od osmero pacijenata uzeto devet uzoraka (od jednog pacijenta uzeta su dva) s različitih mjesta u usnoj šupljini. Skupljeni su s pomoću modificiranog medija Postgate E namijenjenog uzgoju, rastu i izolaciji BRS-a. Osim toga upotrijebljena je i reducirana otopina za anaerobne bakterije kao otopina za transport fakultativnih bakterija identificiranih s pomoću lančane reakcije polimeraze te sekvencije gena 16S rRNK. Rezultati: BRS je pronađen u trima uzorcima – u fragmentu korijena, u fragmentu korijena i u zdravom zubu s vertikalnim gubitkom kosti i pomičnošću treće razine, te u zdravom zubu izvađenom zbog ortodontskih razloga. Kod posljednjeg pacijenta fakultativna bakterija identificirana je kao Lactobacillus casei. Ostale bakterije bile su Kurthia gibsonii (pacijent 5) i Pseudomonas aeruginosa (pacijent 7). Zaključak: Otkrivanje BRS-a na različitim zubnim tkivima s izrazitim parodontnim problemima upozorilo je na to da su potrebna nova istraživanja kako bi se otkrila prava uloga BRS-a u oralnoj mikroflori. Također smo, osim BRS-a, u istom uzorku mogli potvrditi i prisutnost Lactobacillus
casei.
Probiotičke bakterije pozitivno djeluju u prevenciji i terapiji različitih bolesti. U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja probiotičkih bakterija u prevenciji i terapiji dijareje ...provedenih posljednjih desetak godina. Najveći preventivni i terapijski učinak probiotičkih bakterija utvrđen je za akutnu dijareju u djece uzrokovanu rotavirusima. Značajan, ali nešto manji učinak probiotičkih bakterija dokazan je kod dijareje kao posljedice uzimanja antibiotika. Pozitivan učinak probiotičkih bakterija u prevenciji putničke dijareje i dijareje kao posljedice terapije zračenjem nije značajan. Preventivni i terapijski učinak na dijareju neovisan je o načinu uzimanja probiotičkih bakterija, fermentiranim mlijekom, kapsulom ili oralnom rehidratacijskom otopinom.
Infekcije uzrokovane multirezistentnim gram-negativnim bakterijama jedan su od vodećih problema moderne medicine. Razvoj rezistencije na gotovo sve poznate antibiotike ostavlja malo opcija za ...liječenje, a osobito zabrinjava njezino širenje na karbapeneme. Bakterije s najširim obrascem rezistencije koje su i najveći problem u kliničkoj praksi jesu Acinetobacter baumannii, Klebsiella pneumoniae i Pseudomonas aeruginosa. Optimalna metoda liječenja infekcija prouzročenih ovim bakterijama još nije utvrđena. Često se provodi kombinirana antimikrobna terapija s dva ili više antibiotika. Većina kombinacija danas se bazira na kolistinu kao osnovi terapije, a preporuke za liječenje temelje se uglavnom na in vitro studijama i manjim opservacijskim studijama. Noviji antibiotici poput plazmocina, eravaciklina, ceftolozan-tazobaktama, avibaktama i relebaktama, koji su u nekoj od faza kliničkog ispitivanja donijet će određena poboljšanja i nove opcije liječenja, ali zasad ne postoji nijedan antibiotik koji bi zaobišao sve obrasce rezistencije i bio efikasna empirijska monoterapija za sepsu ili pneumoniju uzrokovanu multirezistentnim gram-negativnim bakterijama. Osim razvoja novih antibiotika za rješavanje ovog problema nužne su racionalnija primjena antibiotika te učinkovite mjere prevencije širenja infekcija.
Da bi se opisao mikrobni proces, upotijebljeni su strukturirani i nestrukturirani modeli. Strukturirani modeli uzimaju u obzir strukturu, funkciju i raspored stanica, a nestrukturirani ne uzimaju ...fiziološka svojstva, već samo ukupnu koncentraciju stanica. Ipak, usprkos njihovoj jednostavnosti, nestrukturirani modeli precizno opisuju mliječno-kiselo vrenje u različitim eksperimentalnim uvjetima i na raznim podlogama. Autori najčešće koriste Luedekingov i Piretov model, koji opisuje djelomičnu vezu između rasta stanica i proizvodnje mliječne kiseline. U razvoju ovoga modela najčešće je pH-vrijednost glavni parametar. Pri niskoj pH-vrijednosti nastaju inhibicijske koncentracije nedisocirane mliječne kiseline, što zaustavlja rast mliječno-kiselih bakterija, a time i proizvodnju mliječne kiseline. Taj se inhibicijski učinak može prevladati održavanjem optimalne pH-vrijednosti, ali pritom treba uzeti u obzir utjecaj hranjivih tvari na rast mliječno-kiselih bakterija. Nedostatak dušika je najčešći uzrok inhibicije mliječno-kiselih bakterija, jer im je prijeko potreban za rast, dok nakon iscrpljivanja ugljika iz podloge prestaje proizvodnja mliječne kiseline, što se može izbjeći korištenjem odgovarajućih koncentracija ugljika.
Root-knot nematodes (Meloidogyne spp.) are important pests of many cultivated plants. Recently, the most efficient chemical control products (e.g. methyl bromide) have now been restricted due to ...their toxic characteristics. Research on agents that work against root-knot nematodes and do not have a detrimental impact on the environment is becoming increasingly important. Advances in the last decades produced quite a number of biocontrol products that are already marketed. Some of the well-accepted commercial products contain bacteria Bacillus firmus and Pasteuria penetrans, and fungus Purpureocillium lilacinus. In this review we summarize the antagonistic activity of bacteria and fungi, with their advantages and limitations in biocontrol of root-knot nematodes.
Ogorčice koreninskih šišk (Meloidogyne spp.) uvrščamo med pomembne škodljivce številnih kmetijskih rastlin. Najbolj učinkovita kemična sredstva za njihovo zatiranje so močno strupena, zato je njihova uporaba močno omejena ali celo prepovedana (npr. metil bromid). Razvoj na področju pripravkov za zatiranje ogorčic koreninskih šišk z okoljsko sprejemljivimi lastnostmi se povečuje. Napredek v zadnjih desetletjih je viden v večjem številu biotičnih pripravkov, mnogi med njimi se danes že tržijo. Aktivne snovi v uveljavljenih biotičnih sredstvih sta bakteriji Bacillus firmus in Pasteuria penetrans ter gliva Purpureocillium lilacinus. V članku je predstavljen pregled zaviralnih mehanizmov delovanja bakterij in gliv, prav tako omenjamo največje prednosti in slabosti njihove uporabe v biotičnem zatiranju ogorčic koreninskih šišk.
Voda kao životni okoliš organizama koji u njoj žive svojom kvalitetom utječe na njihovo zdravstveno stanje. U dostupnoj je literaturi malo podataka o pokazateljima zdravstvenoga stanja klena, osobito ...iz rijeke Save. Zbog toga je svrha ovog istraživanja bila procijeniti zdravstveno stanje klena kao pokazatelja kvalitete vode, te odrediti odnos histoloških i parazitoloških pokazatelja prema broju bakterija u vodi. Istraživanje je provedeno na ukupno 289 klenova s pet postaja od slovensko–hrvatske granice do utoka rijeke Une u Savu. Uzorci organa klena uzeti su za parazitološku i histološku pretragu. Istodobno je uzorkovana voda i određen broj heterotrofnih i koliformnih bakterija. Razlike u količini bakterija u vodi bile su izražene među pojedinim postajama. Najviša je vrijednost utvrđena na postaji Oborovo, a najniža na postaji Otok Samoborski. Intenzitet histoloških promjena bio je u korelaciji s mikrobiološkom kakvoćom vode. U svim uzorkovanim organima utvrđen je barem jedan histološki pokazatelj u visokoj korelaciji s mikrobiološkom kakvoćom vode. Od parazitarnih invazija samo su ihtioftirijaza i trihodinijaza pokazale visoku negativnu korelaciju s mikrobiološkom kvalitetom vode. U sklopu parazitološke pretrage primijenjivane su i molekularne metode u svrhu identifikacije crijevnih parazita iz grupe Acanthocephala.
Molekularne metode za izravnu identifikaciju koriste se u mikrobiologiji hrane desetak godina. Većinom se temelje na amplifikaciji ukupne bakterijske DNA izolirane neposredno iz uzorka, a cilj je ...amplifikacije određeni gen ili varijabilna regija toga gena. Takvi su molekularni pristupi primijenjeni u mnogim studijama identifikacije prirodne populacije bakterija mliječne kisline u mliječnim proizvodima. Također je poznato da autohtona mikrobna populacija bitno pridonosi specifičnostima okusa i mirisa tradicionalnih sireva. Međutim, ne postoji molekularna metoda koja omogućava potpun kvalitativan i kvantitativan uvid u mikrobnu populaciju bilo kojega ekosustava. Zato je potrebno primijeniti kombinirane molekularne pristupe da bi se dobio objektivniji rezultat. Svrha je ovoga rada prikazati najčešće primjenjivane molekularne metode za izravnu identifikaciju bakterija mliječne kiseline u mliječnim proizvodima.
A total of 11 ruminal strains currently assigned to Butyrivibrio fibrisolvens and Pseudobutyrivibrio xylanivorans were cultivated in two different media, rumen fluid containing M2 and short-chain ...fatty acid (SCFA) containing M330, and their cellular fatty acid methyl esters (FAME) and dimethylacetals (DMA) were analyzed using gas chromatography. A comparison of the FAME/DMA compositions revealed that the difference in SCFA contents in the growth medium induced a pronounced quantitative effect on the cellular branched-chain fatty acid and aldehydes proportions only in the P. xylanivorans strains. This study shows that FAME/DMA analysis is a powerful chemotaxonomic tool in the group of phenotypically similar rumen butyrivibria especially when the influence of the growth medium is evaluated.
Skupno smo gojili 11 vampnih sevov iz vrst Butyrivibrio fibrisolvens in Pseudobutyrivibrio xylanivorans v dveh različnih gojiščih: v M2 z vampnim sokom in v M330 z mešanico kratkoverižnih maščobnih kislin (SCFA). S plinsko kromatografijo smo analizirali njihove metilne estre celičnih maščobnih kislin (FAME) in dimetilacetale (DMA). Primerjava sestave FAME/ DMA je razkrila, da razlika v vsebnosti SCFA v gojišču povzroči izrazit kvantitativen učinek na deleže celičnih razvejanih maščobnih kislin in aldehidov le pri sevih vrste P. xylanivorans. Naša raziskava dokazuje, da lahko FAME/DMA analizo učinkovito uporabljamo v kemotaksonomiji fenotipsko podobnih butirivibrijev z ustreznim ovrednotenjem vpliva gojišča.
Natural CO
springs (mofettes) represent extreme ecosystems with severe exhalations of ambient temperature geological CO
, inducing long-term soil hypoxia. In this paper an overview of mofette ...research in the fields of microbial ecology and biodiversity in presented, with a focus on the studies describing the impact of the changed soil gas regime on communities of arbuscular mycorrhizal fungi, archaea and bacteria. Along with the fast development of new, highthroughput molecular techniques driving the field of molecular ecology, mofettes enable new insights into the importance of the abiotic environmental factors in regulating soil biodiversity, and the community structure of these functionally important microbial groups.
Naravni izviri CO
ali mofete predstavljajo ekstremen ekosistem, kjer zaradi izhajanja geološkega plina v tleh prihaja do dologoročnega pojava hipoksije. V preglednem članku so predstavljene raziskave z območij mofet s področja mikrobne ekologije, ki opisujejo vplive sprememenjenih koncentracij talnih plinov na združbe arbuskularnih mikoriznih gliv, arhej in bakterij. Skupaj s hitrim razvojem novih molekulskih pristopov, predvsem novih generacij visokozmogljivega paralelnega sekvenciranja, ki poganjajo področje molekularne ekologije, mofete omogočajo raziskovanje vpliva abiotskih dejavnikov okolja na biodiverziteto in strukturo združb teh funkcionalno pomembnih skupin talnih mikrobov.
PDF
