Onečišćenje mora balastnim vodama iznimno je ozbiljan problem s kojim se danas susreće većina obalnih država. Svjesna navedene činjenice Međunarodna pomorska organizacija donijela je 2004. godine ...Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine. Ova konvencija predstavlja prvi sveobuhvatni međunarodni pravni instrument koji regulira problematiku prijenosa štetnih morskih organizama. Autorica u ovom članku nudi analizu najvažnijih odredbi spomenute konvencije.
Sea pollution from ballast water is extremly serious problem that most coastal countries are dealing with today. Being aware of this, International Maritime Organization introduced in 2004 the ...International Convention for the Control and Management of Ships' Ballast water and Sediment. This Convention represents the first comprehensive international legal instrument which regulates the transfer of dangerous aquatic organisms problem area. The author in this article analizes most important paragraphs of this document.
Onečišćenje mora balastnim vodama iznimno je ozbiljan problem s kojim se danas susreće većina obalnih država. Svjesna navedene činjenice Međunarodna pomorska organizacija donijela je 2004. godine Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine. Ova konvencija predstavlja prvi sveobuhvatni međunarodni pravni instrument koji regulira problematiku prijenosa štetnih morskih organizama. Autorica u ovom članku nudi analizu najvažnijih odredbi spomenute konvencije.
Autori u ovom radu predlažu inovativni koncept upravljanja balasnim
vodama korištenjem metode kontinuiranog propuštanja u brodskom
dvodnu. Ideja je bila osmisliti brod koji neće prenositi balastne ...vode, a
koje obično sadrže infektivne morske organizme, s jedne destinacije na
drugu; nego će ploviti kroz balastne vode a da pritom zadrži potrebne
hidrostatičke značajke koristeći isključivo okolišno more. Predloženo je
rješenje koje temeljem tridimenzionalne CFD simulacije daje prihvatljive
rezultate.
U „Narodnim novinama Međunarodni ugovori“ 3/10 objavljen je Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, koji je Hrvatski ...sabor donio na sjednici 30. travnja 2010. Konvencija je sastavljena u Londonu 13. veljače 2004., u izvorniku na arapskome, kineskome, engleskome, francuskome, ruskom i španjolskom jeziku.
Uz odluku o ratifikaciji objavljen je tekst Konvencije na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik.
Konvencija je napisana u obliku standardne nomotehničke strukture uobičajene za međunarodne ugovore, a posebno za konvencije kao univerzalne izvore prava („viza“), što uključuje: preambulu, subjekte (stranke države članice IMO), definicije (mjerodavna uprava, balastne vode, svjedodžba, bruto-tonaža, štetni vodeni organizmi i patogeni talozi, brod i dr.); opće obveze, primjenu, rješavanje sporova, odnos prema međunarodnom pravu i drugim sporazumima, potpisivanje, pristup ratifikacija, odobrenje, stupanje na snagu, otkaz i drugo.
Predmeti reguliranja ove konvencije su: kontrola prijenosa štetnih vodenih organizama i patogena brodskim balastnim vodama i talozima; znanstveno i tehničko istraživanje te praćenje stanja, pregled i izdavanje svjedodžba, kršenja, inspekcija brodova, otkrivanje kršenja i nadzor brodova, obavijest o postupcima u nadzoru brodova, nepotrebno kašnjenje brodova, tehnička pomoć, suradnja, priopćavanje informacija i drugo.
Posebna karakteristika je u tome što se u sadržaj unose Pravila o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima (Pravilo A-1 do Pravilo A-5), Zahtjevi upravljanja i nadzora nad brodovima (Pravilo B-1 do Pravila B-6) i Posebni zahtjevi u određenim područjima (Pravilo C-1 do C-3), Standardi za upravljanjem balastnim vodama (Pravilo D-1 do D-5) i Zahtjevi za pregled i izdavanje svjedodžba za upravljanje balastnim vodama (Pravila E-1 do E-5). Komentar toga sadržaja predmet je ovoga rada.
The Law on Adoption of the International Convention for the Control and Management of Ships’ Ballast Water and Sediments was published in the ‘’Official Gazette International Contracts’’ 3/10. The ...Law was brought by the Croatian Parliament on 30 April 2010. The Convention was established in London on 13 February 2004, in a single original in the Arabic, Chinese, English, French, Russian and Spanish languages.With the decision on ratification the text of the Convention was published in English and in Croatian translation.The Convention was developed as a standard nomotechnical structure normally used in international contracts, and particularly in conventions as universal legal sources (‘’visa’’), including: preamble, subjects (parties to the IMO member state), definitions (administrations, ballast waters, certificate, gross tonnage, harmful aquatic organisms and pathogen sediments, ship etc.); general obligations, implementation, dispute settlement, relationship to international law and other agremeents, signature, ratification, acceptance, approval, accession, entry into force, denunciation etc.The Convention regulates the following: control of transfer of harmful aquatic organisms and pathtogens through ships’ ballast water and sediments; scientific and technical research and monitoring, surveys and issuance of certificates, violations, ship inspections, detection of violations and control of ships, notification of control actions, undue delay to ships, technical assistance, co-operation, communication of information etc.It is specific for this Convention that Regulations for the Control and Management of Ships’ Ballast Water and Sediments (Regulation A-1 to Regulation A-5) are introduced as well as Management and Control Requirements for Ships (Regulation B-1 to B-6) and Special Requirements in Certain Areas (Regulation C-1 to C-3), Standards for Ballast Water Management (Regulation D-1 to D-5) and Survey and Certification Requirements for Ballast Water Management (Regulations E-1 to E-5). This paper elaborates on the cited contents.
U „Narodnim novinama Međunarodni ugovori“ 3/10 objavljen je Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 30. travnja 2010. Konvencija je sastavljena u Londonu 13. veljače 2004., u izvorniku na arapskome, kineskome, engleskome, francuskome, ruskom i španjolskom jeziku.Uz odluku o ratifikaciji objavljen je tekst Konvencije na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik.Konvencija je napisana u obliku standardne nomotehničke strukture uobičajene za međunarodne ugovore, a posebno za konvencije kao univerzalne izvore prava („viza“), što uključuje: preambulu, subjekte (stranke države članice IMO), definicije (mjerodavna uprava, balastne vode, svjedodžba, bruto-tonaža, štetni vodeni organizmi i patogeni talozi, brod i dr.); opće obveze, primjenu, rješavanje sporova, odnos prema međunarodnom pravu i drugim sporazumima, potpisivanje, pristup ratifikacija, odobrenje, stupanje na snagu, otkaz i drugo.Predmeti reguliranja ove konvencije su: kontrola prijenosa štetnih vodenih organizama i patogena brodskim balastnim vodama i talozima; znanstveno i tehničko istraživanje te praćenje stanja, pregled i izdavanje svjedodžba, kršenja, inspekcija brodova, otkrivanje kršenja i nadzor brodova, obavijest o postupcima u nadzoru brodova, nepotrebno kašnjenje brodova, tehnička pomoć, suradnja, priopćavanje informacija i drugo.Posebna karakteristika je u tome što se u sadržaj unose Pravila o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima (Pravilo A-1 do Pravilo A-5), Zahtjevi upravljanja i nadzora nad brodovima (Pravilo B-1 do Pravila B-6) i Posebni zahtjevi u određenim područjima (Pravilo C-1 do C-3), Standardi za upravljanjem balastnim vodama (Pravilo D-1 do D-5) i Zahtjevi za pregled i izdavanje svjedodžba za upravljanje balastnim vodama (Pravila E-1 do E-5). Komentar toga sadržaja predmet je ovoga rada.
Doktorska disertacija "Model nadzora automatskog sustava za pročišćavanje brodske balastne vode upotrebom protočnog citometra i satelitskih komunikacijskih tehnologija" nastala je kao rezultat ...istraživanja mogućnosti primjene novih razvijenih tehnologija automatskog optičkog uzorkovanja u svrhu potvrđivanja kvalitete učinkovitosti sustava za pročišćavanje brodske balastne vode i daljinskim praćenjem upotrebom satelitskih komunikacijskih tehnologija i, na kraju, verificiranjem toga procesa od strane nadležnih službi u luci dolaska. Konvencijom iz 2004. nije se postiglo cjelovito rješenje problema kontaminacije balastnim vodama. Ostale su još neke mogućnosti kontaminacije koje bi se mogle onemogućiti primjenom modela koji se analizira u ovoj doktorskoj disertaciji. Dokazivanjem tih karakteristika modela znanstvenim metodama i rezultatima višekriterijske analize postiže se cilj da brod uđe u luku ukrcaja s potvrđeno čistom brodskom balastnom vodom. Time se izbjegava mogućnost kašnjenja broda zbog zastoja u redovnim operacijama u luci uzrokovanim mogućim zahtjevom inspektorata za provjerom potencijalne kontaminiranosti brodske balastne vode. Analiza svih podsustava modela pokazala je da je mogućnost takva modela izvediva, kao i da se može i unaprijediti u budućnosti razvojem tehnologije koja se u njemu upotrebljava, ali i razvojem robotike kojom se može postići obuhvatnije uzorkovanje tretirane brodske balastne vode.
This doctoral dissertation is a result of the research on possible use of newest technologies to remotely confirm cleanliness of the ballast water on the ships. Remote monitoring and flow cytometry were lately significantly developed. Ballast water treatment systems (BWTS) are in use on lot of ships today and new systems are still in research projects worldwide as well. So fast development requires control and monitoring of installed systems. International Maritime Organization (IMO) regulations and Ballast Water Convention 2004 permit inspection of treated ballast water (BW) if needed. That could initiate lot of legal, beside to operational, problems in maritime industry. That implicates the need of a monitoring treated BW before the ship enters a port. It has been described in this article how to monitor treated ballast water to make sure the BW and BWTS on a ship is in proper condition, but before the port entrance. The monitoring system and its parts flow cytometer and satellite communication system together with remote operation system from the land office have been explained. Automatic monitoring of treated BW on board by using newest sensor technologies and satellite communications are included in the model of three sub-systems and remote operation from the land office, but to be autonomous from the ship's crew. Future monitoring technology development could include robots that have been explained in this dissertation. Main goal of the research is that a ship enters the port with the BW cleanliness confirmation. In this way there is no need to sample the BW and no time is lost for analysing the samples.
Uzorak Synagrops japonicus sakupljen je u sjeverozapadnom Mediteranu tijekom istraživačkog
krstarenja pridnenim povlačnim mrežama, s ciljem procjene mogućih posljedica izgubljenih u moru
bubnjeva ...koje sadrže otrovne materijale. Otkriće ovog primjerka slijedi prvi zapis koji se dogodio
na istom području prije 28 godina, a primjerak je bio ulovljen pridnenom koćaricom u vodama
Portofina (Genova, Italija) 1987. godine.
Navedeni su morfometrijski i meristički detalji novog uzorka. Prisutnost ove jedinke u sjevero-
zapadnom dijelu Sredozemnog mora je vjerojatno povezana sa slučajnim transportom ličinki balast-
nom vodom u brodovima koji dolaze izvan mediteranskog bazena.
Indo-pacifička vrsta veslonošca Pseudodiaptomus marinus je po prvi put zabilježena u veljači 2015. godine u luci Kopar, Slovenija. Ovo je četvrti nalaz ove vrste u Sredozemnom moru, od kojih su tri u ...Jadranskom moru. Utvrđene su visoke vrijednosti od 73 ind. m-3, znatno više od prije zabilježenih za Jadran. Smatramo da je morski transport glavni uzrok unosa ovog veslonošca, prvenstveno putem balastnih voda. Ponovljenim uzorkovanjem u svibnju na istoj postaju potvrđeno je njegova stalna prisutnost što ukazuje na mogućnost uspostavljanja stabilne populacije u luci Kopar.
Hypleurochilus bananensis jedna je od najrjeđih vrsta slingurke (Blenniidae) u Sredozemnom moru. U cijelom mediteranskom bazenu zabilježene su samo nekoliko puta. Zbog svoje rijetkosti, H.
bananensis ...donosimo dodatne podatke o ovoj rijetkoj vrsti. Posebice opisujemo njihova staništa, spolni dimorfizam, te njihovu prisutnost i raspodjelu s nekoliko novih zapisa u Tirenskom i Jonskom moru. Istraživanja su provedena u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Metode korištene prilikom promatranja su ronjenje s disalicom i SCUBA ronjenje. U prirodnom okruženju promatrali smo ponašanje i koloraciju obaju spolova. Ispitivali smo morfologiju kod dvije odrasle jedinke oba spola i iznijeli prve detaljne informacije o razlikama među njima. Spolni dimorfizam je vrlo izražen i prošli opisi ove vrste temeljili su se samo na ženskim primjercima. Ovo bi moglo dovesti do pogrešne identifikacije slučajeva. Doista, posebice morfologija i kromatski uzorak mužjaka, slični su onima drugih vrsta češljouste babice. Štoviše, naša izvješća donose podatke koji se tiču reprodukcije, preferencija staništa i razmatranja njihove prisutnosti u talijanskim morima.
Po prvi put, jedinka ženke plavog raka Callinectes sapidus rathbun, 1896 vrste koja potječe sa zapadne obale atlantika, zabilježena je u vodama pokrajine abruzzi (srednji Jadran). Ova vrsta je ...uvelike najezdila europske obale atlantika i nekoliko područja u mediteranu, donešena vjerojatno balastnim vodama; ipak, još se nije u potpunosti nastanila u istraživanom području.
