Srednjotrijaske naslage u krškim Dinaridima (okolica Gračaca u južnoj Lici) istraživane su s ciljem njihove petrološke i sedimentološke odredbe te odredbe njihove biostratigrafske pripadnosti. Unutar ...dvaju snimljenih kontinuiranih sljedova koji se sastoje od izmjene karbonatnih sedimentnih stijena i piroklastita (Mali Kunovac i Kunovac), a koji odražavaju varijabilne sedimentacijsko-magmatske okoliše njihova postanka, prikupljena je relativno malobrojna, ali vrijedna kolekcija cefalopoda srednjoiliričke i gornjoiliričke starosti. Najvažniji su nalazi amonitne vrste Asseretoceras sp. koja upućuje na gornji dio iliričke Paraceratites trinodosus zone te vrste Reitziites reitzi koja označava gornjoiliričku Reitziites zonu. Pronalazak vrste Reitziites reitzi do sada nije bio zabilježen na području krških Dinarida.
Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do ...matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.
Godine 1983. skupina istraživača (HERAK et al., 1983) predložila je selo Muć Gornji u Hrvatskoj za referentno područje europskog gornjeg skita. Prijedlog je obrazložen peleofaunističkim i ...litostratigrafskim karakteristikama lokaliteta. Standardni profil određen je duž korita potoka Zmijavca u Muću Gornjem. Glavni dio lokaliteta nalazi se na području sela Muć i Sutina; naslage donjeg trijasa izgrađuju obronke na sjevernoj strani mućko-sutinske udoline. U periodu 1983–1991, te nešto kasnije sakupljao sam uz biostratigrafsku kontrolu na širem području Muća amonite za zbirku Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Također, izvršio sam precizna biostratigrafska mjerenja uključujući standardnu sekciju. Rezultati predstavljaju značajnu dopunu biostratigrafske skale koju su objavili HERAK et al. (1983: 97). Biostratigrafski, važnije vrste amonita pripadaju rodovima Tirolites, Dinarites i Carniolites. Mućko-sutinski lokalitet prikazan je na priloženoj topografskoj karti.
U fauni amonita gornjeg skita (donji trijas) dosad su bile poznate tri vrste roda Diaplococeras: D. liccanum (HAUER), D. circumplicatus (MOJSISOVICS) i D. connectens (MOJSISOVICS). D. liccanum je ...pouzdano validna vrsta, a D. circumplicatus i D. connectens su upitne vrste - opisane su na temelju malo i, uz to, vrlo oštećenih primjeraka. Autor je, istražujući širu okolicu sela Muć u srednjoj Dalmaciji u Hrvatskoj, našao bogatiji fosilni materijal od dosad poznatog. Nađeno je pet vrsta roda Diaplococeras, od čega tri nove: D. jazinkae, D. tridentatus i D. malići. Nađen je materijal koji razjašnjava pitanje validnosti vrste D. circumplicatus. Materijal je deponiran u Prirodoslovnom muzeju u Splitu. Vrste su obrađene taksonomski i biostratigrafski.
Tijekom višegodišnjeg istraživanja na lokalitetu selo Muć nađen je novi rod gornje-skitskih amonita Sutinaites, te nekoliko novih vrsta amonita. Novi rod je nazvan po selu Sutina, značajnom ...lokalitetu trijasa pokraj Muća. Novi rod predstavljen je vrstom Sutinaites involutus n. sp. Osim novog roda nađene su vrste: Carniolites superior n. sp., C. neorichianus n. sp., C. planatus n. sp. i Pseudokymatites involutus n. sp. Nove vrste obrađene su taksonomski i biostratigrafski.
PDF
