U ovom radu autor po prvi put obrađuje i donosi podatke o broju poginulih pripadnika Poglavnikova tjelesnog zdruga, i to onih rođenih na području Velike župe Zagorje (njih 96) kao i onih poginulih na ...području iste velike župe (njih 270). S obzirom na to da je kao glavni historiografski izvor za ovu temu korištena „Matica umrlih ustaša“, napravljena je opširna analiza te su obrađeni podatci (koji su prikazani i grafikonima): broj poginulih, mjesta rođenja poginulih, vrijeme pogibije, dob, razlog smrti, mjesto smrti i mjesto ukopa. Dio podataka uspoređen je i s drugim arhivskim izvorima kako bi se postigao cilj, a to je dokaz vjerodostojnosti i njezina važnost za daljnja proučavanja djelovanja PTS-a. U prilozima radu su i dvije tablice naslova: Pripadnici PTS-a rođeni na području Velike župe Zagorje – upisani u maticu umrlih i Pripadnici PTS-a poginuli ili umrli na području Velike župe Zagorje – upisani u maticu umrlih.
Autor obrađuje do sada slabo istražene operacije tijekom vrlo teških Zimskih bitaka za Karpate (siječanj – travanj 1915.) i čuvenoga proboja kod Tarnówa i Gorlica u svibnju 1915., u kojima je u ...sastavu austrougarskih snaga sudjelovala većina hrvatskih postrojbi na Istočnom bojištu. Prilog je pisan na temelju arhivske građe koja se nalazi u arhivima u Zagrebu i Beču te vojno-stručne literature koja obrađuje pojedina ratna događanja, zadatke hrvatskih snaga i njihove operativne učinke i gubitke.
Znamenita Lepantska bitka (1571.) u ovom se eseju promatra kao kulturno-antropološka tema. Za suvremenike ona je bila „čudesno Božje djelo“. Kršćanski je svijet dokazao da može pobijediti islam. ...Pobjeda kod Lepanta postala je dio kršćanskog imaginarija i mjesto memorije. U slavu te bitke stoljećima su se održavale vjerske i svjetovne svetkovine, ispisivali bezbrojni stihovi, skladale i pjevale laude. U eseju je istaknut prinos kršćanskih država Sredozemlja i cijele Europe pobjedi nad osmanlijskom pomorskom silom. Naveden je i primjer Istre i istočnojadranske obale.