Bitka kod Jurjevih Stijena 16.10.1663. Pobjeda hrvatske vojske nad turskom vojskom, zapovjednik Petar Zrinski.
Battle of the Jurassic Rocks on 16.10.1663. The victory of the Croatian army over the ...Turkish army, Commander Peter Zrinski.
Bitka kod Jurjevih Stijena 16.10.1663. Pobjeda hrvatske vojske nad turskom vojskom, zapovjednik Petar Zrinski.
Bitka kod Siska 1593. godine Božić, Mate
Pleter: Časopis udruge studenata povijesti,
02/2017, Letnik:
1., Številka:
1.
Paper
Odprti dostop
Tema je rada povijesni i vojni aspekt Sisačke bitke 1593. godine u kontekstu najvećeg opsega osvajačkih pothvata Osmanlijskog Carstva na području Europe tijekom 16. stoljeća. U okviru navedene ...problematike u prvom dijelu rada tematizirana je sudbina hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva tijekom stogodišnjeg rata protiv
Osmanlija tj. položaj Siska koji se u tom sukobu našao pod izravnim osmanlijskim udarom. U tom je smislu osobito važna tad aktualna reorganizacija Vojne krajine koja je u konačnici doprinijela uspješnom protuosmanlijskom otporu. Sisak je u okviru tih obrambenih nastojanja u drugoj polovici 16. stoljeća stekao ulogu glavne strateške
točke obrane, čemu je osobito doprinijela izgradnja sisačkog kaštela izvršena u skladu s tad suvremenim renesansnim fortifikacijskim principima prilagođenima razvoju i upotrebi vatrenog oružja. Drugi je dio rada posvećen osmanlijskim opsadama Siska u posljednjem desetljeću 16. stoljeća odnosno tijeku same Sisačke bitke uključujući i
opsežne osmanlijske pripreme koje su prethodile bitki. Naposljetku su istaknute i posljedice tog odlučujućeg sraza, osobito u kontekstu europskih protuosmanlijskih obrambenih nastojanja.
Autori istražuju „staff ride” metodologiju proučavanja bitaka i operacija, te njezinu moguću implementaciju u vojnu izobrazbu hrvatskih Oružanih snaga. Vrlo je važno kroz sustav vojne izobrazbe ...otkriti buduće zapovjednike koji imaju dar ispravnog zaključivanja i brzog donošenja najboljih odluka. Upravo je primjena u ovom radu opisane metodologije pomogla mnogim poznatim vojnim vođama intelektualno raskrinkati određeno povijesno ratište, bojište ili bitku, te uvidjeti kako su odluke zapovjednika utjecale na operativne i taktičke rezultate, odnosno kako su terenske okolnosti, kao i vrste pokreta i djelovanja, utjecale na razvoj situacije, poraz ili pobjedu. Upoznavanje s primijenjenom taktikom, tehnologijom i vojnim ustrojstvom djeluje poticajno na časnika tako da on može jasno sintetizirati i vizualizirati situacijsku sliku koja u određenom trenutku vlada na ratištu ili bojištu. Ovakva spoznaja, popraćena znatiželjom i marljivošću, predstavlja temelj za cjeloživotno napredovanje i profesionalno usavršavanje časnika. Časnik mora puno čitati i imati jaku volju koja će mu priskrbiti psihičku i mentalnu spremnost za sve vrste izazova i uloga. Za tu svrhu služi upravo „staff ride” metodologija, koju primjenjuju vojne organizacije diljem svijeta i koja koristi vojnu povijest kao sredstvo za profesionalni razvoj časnika. U hrvatskoj historiografiji ne postoji niti jedno značajno djelo o „staff ride” metodologiji.
