Onkologija predstavlja važan segment sveukupnoga hrvatskoga zdravstvenog sustava. Sama onkologija
jedna je od trenutačno najpropulzivnijih medicinskih struka te smo svakodnevno svjedoci ekspanzivnog ...rasta
novih modaliteta onkološkog liječenja. Ove činjenice nameću imperativ stvaranja onkološke mreže koja bi kao
zadatak imala standardiziranje onkološkog liječenja i osiguravanje dostupnosti novih modaliteta liječenja za sve
oboljele od zloćudnih bolesti, neovisno o njihovom mjestu boravka.¹ Hrvatska već ima prepoznate i definirane
regionalne onkološke centre u sklopu kliničkih bolničkih centara u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Nasreću, u
Hrvatskoj postoji tradicija, stara nekoliko desetljeća, razvoja onkoloških centara u općim i županijskim bolnicama.
Poimence, to su neklinički onkološki centri u Županijskoj bolnici Čakovec, Općoj bolnici Dubrovnik, Općoj bolnici
Karlovac, Općoj bolnici Koprivnica, Općoj bolnici Pula, Općoj bolnici Slavonski Brod, Općoj bolnici Šibenik, Općoj
bolnici Varaždin i Općoj bolnici Zadar. Svrha ovoga istraživanja, provedenog u svim nekliničkim onkološkim
centrima
Hrvatske te korištenjem podataka Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
bila je uvidjeti kako je trenutno organizirana onkološka skrb u Republici Hrvatskoj i koja je uloga nekliničkih
onkoloških centara u liječenju bolesnika sa zloćudnim bolestima u Republici Hrvatskoj.
Rad se bavi razvojem zdravstva i zdravstvene zaštite u Zagrebu u 19. stoljeću, s naglaskom na posljednje godine, pri čemu se za analizu koriste i članci iz Liječničkog vjesnika. Razmatra se razvoj ...bolničkog i javnozdravstvenog sustava, ali i modernizacija drugih područja – ljekarništva i stomatologije. Rad sadrži i osnovne zdravstveno-prosvjetiteljske misli i njihove autore. Na kraju se na nekoliko izdvojenih primjera donosi kratka analiza uspješnosti liječenja.
The article describes health and health care development in Zagreb in the 19th century, with special attention to the last period of the century, using articles from Liječnički vjesnik for analysis. The development of the hospital and public health system is being considered, as well as the modernisation of other areas - pharmacy and dentistry. In addition, the paper presents basic health enlightenment thoughts as well as their authors. In the end, a brief analysis of treatment success is made on several separate examples
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Rijeci je djelovala bolnica za zarazne bolesti u predjelu Zeniković kao bolnica-podružnica Gradske bolnice sv. Duha. Nakon otkupa ladanjskog imanja pomorskog ...kapetana Dionizija Jakovčića, adaptirane su postojeće zgrade, a početkom 80-ih godina 19. stoljeća izgrađeno je još nekoliko građevina, prijeko potrebnih za organizaciju zarazne bolnice. Parcela i zgrade bili su podijeljeni na čistu i nečistu zonu. Glavna zgrada adaptirana je u glavne prostore za liječenje te za smještaj osoblja, a manja je zgrada imala gospodarsku namjenu. Zbog povećanja kapaciteta na prijelazu stoljeća rađene su daljnje adaptacije, na parceli je izgrađena i veća drvena baraka, a po potrebi podizani su i drugi privremeni objekti. Teren na kojem se nalazila bolnica-podružnica bio je vezan i uz dva ambiciozna projekta riječkih bolnica koji su izrađeni početkom 20. stoljeća, ali nisu realizirani. Bolnica-podružnica bila je u funkciji do dvadesetih godina 20. stoljeća kada se, zajedno s Gradskom bolnicom, i taj odjel premješta u kompleks bivše vojno-pomorske akademije, a prostor bolnice dobiva novu namjenu u međuratnom i poslijeratnom razdoblju.
In the late 19th and early 20th centuries, a hospital for infectious diseases in the Zeniković area was operating in Rijeka as a hospital - subsidiary of the City Hospital of St. Spirit. After purchasing the property of the naval captain Dionysius Jakovčić, the existing buildings were adapted and several other buildings, necessary for the organization of an infectious hospital, were constructed in the early eighties of the 19th century. The terrain and buildings were divided into clean and unclean areas. The main building was adapted to the main facilities for treatment and accommodation, while the smaller building was used for economic purposes. Due to the increase of the capacity at the turn of the century, further adaptations were made, larger wooden barracks and other temporary facilities were also constructed. The terrain of the hospital was linked to two ambitious projects of the hospitals in Rijeka, which were created at the beginning of the 20th century but were not realized. The hospital operated until the twenties of the 20th century when this department together with the City Hospital was moved to the former Naval Academy complex, while the hospital area was given a new purpose in the interwar and postwar periods.
Bolnički dio sustava skrbi za psihičko zdravlje izložen je svim izazovima sigurnosti kao i drugi dijelovi bolničkoga zdravstvenog sustava, no mimo njih izložen je i dodatnim, jedinstvenim izazovima ...sigurnosti, od kojih je jedan svakako povezan s pružanjem skrbi za suicidalne bolesnike. Kao krajnja pojavnost kontinuuma suicidalnosti – samoubojstvo, posebice u bolničkom sustavu skrbi, može predstavljati valjani pokazatelj sigurnosti pružene skrbi. To prepoznaje i pravni okvir u Republici Hrvatskoj koji pokušaj samoubojstva i samoubojstvo razvrstava u neočekivani neželjeni događaj. Međutim, nastojanje sprječavanja (prevencije) samoubojstava i pokušaja samoubojstava bremenito je mnogobrojnim izazovima, a koje u ovom preglednom radu prikazujemo kroz nekoliko međusobno isprepletenih (pod)cjelina: procjenu i predviđanje suicidalnosti (to jest, opasnost od samoubojstva), prijam na bolničko liječenje, liječenje i nadzor tijekom bolničkog liječenja, otpust s bolničkog liječenja te daljnje praćenje po otpustu. Unatoč svim izazovima, sprječavanje samoubojstava je središnji izazov sigurnosti bolesnika u bolničkom sustavu skrbi za psihičko zdravlje.
The Healthcare and Social Hygiene Department in Vrbaska Banovina is presented in this paper for deeper and broader scientific processing, with all its segments, such as healthcare and social hygiene ...institutions, organizations, doctors, pharmacists, spas, and institutions in the service of healthcare. The turning point in the overall healthcare system of Vrbaska Banovina rested on the abilities of its first Ban Svetislav Tisa Milosavljević, who developed and intensified, as if blowing into a balloon, overall social life, along with healthcare, not only of Banja Luka as the center of the Banovina, but of all the district centers, municipalities, and rural settlements
Prva klinička hiperbarična komora pri Kliničkom bolničkom centru Rijeka puštena je u rad krajem 2016., skoro 25 godina nakon objave prve Hrvatske liste indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju (HBO2T) ...u riječkom medicinskom časopisu "Medicina". U tom razdoblju, ni razni oblici edukacije, ni napori u popularizaciji ove metode, kao ni mogućnost rada s eksperimentalnom hiperbaričnom komorom, nisu imali za posljedicu veći broj riječkih publikacija u ovom znanstvenom području pa stoga ni naglašeniji interes od strane specijalista kliničkih grana. HBO2T treba učiniti jeftinijom i dostupnijom svim bolesnicima koji gravitiraju Rijeci. Sadašnju Listu indikacija za HBO2T treba urediti i učiniti je sukladnom preporukama utvrđenim u Europskoj konsenzus listi.
Cilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije COVID-19 na rad Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
Iz računalne baze podataka KBC-a Zagreb te baze ...onkoloških bolesnika Klinike retrospektivno su izvučeni te uspoređeni podatci o izvršenim postupcima i dijagnozama u razdoblju prva četiri mjeseca 2019., 2020. te 2021. godine.
Ukupan je broj slučajeva 2020. bio veći za 32,4%, a 2021. za 13,19% (p<0,001), u usporedbi s 2019. godinom. Odjel za kirurgiju glave i vrata zabilježio je pad od 31,9%, Odjel za dječju otorinolaringologiju 41,89%, Odjel za otologiju 66,67% te Odjel za rinosinusologiju 82,47%. Odjel za maksilofacijalnu kirurgiju te Zavod za tumore glave i vrata zabilježili su porast slučajeva, 71,08% odnosno 31,1%. Pregledom dijagnoza zabilježen je manji broj poremećaja štitnjače (–57,14%), devijacija nazalnog septuma (–85,14%), bolesti srednjeg uha i mastoida (–75,35%), tonzila i adenoida (–52,64%). Porastao je broj tumora glave i vrata (165,4%), prijeloma kostiju lica (95%) te rascjepa usne i nepca, kojih je u 2021. bilo 19, a nijedan u prethodne dvije godine. Novodijagnosticiranih karcinoma grkljana bilo je 2021. za 35% više nego 2019. godine. Broj karcinoma grkljana T1 bio je 2021. manji za 22,2%, dok je broj T2 bio veći za 133%.
Ovim radom prikazali smo smanjenje ukupnog broja postupaka u prvoj trećini 2020. i 2021. godine u odnosu na 2019., ali i značajan porast kompleksnosti operacija i broja postupaka bolesnika s tumorima glave i vrata. Iz naših rezultata pokazano je kako je zbrinjavanje znatno većeg broja bolesnika kirurgije glave i vrata moguće i u izvanrednim uvjetima u ustanovi koja je kadrovski i tehnološki kvalitetno opremljena. To ukazuje na važnost razvijanja centara izvrsnosti koji i u slučaju povećanog pritiska na zdravstveni sustav mogu osigurati najviše standarde liječenja kompleksnih bolesnika.
Rak dojke pri mladih bolnicah je redek pojav. Uspešno zdravljenje te bolezni omogoča večini mladih bolnic dolgo preživetje. Pomemben vidik kakovosti življenja je nedvomno ohranjanje plodnosti, ...posebno ob zavedanju, da je starost žensk ob prvem otroku vse višja. Mlade bolnice je zato treba že ob postavitvi diagnoze seznaniti z možnimi negativnimi vplivi zdravljenja na plodno sposobnost in jim ponuditi možnost svetovanja. Na ginekološko-onkološkem konziliju bolnicam ali paru med drugim predstavimo postopke za shranjevanje genetskega materiala pred pričetkom zdravljenja. V pričujočem prispevku predstavljamo in razpravljamo o novejših spoznanjih, ki povezujejo rak dojke ter nosečnost. Predstavljamo tudi zbrane podatke o nosečnostih pri zelo mladih bolnicah po zdravljenju raka dojke v Sloveniji.
Populacija starejših ljudi se veča, zato se povečuje tudi število bolnic z rakom dojke, ki so starejše od 80 let. Žal ni enotnega mnenja oziroma strokovnih priporočil o tem, kako zdraviti starejše ...bolnice z rakom dojk. Namen naše retrospektivneštudije je bil ugotoviti, kako kirurško zdravimo raka dojk pri bolnicah, starih 80 let ali več in kakšno je njihovo preživetje.Pregledali smo popise bolezni 154 bolnic z začetnim rakom dojke (povprečna starost 83 let; razpon od 80 do 90 let), ki so bile na Onkološkem inštitutu Ljubljana operirane vobdobju od leta 2000 do leta 2008 in so bile ob operaciji stare 80 let ali več. Zbrali smo podatke o obsegu bolezni, patomorfoloških značilnostih tumorja, načinu zdravljenja,obsegu operacije dojke in pazdušnih bezgavk, ponovitvi bolezni, vzroku smrti, dolžini preživetja in dolžini preživetjaglede raka dojk. Z univariatno in mutivariatno analizo smo ugotavljali povezavo med prognostičnimi dejavniki, vrsto zdravljenja in preživetjem glede raka dojk. Rak dojke je bilomejen na dojko v 28 %, v 47% so bili prisotni regionalni zasevki, obseg bolezni pa ni bil znan v 25 %. Tumorski stadij pT1/pT2 je imelo 75 % bolnic, pT3/pT4 pa je imelo 25 %bolnic. Kirurško zdravljenje je obsegalo: kvadrantektomijov 27 %, mastektomijo v 73 %, izpraznitev pazduhe v 57 %,biopsijo varovalne bezgavke v 18 %, brez posega v pazduho pa je bilo 25 % bolnic. Adjuvantno hormonsko zdravljenje je imelo 88 % bolnic (tamoxifen 53, aromatazni inhibitor 45,kombinacija obeh 37 bolnic), zdravljenje s citostatiki je imelo1,3 % bolnic, obsevanih pa je bilo 16 % bolnic. Ponovitev bolezni smo dokazali v 23 %, v času sledenja od 0,1 do 11 let(mediana 4,45 leta). Lokalno ponovitev bolezni smo dokazali v 10 %, reginalno v 6 % in oddaljene zasevke v 23 %. Petletno preživetje glede raka dojk je bilo pri lokalno omejenem raku 90 %, pri regionalno razširjenem pa 62 %. Ena od bolnicje umrla prvi dan po operativnem posegu zaradi srčnega infarkta. Zaradi raka dojk je umrlo 19 % bolnic, zaradi drugih vzrokov pa 12 % bolnic. Univariatna analiza je pokazala, da so bili z dolžino preživetja zaradi raka dojk povezani naslednji dejavniki: zdravljenje s hormoni pred operacijo, patološki Tstadij, patološki N stadij, operacija dojke, odstranitev vsehpazdušnih bezgavk, operacija bezgavk, estrogenski receptorji,stopnja diferenciacije tumorja, radikalnost kirurškega posega in kirurško zdravljenje v skladu s smernicami. Z multivariatnostatistično analizo smo ugotovili, da so bili patološki T stadij, patološki N stadij in estrogenski receptorji neodvisni prognostični dejavniki za dolžino preživetja zaradi raka dojk. Rezultati naše multivariatne analize kažejo, da so kirurgi ustrezno prilagodili obseg operativnega zdravljenja stadiju bolezni in splošnemu stanju bolnice. Kratko preživetje glede raka dojk je pokazatelj tega, da je rak dojke z zasevki v pazdušnih bezgavkah pri bolnicah, starih 80 let ali več, lahko agresivna bolezen. ; slv - slovenski
Healthcare financing in Serbia has faced many challenges over the past few decades. One of the most severe challenges is a global macroeconomic recession whose far-reaching consequences deserve ...particular attention from policymakers in cases of the most demanding major prosperity diseases, such as cancer. The objective of the study was to assess the precise cost matrix of oncology medical care and its chronological evolution during the key years of the macroeconomic recessionary period during 2010-2013.
A retrospective database of hospital discharge invoices was analysed, encompassing 37, 978 hospital admissions and 12, 505 patients during a four-year period. Insight into microeconomic patterns of consumption across groups of medical services was provided. A payer's perspective and one-year time horizon have been adopted.
Total hospital direct medical costs of cancer diagnostics and treatment in the observed tertiary care facility decreased from €7, 411, 446 in 2010 to €5, 715, 884 in 2012 and then increased to an extraordinary €8, 536, 364 in 2013. The costs of oncology nursing care, imaging diagnostics and radiotherapy have increased considerably while those of pharmaceuticals and surgery have decreased radically - completely transforming the resource allocation landscape of public cancer care.
The financial burden of cancer in Serbia is considerable and, unfortunately, expected to increase further in the coming years. Worldwide economic recession and consecutive domestic policy constraints of reimbursement limitations have heavily affected the affordability of cancer treatment for ordinary citizens. Promising signs of market recovery are clearly visible in 2013, which will likely improve both access and equity of medical care in Serbian oncology clinics.