Mineralni sastav plodova borovnica Konjević, Nikolina; Duralija, Boris
Pomologia Croatica,
03/2023, Letnik:
26, Številka:
1-4
Journal Article
Odprti dostop
Početkom 21. stoljeća borovnice zbog svojih nutritivnih svojstava plodova postaju popularne među potrošačima, a što povećava njihovu potražnju. Kultivirane borovnice stoga zauzimaju sve veći značaj ...kako u svjetskoj tako i u hrvatskoj proizvodnji voća. Mineralni sastav plodova je važna komponenta koja utječe na kvalitetu plodova i njihovu nutritivnu vrijednost. U ovom radu napravljen je prikaz mineralnog sastava plodova borovnice, kao i nutritivne vrijednosti. Na temelju proučene literature utvrđeno je kako su u plodovima borovnice najzastupljeniji makroelementi dušik i kalij dok su kod mikroelemenata to mangan i željezo. Obrađeni su i najvažniji čimbenici koji imaju utjecaj na mineralni sastav borovnica, kao što su: sorta, klima, tlo, agrotehnički i pomotehnički zahvati. Odabirom i upravljanjem navedenih čimbenika moguće je povećati kvalitetu ploda, ali i utjecati na mineralni sastav plodova borovnica.
Blueberries are becoming increasingly popular among consumers at the beginning of the 21st century due to their nutritional properties, which increases their demand. For this very reason, cultivated blueberries are becoming increasingly important in both global and Croatian fruit production. The mineral composition of the fruit is an important component that influences the quality of the fruit and its nutritional value. In this paper, the mineral composition of blueberries and their nutritional value are presented. Based on the literature studied, it was found that the most abundant macroelements in blueberries are nitrogen and potassium, while the microelements are manganese and iron. The main factors that have an influence on the mineral composition of blueberries, such as: cultivar, climate, soil, agro- and pomo-techniques, are also addressed. By selecting and controlling the above factors, it is possible to increase the quality of the fruit, but also to influence the mineral composition of blueberries.
Pozadina istraživanja. Bobice sibirske borovnice najbogatiji su prirodni izvor antocijana, a njihovi se ekstrakti mogu upotrijebiti kao nutraceutici i sastojci funkcionalne hrane. Eutektična otapala ...koja sadržavaju sastojke prikladne za prehranu, odnosno one sa statusom GRAS (engl. generally recognized as safe), mogu poslužiti kao prirodna otapala, međutim, do danas nisu ispitana na bobicama sibirske borovnice. Stoga je svrha ovoga rada bila ispitati ekstrakciju antocijanina iz bobica sibirske borovnice pomoću eutektičkog otapala koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu. Eksperimentalni pristup. Primjenom ekstrakcije potpomognute ultrazvukom i eutektičnog otapala koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu dobiven je održiv, ekološki prihvatljiv postupak ekstrakcije. Pomoću metode odzivnih površina i Box-Behnkenovog statističkog plana ispitan je utjecaj promjene temperature i vremena ekstrakcije, omjera volumena otapala i mase uzorka te volumnog udjela vode u otapalu na ukupan udjel antocijana u bobicama. Rezultati i zaključci. Pri optimalnim uvjetima ekstrakcije (75 °C, 10 min, 50,4 mL/g i 90 % vode) predviđeni prinos ukupnog udjela antocijana u suhoj tvari bio je 21,2 mg/g, što je potvrđeno eksperimentom uz pogrešku od samo 7,2 %. Prinos ukupnih antocijana i njihov profil bili su slični onima dobivenim konvencionalnim organskim otapalima. Novina i znanstveni doprinos. U radu je po prvi put ispitana uporaba eutektičkog otapala prikladnog za primjenu u prehrambenoj industriji, a koje sadržava GRAS komponente, za ekstrakciju antocijana iz bobica sibirske borovnice. Dobiveni rezultati pokazuju da je eutektičko otapalo koje sadržava limunsku kiselinu i D-(+)-maltozu prikladno za ekstrakciju antocijana u prehrambenoj industriji.
Prispevek obravnava spomin in pozabo na taborišče Borovnica v Sloveniji, v katerem so bili po koncu druge svetovne vojne zajeti italijanski ujetniki, v glavnem tisti, ki so bili aretirani v Julijski ...krajini ob koncu vojne maja 1945. Spominska naracija na taborišče je postavljena v širši jugoslovanski in evropski kontekst kulture spominjanja ter obravnavana v daljšem časovnem obdobju (od leta 1945 pa vse do danes). Tekom raziskave smo ugotovili, da se je že v času delovanja taborišča nad domačini vzpostavil režim strahu, zato v letih in desetletjih po vojni domačini o taborišču in dogajanju v njem niso govorili. Kljub družbeno-političnim spremembam po letu 1991 in okoliščinam, ki so omogočile odpiranje problematičnih vprašanj in spominov iz časa druge svetovne vojne, se o taborišču tudi tedaj ni pričelo govoriti. Na podlagi obravnavanega primera ugotavljamo, da prekinitev kolektivne amnezije ni enostranski proces. Poleg temu naklonjenih družbeno-političnih okoliščin se morata želja in potreba po prekinitvi molka pojaviti znotraj skupnosti, ki je bila prisiljena v pozabo. Danes je spomin na taborišče postal integralni del lokalnega kolektivnega spomina, kljub temu, da nekateri še vedno neradi govorijo o tem obdobju.
The article deals with chemical and isotopic properties of Borovnica alluvial fan groundwater. Increased concentrations of ammonium and iron were detected in well VB-3 of the Borovnica alluvial fan ...pumping station. On the basis of analyses it was found out that increased concentrations of both elements are linked to the hydrogeological conditions in the aquifer area. In the upper part of the Borovnica alluvial fan aquifer, layers of clay prevent the access of oxygen to groundwater. This fact, together with the presence of organic matter in the aquifer, creates reduction conditions causing the mobility of iron and manganese in groundwater and the transformation of nitrogen from nitrate into ammonium form. Water from the lower aquifer contains more dissolved oxygen, and on the basis of tritium presence it can be concluded that the water is old up to 50 years. Wells VB-5 and VB-6 capture water from the lower pleistocene aquifer, while well VB-3 recharges also with water from the upper holocene aquifer.
Antraknoza sodi med najpomembnejše glivične bolezni gojenih borovnic. Prizadene predvsem plodove: v času zorenja in med skladiščenjem se značilno zgubajo in zmehčajo, prekrijejo jih oranžne sluzaste ...gmote trosov. V letih 2005 - 2009 smo v nasadih ameriških borovnic na Ljubljanskem barju zbrali 33 primerkov simptomatičnih rastlin. S standardnimi mikroskopsko morfološkimi in molekulskimi tehnikami smo ugotovili, da je povzročiteljica antraknoze pri ameriških borovnicah gliva Colletotrichum fioriniae. S sukcesivno izolacijo iz naravno okuženih ameriških borovnic smo ugotovili, da je gliva C. fioriniae navzoča tekom vse rastne dobe. Izolirali smo jo tako iz organov in tkiv z izraženimi bolezenskimi znamenji kot tudi iz navidezno zdravih. Potrdili smo, da gliva prezimi v poganjkih z odmrlimi vršički ter v ostankih pecljevine, pa tudi v navidezno zdravih poganjkih in brstih. Brsti, zlasti rodni, so poleg poganjkov z odmrlimi vršički in ostankov pecljevine najpomembnejši vir primarnega inokuluma.
Uzgoj borovnica posljednjih nekoliko godina sve se više širi na području Republike Hrvatske te se bilježi uzlazan trend i na području Varaždinske županije. Zbog općeg stanja na tržištu te cijena ...tradicionalnih kultura, mnogi se poljoprivrednici odlučuju na uzgoj novih netradicionalnih kultura, ponajprije zbog visoke cijene ploda. Osim toga, borovnica dobro podnosi visoke i niske temperature. Prilikom uzgoja borovnicu napadaju brojni štetni organizmi, osobito bolesti i štetnici. Na borovnici se javljaju razne gljivične bolesti koje možemo podijeliti u dvije skupine, one koja napadaju korijen i izdanke: trulež korijena (Phytophthora cinnamomi), rak izboja (Neofusicoccum sp.) i pjegavost lišća (Septoria albopunctata) i bolesti koje napadaju cvjetne, generativne organe te plodove: mumifikacija cvjetova i plodova (Monilinia vacciniicorymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Glomerella cingulata, syn. Colletotrichum gloeosporioides). Od nabrojenih bolesti najveći problem na području Varaždinske županije izazivaju trulež korijena, pjegavost lista i siva plijesan, a osim bolesti javljaju se i štetnici, kao što su gusjenice mrazovca (Operophtera sp.), koje početkom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe, te dlakavi ružičar (Tropinota hirta). Borovnica zahtjeva laka i rastresita zemljišta, koja su idealna staništa za glodavce koji kopanjem hodnika pregrizaju korijenje i rade dodatne štete na biljkama. Značajne štete na zrelim plodovima borovnica rade i ptice, pa se treba pobrinuti o njihovu odbijanju iz nasada. Ako joj se osiguraju svi potrebni uvjeti za rast te ako se na vrijeme zaštiti od spomenutih štetnih organizama, ova kultura može biti dohodovna i dugovječna.
U Hrvatskoj nalazimo tri samonikle vrste roda
Vaccinium
te jednu stranu vrstu u uzgoju. Iako u svijetu nailazimo na primjenu roda u krajobraznom oblikovanju, u Hrvatskoj je poznat uzgoj isključivo u ...prehrambene svrhe. Pregledom morfoloških, ukrasnih i uporabnih vrijednosti 14 vrsta borovnica i brusnica (
Vaccinium
spp.) porijeklom iz različitih dijelova svijeta, analiziran je njihov potencijal i specifičnosti za primjenu u krajobraznom oblikovanju. Sve analizirane vrste odlikuju se određenim visoko reprezentativnim ukrasnim vrijednostima (habitus, proljetna i jesenja boja lista, boja stabljike, cvjetovi i plodovi) i uporabnim svojstvima zbog kojih predstavljaju kvalitetne vrste za uporabu u uređenju površina zelenila. S obzirom na svoja uzgojna svojstva, pogodne su za upotrebu u Hrvatskoj. Mogu se koristiti u obliku pokrivača tla, živih ograda, bordura, ali i na samostalnim gredicama te kao soliteri i u skupinama. S obzirom na jestive plodove kao dodatnu vrijednost, mogu se integrirati u tzv.
jestivi krajolik
(engl.
edible landscape
), način estetskog oblikovanja površine zelenila jestivim biljnim vrstama. Vrste roda
Vaccinium
najprikladnije su za uređenje privatnih vrtova i ograđenih javnih prostora udaljenih od prometnica poput vrtova u sklopu dječjih vrtića i škola, domova za starije, urbanih vrtova, parkova u ruralnim sredinama i slično.
In Croatia genus
Vaccinium
is represented by three native and one alien cultivated species. While there are examples of the use of this genus in landscaping design in some countries, this practice is still unknown in Croatia and cultivation is limited to edible purposes. By reviewing the morphological, ornamental and utilization values of 14 species of the genus
Vaccinium
, their potential and specificity as landscaping plants were analyzed. All examined species are characterized by some highly ornamental features (habit, foliage color in spring and fall, stem color, ornamental flowers and fruits) and by utilization values that make them species of choice for landscape design. Considering their cultivation properties, they are suitable for use in Croatia. They can be used as ground covers, living fences, borders, and as specimen plants. Due to their tasty fruits, as an added value,
Vaccinium
species can be integrated into
edible landscapes
. Species of the genus
Vaccinium
are best suited for the design of private gardens and fenced public areas such as gardens in nurseries, schools, nursing homes, parks in rural areas, urban gardens, etc.
Interesting records of one bush-cricket and two grasshopper species are reported from Croatia and Slovenia. Rhacocleis annulata Fieber, 1853 (Tettigoniidae: Tettigoniinae) has been reported for the ...first time from Croatia (Dubrava by Šibenik), as well as for Slovenia (Borovnica SW of Ljubljana); Eyprepocnemis plorans (Charpentier, 1825) (Acrididae: Eyprepocnemidinae) is reported for the first time for Croatia, also from Dubrava; and finally, the Xya pfaendleri Harz, 1970 (Tridactylidae: Tridactylinae) record from Dubrava represents the first record of this species from Dalmatia. Rhacocleis annulata and Eyprepocnemis plorans are known to be spreading through Europe, so these records contribute to the understanding of their dispersal in Southern Europe. Croatian Orthopteran fauna now counts, with two species added, 187 species, while Slovenian Orthopteran fauna now counts, with one species added, 158 species.
Cilj ovog istraživanja bio je razviti protokol za mikrorazmnožavanje triju kultivara sibirske borovnice "Kalinka", "Polar Jewell" i "Balalaika". Medij Driver i Kuniyuki (DKW) s različitim vrstama i ...koncentracijama biljnih hormona korišten je za multiplikaciju izdanaka. Za in vitro ukorjenjivanje korišteni su medij Driver i Kuniyuki (DKW) te medij Murashige i Skoog (MS) s različitim koncentracijama indol 3-maslačne kiseline (IBA). Najviša stopa multiplikacije je postignuta na DKW mediju sa 4 mg L-1 6-benzilaminopurina (BAP) i 1 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA) kod kultivara "Balalaika" i "Polar Jewel", dok je kod kultivara "Kalinka" najviša multiplikacija postignuta na DKW mediju s 2 mg L-1 6-benzilaminopurina (BAP) i 0.5 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA). Najbolje ukorjenjivanje mikro izdanaka postignuto je na DKW mediju s 1 mg L-1 indol 3-maslačne kiseline (IBA).
Borovnica sadrži niz tvari koje su važne za ljudsko tijelo te mogu spriječiti kardiovaskularne bolesti, zaštititi mrežnicu i poboljšati stanje krvnih žila. Antocijanin, ekstrahiran iz borovnice, može ...aktivirati mrežnicu, ojačati vid, smanjiti serumski kolesterol, triglicerid i lipoprotein visoke gustoće te zaštititi tkivo stanica od radikalske oksidacije; dakle, borovnica je važna znanstvenicima diljem svijeta. Kako bi se istražili učinci čimbenika kao što je volumni omjer etilnog alkohola pri ekstrakciji antocijanina i tehnologija odvajanja, antocijanin je u ovoj studiji ekstrahiran i odvojen iz borovnice etanolom. Otopina za ekstrakciju je zatim pročišćena makroretikularnom smolom radi ispitivanja učinaka koncentracije etanola i doziranja eluenta na ekstrakciju antocijanina tijekom čišćenja. Rezultati istraživanja pokazali su da su volumni udjel etanola od 60 %, maseni omjer čvrste tvari i tekućine od 1 : 10 i ultrazvučna kupelj pri 60 °C najbolji uvjeti za ekstrakciju antocijanina. Najbolji uvjeti za pročišćavanje bili su 95 % etilnog alkohola koji je bio zakiseljen s 0,3 % klorovodične kiseline i 70 ml eluenta. Ovaj rad daje referenciju za primjenu etanola u ekstrakciji antocijanina.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
PDF
