Prvi dio članka donosi kratak prikaz rasprave katoličkih teologa i feminističkih teologinja o Crkvi kao zajednici prijatelja općenito i za žene posebno. U drugom dijelu članka analiziraju se ...posljedice koje za položaj žena u Crkvi može imati uvođenje koncepta prijateljstva bez jasnog određenja njegova značenja te osobito suprotstavljanje koncepta prijateljstva konceptu zaručništva pri utemeljenju muške/svećeničke duhovnosti. Posljedice suprotstavljanja tih dvaju koncepata za žene analizira se u trećem poglavlju u okviru slike Crkve kao zaručnice koju crkveni dokumenti o ženama nude kao okvir promišljanja položaja žena u Crkvi. Za razliku od teologa koji smatraju da Crkva bez većih strukturnih promjena može postati prijateljska zajednica, u članku se na temelju analize crkvenih dokumenata o ženama obrazlaže nužnost strukturnih promjena te se u četvrtom dijelu članka iznose teološke postavke u duhu franjevačke intelektualne tradicije koje ukazuju na mogućnost takvih promjena.
Viktor Vida jedno je od najznačajnijih imena izvandomovinske (iseljeničke/emigrantske) književnosti. Percipiran je kao pjesnik "izoliranosti i iskorijenjenosti", najizrazitiji "Mediteranac u mladoj ...hrvatskoj lirici", "discipulus Matoševih duhovnih sljedbenika" te jedan od velikih pjesnika nove hrvatske poezije. Nerijetko sa snagom povijesno kritičkog pravorijeka, navedene atribucije govore u prilog imenu kojemu ni nesklone prilike u domovini nisu dokraja onemogućile književni život. Uz nesklonosti društvene prakse koja je šutnjom nastojala onemogućiti njegov puni život u tradiciji iz koje niče i koju svojom riječju i konstituira i obogaćuje, Vidinoj recepciji svakako je pridonijela i tragična smrt u Argentini. Za razliku od drugih pjesnika hrvatske izvandomovinske književnosti, Vida je doživio i domovinska izdanja i kritička čitanja. Uz kreativan oslonac na tijekove europskoga moderniteta, pogotovo talijanskoga hermetizma, pri tome se posebno naglašavala vezanost za "romantično-impresionističku liriku zagrebačkoga boemskoga kruga i Matoša, Wiesnera i Tina kao reprezentante navedena pjesničkog iskustva te s pjesnicima duhovne inspiracije. U Vidinoj književnosti nekoliko je autotopografskih, povlaštenih mjesta. Riječ je o iskustvima zavičaja, kavanskog pjesničkog i duhovnog bratstva te prognaničkoj zbilji koji i svojom učestalošću i referentnošću strukturiraju kao uporišta njegove književnosti i znakovito pripomažu razumijevanju i oblikovanju njegova ljudskog i književnog identiteta. U radu je naglasak na pjesničkim uporištima njegova ljudskog i pjesničkog svjetonazora.
Rad donosi kratku kontekstualizaciju i tumačenje Papine poruke. Naime, istražili smo dosadašnje Papine govore, poruke, dokumente te pronašli mjesta u kojima se papa Franjo bavi istom ili sličnom ...tematikom te smo ih povezali s porukom za Svjetski dan mira kako bismo dobili širu poruku i bolje shvatili njegove riječi. U zaključku smo izdvojili pet ključnih naglasaka Papine poruke za Svjetski dan mira, ali to su, također i poruke koje Papa gotovo svakodnevno izgovara i poziva svijet na promjene i obraćenje: a) ne globalizaciji ravnodušnosti; b) ne „kulturi otpada“; c) ne gladi i siromaštvu u svijetu; d) ne ratu; e) ne gubiti nadu.
Rad prikazuje najnovije spoznaje o životu i smrti Josipa Mihovila Stratica do kojih se došlo istraživanjem u arhivu župne crkve San Giorgio Martire u Sanguinettu i u Archivio di Stato u Veroni, ...Italija. Polazište istraživanja su bili posljednji poznati podatci o Straticu iz članka Z. Blažekovića "Elementi za životopis Josipa Mihovila Stratica", s ciljem da se pronađe bilo kakav koristan podatak o Straticu, te eventualno o glazbenom životu u Sanguinettu u drugoj polovini 18. stoljeća.
Treći ideal Haverić, Tarik
Filozofska istraživanja,
09/2011, Letnik:
31, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Od tri velika ideala modernog demokratskog doba, bratstvo je vrlo brzo zasjenjeno drugim dvjema vrijednostima, slobodom i jednakošću. Suvremena politička teorija je skoro jednoglasno zamijenila i sam ...pojam bratstva pojmom solidarnosti ili društvene pravednosti: u svojoj Teoriji pravednosti, John Rawls izričito izjednačuje bratstvo s »načelom razlike« koje legitimira mehanizme distributivne pravednosti. Ipak, pogrešno prevodeći francusko fraternité kao community, neke angloamerički autori uvode treći republikanski ideal u okoštalu debatu liberala i komunitarijanaca: tamo gdje fraternité shvaćena kao solidarnost omogućuje suopstojnost slobode i jednakosti, fraternité shvaćena kao zajednica postavlja granice izgradnji dobro uređenog demokratskog društva.
Autor u radu analizira priloge o hrvatskim kulturnim stvaraocima i kulturnim stečevinama koje je objavljivao prosvjetno-zabavni list za mlade Politikin zabavnik između 1952. i 1991. godine. Rad ...sadrži statistički pregled i analizu sadržaja objavljenih priloga.
Naglašavanje razlike između islama i islamizma ima iznimnu političku važnost u današnjim međunarodnim odnosima. Islamizam je prvenstveno instrumentalizacija islama radi realizacije konkretnih ...političkih ciljeva. U tom se smislu govori i o političkom islamu. Jačanje islamizma ima svoje povijesne zasade u kojima postoji i znatna odgovornost niza zapadnih zemalja s obzirom na njihovu imperijalističku prošlost. Stoga je islamizam i pokret otpora neokolonijalističkom utjecaju moćnih zemalja Zapada. Islamizam posebno jača od kraja 1960-ih godina sa slomom ideološkog koncepta arapskog nacionalizma. Kao što islam i islamizam nisu sinonimi, važno je istaknuti i razlikovanje islamizma od terorizma. Pojedine islamističke skupine poduzimaju i terorističke akcije ali one nisu težišno obilježje islamističkog pokreta u cjelini. Ključni aspekti koji definiraju suvremeno značenje i razvoj islamizma odnose se na složeni kompleks arapsko-izraelskih odnosa, pitanje iranske islamske revolucije i na ukupnost geopolitičkih i drugih zbivanja u Afganistanu. Događaji i procesi koji su se odvijali i traju na širem području Izraela, Irana i Afganistana impliciraju i snažnu islamističku komponentu. Uključuju također i ulogu utjecajnih europskih zapadnih zemalja (prvenstveno Velike Britanije ali i Francuske, Italije, Rusije i dr.) te Sjedinjenih Američkih Država. Na početku 21. stoljeća upravo se islamizam pokazuje kao snažan politički pokret u nizu zemalja Bliskoga i Srednjeg istoka. O njegovoj političkoj afirmaciji te odnosu sa SAD-om kao vodećoj svjetskoj sili koja ima globalno izražene geopolitičke interese, ovisit će i politička stabilnost šire regije Srednjeg istoka ali i svih ostalih afričkih, azijskih i europskih područja u kojima islamizam predstavlja realnu ili potencijalnu političku snagu. Ukoliko se politika SAD-a i njegovih saveznika prema svijetu islama bude težišno svodila na strateške aspekte (vojne intervencije, stvaranje baza i vojnih uporišta, prodaja naoružanja savezničkim islamskim zemljama i dr.), na strani Zapadu opozicijskih islamističkih krugova nailazit će se na sve izraženiji i veći otpor. Takve okolnosti pogoduju i snaženju islamističkog terorizma koji je već pokazao da nije isključivo regionalni problem već da ima znatno šire dosege i politički utjecaj.
Rad govori o različitim temama iz hrvatske istorije o kojima je između 1952. i 1991. pisao Politikin zabavnik. Autor se bavi brojčanim pokazateljima i analizom sadržaja objavljenih priloga.
Recentna zbivanja u arapskom svijetu ponovno su smjestila bliskoistočnu regiju u središte medijske pažnje i svjetske politike. Slom režima Hosnija Mubaraka generalno je dočekan s odobravanjem, ali je ...generirao niz dvojbi glede ishoda započetih političkih promjena i demokratskog potencijala egipatskog društva. Uzevši u obzir da je u Egiptu, kao i u ostalim arapskim autokracijama, demokratska opozicija institucionalno slaba i razjedinjena, a islamistički pokret dobro organiziran i čvrsto ukorijenjen u ključnim institucijama civilnog društva, sasvim je opravdano pitati se je li realno očekivati da će započeti politički procesi rezultirati demokratskom transformacijom arapskog svijeta ili možda zamjenom jednog autoritarnog političkog sustava drugim? Ovaj rad polazi od teze da je islamistički pokret društvenopolitička snaga koja će u narednim godinama značajno utjecati na smjer i karakter bliskoistočne politike. Nakon analize fenomena islamskog preporoda i različitih formi političke artikulacije islama, u radu se osobita pažnja posvećuje egipatskom islamističkom pokretu. Egipat je uzet kao predložak analize ne samo zato što je ta zemlja domovina Muslimanskog bratstva, organizacije koja je izvršila presudan utjecaj na oblikovanje suvremene islamističke politike, već i stoga što su autori uvjereni kako budućnost cijele regije ovisi o ishodu egipatske tranzicije. U radu se analiziraju sociopovijesna uvjetovanost islamističkog pokreta u Egiptu, organizacijski ustroj i karakter aktivizma Muslimanskog bratstva, te kontroverzije glede njegovih političkih ciljeva. Makar postoji niz opravdanih razloga za sumnju glede prodemokratske orijentacije većine članova i vodstva Muslimanskog bratstva, autori su na stajalištu da je njegovo prihvaćanje kao ravnopravnog aktera u političkoj areni jedini put prema demokratizaciji egipatskog društva i sprečavanju radikalizacije Egipta.