Akutni bronhiolitis infekcija je donjega dišnog sustava, zahvaća prvenstveno male dišne putove (bronhiole) te je čest uzrok bolesti i hospitalizacije dojenčadi i male djece. Po definiciji radi se o ...kliničkom sindromu respiratornog „distresa“, koji se javlja kod djece mlađe od dvije godine, a obilježavaju ga klinički znakovi infekcije gornjega dišnog sustava (npr. rinoreja) praćeni infekcijom donjega dišnog sustava. Obično se javlja s primarnom infekcijom ili reinfekcijom virusnim patogenom. Upala bronhiola nastaje kada virusi ulaze u terminalne bronhiolarne epitelne stanice te uzrokuju njihovo izravno oštećenje i upalu. Edem sluznice, prekomjerno stvaranje sluzi i propadanje epitelnih stanica dovode do začepljenja malih dišnih putova i stvaranja atelektaza. Bronhiolitis je najčešće uzrokovan virusnom infekcijom. Iako udio infekcije određenim virusima varira ovisno o godišnjem dobu, respiratorni sincicijski virus (RSV) je najčešći uzročnik, a potom rinovirus. Manje uobičajeni uzročnici jesu redom: virus parainfluence, humani metapneumovirus, virus influence, adenovirus, koronavirus i humani bocavirus. Molekularnom dijagnostikom virusna etiologija može se potvrditi u više od 95% slučajeva. Klinički se manifestira vrućicom, kašljem i poremećajem disanja (npr. tahipneja, retrakcije interkostalnih prostora i juguluma, piskanje, auskultacijski čujne krepitacije). Često mu prethode klinički znakovi infekcije gornjega dišnog sustava, koji traju jedan do tri dana. Postavljanje dijagnoze uglavnom se temelji na anamnezi i kliničkoj slici; laboratorijska i radiološka dijagnostika pomoćne su metode, a izolacija virusa daje nam konačnu potvrdu bolesti. Trajanje i tijek akutnog bronhiolitisa ovisi o dobi djeteta, težini bolesti, stanjima vezanim uz povećani rizik (npr. nedonoščad, kronična plućna bolest) i uzročniku bolesti. Liječenje je u većini slučajeva suportivno (adekvatna hidracija, toaleta nosa i održavanje prohodnosti dišnih putova, inhalacijska terapija), a kod težih kliničkih slika pribjegava se primjeni respiratorne potpore (neinvazivne i/ili invazivne). Unatoč svemu, bronhiolitis je ipak uglavnom samoograničavajuća bolest i većini djece nije potrebna hospitalizacija te se u potpunosti oporave do 28 dana od početka simptoma bolesti.
Izhodišča. Akutni bronhiolitis je eden glavnih vzrokov za hospitalizacijo otrok, mlajših od dveh let. Atelektaza, neujemanje ventilacije s perfuzijo in bakterijske superinfekcije so zapleti, ki ...zahtevajo neinvazivno ali invazivno predihavanje. Opredeliti smo želeli dejavnike, ki vplivali na pojavnost atelektaze pri novorojenčkih z akutnim bronhiolitisom. Bolniki in metode. V retrospektivno kohortno analizo smo vključili novorojenčke z akutnim bronhiolitisom, ki so bili od oktobra 2017 do marca 2018 hospitalizirani na Kliničnem oddelku za neonatologijo UKC Ljubljana. Razdelili smo jih v dve skupini: s pridruženo atelektazo ali brez. Skupini smo primerjali glede na anamnestične, klinične in laboratorijske dejavnike. Rezultati. Zdravili smo 29 novorojenčkov z akutnim bronhiolitisom, 8 s pridruženo atelektazo. Novorojenčki s pridruženo atelektazo so dlje potrebovali dodatek kisika v vdihanem zraku (p = 0,01) in so bili večkrat neinvazivno in invazivno predihavani (p = 0,017). Večkrat so bili zdravljeni z antibiotiki (p = 0,004) in imeli radiološke znake pljučnice (p = 0,008). Skupini se nista razlikovali v deležu nedono-šenosti, okužbe z respiratornim sincicijskim virusom (RSV), porodni teži in spolu. Zaključki. Novorojenčki z bronhiolitisom in atelektazo so imeli pogosteje bakterijsko superinfekcijo in pljučnico.
Akutni bronhiolitis je najpogostejša okužba spodnjih dihal pri otrocih, mlajših od dveh let. Zdravljenje akutnega bronhiolitisa je podporno. Poleg skrbi za primerno hidracijo je dodatek kisika ...otrokom s hipoksemijo praktično edini način zdravljenja teh otrok. Vrednost, ki jo dobimo s pulznim oksimetrom, je le posredna meritev dejanske vrednosti kisika v krvi in ne odrazi resnosti bolezni. Z dodatkom kisika sicer povišamo zasičenost hemoglobina s kisikom in tako zmanjšamo hipoksemijo, ne zdravimo pa osnovnega vzroka za njen nastanek. Kljub vsemu pulzna oksimetrija ostaja odločilna preiskava pri odločitvi glede zdravljenja s kisikom, saj z nobenim kliničnim znakom ne moremo natančno oceniti, ali gre pri otroku za hipoksemijo. Študije so pokazale, da pediatri pri oceni resnosti bolezni vse bolj zaupajo vrednosti zasičenosti kisika v krvi (SpO2) kot pa klinični oceni. Odkar je pulzna oksimetrija v uporabi, se je odstotek hospitaliziranih zaradi akutnega bronhiolitisa zvišal za približno 250 %. Smernice za obravnavo otrok z akutnim bronhiolitisom niso enotne glede vrednosti SpO2, ki zahtevajo zdravljenje s kisikom. V prispevku smo jih kritično ovrednotili in predstavili lastne izkušnje glede zdravljenja akutnega bronhiolitisa s kisikom.
Cilj istraživanja bio je utvrditi i analizirati kliničke i epidemiološke značajke dojenčadi s dijagnozom bronhiolitisa i liječene u Kliničkom
bolničkom centru Split od 2011. do 2015. godine. ...Bronhiolitis je akutna infekcija donjega dišnog sustava koja je česta u ranom
djetinjstvu. Najčešći etiološki uzročnik je respiracijski sincicijski virus (RSV) koji se nalazi u 60% do 80% slučajeva. Glavni simptomi su
kašalj, sipnja i poteškoće pri hranjenju. Retrospektivno su analizirani medicinski zapisi djece mlađe od jedne godine hospitalizirane u
KBC Split zbog bronhiolitisa od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2015. godine. Tijekom 5-godišnjeg razdoblja hospitalizirano je
ukupno 560 dojenčadi, 340 od njih muškog spola. Najčešći simptomi bili su nosna kongestija, potom sipnja, vrućica >38 °C i hropci.
Brzi test antigena na RSV učinjen je u 193 dojenčadi i pokazao se pozitivnim u 134 (69,4%) slučaja. U velike većine dojenčadi (74,5%)
primijenjeni su bronhodilatatori, dok su inhalirajući kortikosteroidi davani u 24,6%, a racemični adrenalin u 14,1% dojenčadi.
Dodatna terapija kisikom bila je potrebna u samo 5% slučajeva. Rezultati ovoga istraživanja potvrđuju veću incidenciju bronhiolitisa
u dječaka, a srednje trajanje bolničkog liječenja bilo je 7,6±3,3 dana. Antibiotska terapija primijenjena je u 85,2% dojenčadi, što
je znatno više od podataka iz drugih objavljenih istraživanja. Stoga treba uložiti dodatne napore kako bi se smanjila primjena
antibiotika.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Akutne infekcije dišnog sustava (IDS) jedan su od vodećih uzroka pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti epidemiološke značajke RSV infekcija u djece na području ...Grada Zagreba i Zagrebačke županije tijekom dviju uzastopnih zimskih sezona 2012./13. te 2013./14. godine, te posebice utvrditi epidemijske vrhunce i usporediti ih s dosadašnjim spoznajama o ustaljenom ciklusu pojavljivanja RSV epidemija. Ovo istraživanje obuhvatilo je 2158 bolesnika u dobi 0-5 godina, sa simptomima akutne infekcije dišnog sustava (IDS), od čega je 504 (23,3 %) imalo infekciju uzrokovanu RSV-om. Od svakog bolesnika uzet je nazofaringealni sekret ili obrisak nazofarinksa u kojem je dokazan RSV metodom izravne imunofl uorescencije. Tijekom zimske sezone 2012./13. godine bilo je 294 (27,5 %) bolesnika s dokazanom RSV infekcijom, a 2013./14. bilo ih je 210 (19,3 %). Najveći broj oboljele djece bio je u dobi 0-6 mjeseci (233/46,2 %). Najčešće je zabilježen sindrom bronhiolitisa (221; 43,8 %). Vrhunac RSV epidemije tijekom 2012./13. bio je u siječnju/veljači 2013. godine (92/98 oboljelih), a u sezoni 2013./14. bio je u veljači/ožujku 2014. godine (87/82 oboljela). Veliku epidemiju pratio
je veći broj dokazanih slučajeva RSV (294) te veća učestalost bronhiolitisa u dojenčadi (62,4 %) nego malu (210 slučajeva, odnosno 50,7 % bronhiolitisa u dojenčadi). Naši rezultati su u skladu s prethodnim zapažanjima koja su pokazala da epidemije RSV u Hrvatskoj imaju dvogodišnji ciklus.
Factors associated with severe asthma RATAGERI, Vinod H; KABRA, S. K; DWIVEDI, S. N ...
Indian pediatrics,
10/2000, Letnik:
37, Številka:
10
Journal Article
Recenzirano
To study the role of various factors associated with development and severity of bronchial asthma in children between 5-15 years of age.
Tertiary Care Medical College Hospital.
A case control study ...was carried out during May 96 to April 98. Sixty children each suffering from mild (chronic) and severe asthma (chronic) and 60 controls were enrolled to study the association of various risk factors with development of asthma and for severe disease.
On univariate analysis factors associated with significant risk for development of asthma included family history of asthma (p = 0.003), lack of exclusive breastfeeding (p = 0.05), past history of bronchiolitis (p = 0.02), associated allergic rhinitis (p = 0.04) and atopic dermatitis (p = 0.01). For development of severe asthma, associated factors were early onset of symptoms (p = 0.01), family history of asthma in grandparents (p = 0.04) and more than 10 cigarettes per day smoked by any family member. No significant effect of air pollution, overcrowding, pets and passive smoking were found on either development of asthma or it's severity. On multivariate analysis only age of onset below 48 months was associated with severe asthma (OR 2.13, 95% CI 1.00-4.54). Exclusive breastfeeding for more than 4 months was the most protective factor for development of asthma (OR 0.25, 95% CI 0.08-0.70). A strong association between development of asthma and past history of bronchiolitis or tuberculosis (OR 5.26, 95% CI 1.7-16.20) and presence of associated atopic dermatitis or rhinitis (OR 7.5, 95% CI 1.64-34.48) was observed.
History of associated allergic diseases and past history of bronchiolitis were significantly associated with development of asthma. Exclusive breastfeeding for first 4 months of life was protective. The most significant factor associated with severe asthma was onset of illness before 48 months of age. There was no significant effect of air pollution, over crowding, pets at home or passive smoking on severity of asthma
Cilj: Određivanje epidemioloških karakteristika infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) u djece na području grada Zagreba i Zagrebačkoj županiji tijekom 2009. i 2010. godine. Metode: U ...istraživanju je sudjelovalo 467 hospitaliziranih bolesnika, starosti od 0 do 10 godina, s akutnom respiratornom infekcijom uzrokovanom RSV-om. Studija je trajala od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010. godine. Od svakog bolesnika uzet je klinički materijal (nazofaringealni sekret), te je detekcija virusa rađena pomoću komercijalnih monoklonskih protutijela u izravnom imunofluorescentnom testu. Rezultati: Infekcija RSV-om dokazana je u 238 (50,96 %) dječaka, odnosno 229 djevojčica. Najveći broj oboljele djece bio je u dobi od 0 – 6 mjeseci (202, tj. 43,25 %). RSV je bio uzročnik bronhiolitisa u 141/467 (30,19 %) slučajeva, te pneumonije u 63/467 (13,49 %) slučajeva. Rasprava i zaključci: Početkom 2009. godine RSV je bio u silaznom kraku zimske epidemije koja se nastavila iz prosinca 2008. godine. Tijekom 2010. godine javila se manja RSV-epidemija, s vrhom u proljeće, te uzlazni krak veće zimske epidemije krajem iste godine. Navedeni rezultati u skladu su s našim prijašnjim zapažanjima koja govore o tome da se u Hrvatskoj epidemije RSV-om odvijaju u dvogodišnjim ciklusima.
Cilj ovog rada bio je određivanje epidemioloških karakteristika infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) u djece na području zagrebačke županije u zimskoj sezoni 2005/2006. godine.Metode: U ...istraživanju je sudjelovalo 588 bolesnika s akutnom respiratornom infekcijom (ARI). Bolesnici su bili s područja zagrebačke županije i hospitalizirani u zagrebačkim bolnicama od kolovoza 2005. do kolovoza 2006. godine. Od svakog bolesnika uzet je klinički materijal-nazofaringealni sekret, te je detekcija virusa rađena pomoću komercijalnih monoklonskih protutijela u izravnom imunofluorescentnom testu, a izolacija virusa u staničnoj kulturi. Rezultati: Infekcija RSV-om dokazana je u 121/588 tj. 20,57% bolesnika s ARI RSV je dokazan kao uzročnik infekcija gornjeg respiratornog trakta u 39/286 tj. 13,63% bolesnika. Dokazan je kao najčešći uzročnik bronhiolitisa u 38/70 tj. 54,28% bolesnika, pneumonije u 19/71 tj. 26,76%, bronhitisa u 20/71 tj.28,16%, te krupa u 1/7 tj. 14,28% bolesnika. Vrhunac epidemijskog tijeka RSV-infekcije je bio u ožujku 2006. godine.Zaključak: Kako je RSV čest uzročnik infekcija donjeg respiratornog trakta u dojenačkoj dobi, poglavito u zimskim mjesecima, nužno je - provođenjem adekvatne virološke dijagnostike- ustanoviti bolest zbog individualnog liječenja i profilakse, te početak epidemije i njen tijek u populaciji zbog poduzimanja mjera sprječavanja širenja infekcije u dječjim kolektivima.
Kriptogena organizirajuća pneumonija je rijedak entitet u pulmologiji sa znakovitim kliničkim, radiografskim i histološkim manifestacijama. Radiografske manifestacije, kao i ventilacijsku i ...respiracijsku plućnu funkciju određuju pupoljci granulacijskog tkiva u alveolama i alveolarnim hodnicima, koji se mogu vidjeti i u bronhiolama. Zato je nužna histološka potvrda ovih promjena koje su znakovite, ali ne i specifične za kriptogenu organizirajuću pneumoniju. Kao sinonim za ovu bolest nepoznatog uzroka rabi se i izraz idiopatska (primarna) bronhiolitis obliterans organizirajuća pneumonija. Postoji i sekundarna organizirajuća pneumonija koja ima različite uzroke. Cilj ovoga prikaza je upozoriti na dvije različite manifestacije kriptogene organizirajuće pneumonije: jedna je polagana, kronična, s migrirajućim upalnim infiltratima i blagom kliničkom slikom, a druga akutna s teškom kliničkom slikom. U oba slučaja uslijedio je dobar odgovor na terapiju kortikosteroidima, ali se je javio recidiv koji je također dobro reagirao na ovo liječenje.
Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrokuje akutne respiratorne infekcije u osoba svih dobnih skupina. Donji dišni putovi češće su zahvaćeni u dojenčadi i male djece s primoinfekcijom te u starijih ...i imunokompromitiranih, dok su u ostalih obično zahvaćeni samo gornji dišni putovi. Većina djece preboli primoinfekciju do druge godine života, dok su reinfekcije uobičajene tijekom života. RSV je najvažniji uzročnik infekcija donjega respiratornog trakta, a pogotovo
bronhiolitisa, u dojenčadi. Karakteristična je sezonska pojavnost od kasne jeseni do ranoga proljeća s vrhuncem tijekom siječnja i veljače. RSV uzrokuje febrilni respiratorni katar, otitis, traheobronhitis, bronhiolitis i pneumoniju. Virus se može dokazati izolacijom iz respiratornih sekreta, a danas se rutinski koriste brzi testovi visoke osjetljivosti i specifičnosti kojima se dokazuje antigen.
Liječenje je simptomatsko (adekvatna hidracija, antipireza, kisik, dekongestija nosne sluznice). U liječenju bronhiolitisa koriste se inhalacijski bronhodilatatori (albuterol, salbutamol, racemični epinefrin) i kortikosteroidi iako kliničke studije nisu dokazale njihovu djelotvornost. Ribavirin u obliku aerosola preporučuje se u djece kod koje očekujemo težu bolest. U dijela bolesnika nakon preboljele RSV infekcije zaostaje pojačana reaktivnost dišnih putova. Primjena palivizumaba, monoklonskog antitijela protiv RSV-a, indicirana je
kao profilaksa kod djece s rizikom za tešku RSV infekciju. U našoj Klinici tijekom razdoblja od šest godina liječeno je 422 djece zbog bronhiolitisa uzrokovanog RSV-om. Dobna, spolna i sezonska raspodjela odgovaraju očekivanima. U 17 djece (4% hospitaliziranih) provođena je mehanička ventilacija, dok je jedno dijete umrlo (smrtnost 0,24%). Više od polovice mehanički ventiliranih imalo je neki čimbenik rizika za težu bolest. Na varijacije u udjelu mehanički
ventiliranih među hospitaliziranima vjerojatno utječe virulencija tipa virusa koji kruži u populaciji.
PDF
