Cilj rada je sustavan prikaz metodoloških osnova za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na komponente finalne potražnje i primjena prikazanog modela na hrvatsko gospodarstvo. Dekompozicija bruto ...domaćeg proizvoda temelji se na input-output modelu. Za razliku od konvencionalnog pristupa izračuna doprinosa pojedinih sastavnica rashodne strane bruto domaćeg proizvoda u kojem se uvoz promatra kao neovisna varijabla, temeljem predloženog modela uvoz se raspodjeljuje na sastavnice finalne potražnje koje ga izravno i neizravno induciraju. Na taj način dobiva se realniji prikaz doprinosa svake od komponenti finalne potražnje. Primjena metodologije za dekompoziciju bruto domaćeg proizvoda na sastavnice finalne potražnje empirijski je primijenjena za hrvatsko gospodarstvo. Na temelju rezultata provedene analize može se zaključiti da su izvoz i investicije sastavnice finalne potražnje sa visokom razinom uvoznog sadržaja. S druge strane najniži uvozni sadržaj ustanovljen je za kategoriju izdataka države za finalnu potrošnju. Rezultati rada impliciraju da novi model ekonomskog rasta temeljen na rastu izvoza i investicija u bruto fiksni kapital nužno podrazumijeva i veću razinu međunarodne integriranosti hrvatskog gospodarstva. Ograničenja istraživanja proizlaze iz primjene standardne pretpostavke korištene u input-output analizi o fiksnim tehnološkim koeficijentima. Doprinos rada sastoji se u pružanju metodološke osnove koja omogućuje precizniju kvantifikaciju doprinosa pojedinih sastavnica finalne potražnje u odnosu na dosadašnji konvencionalni pristup.
Članak se bavi istraživanjem korelacije između izravnih inozemnih ulaganja (FDI) i BDP-a u prvih 15 članica Europske unije (EU15), u razdoblju 1980. - 2014. FDI su postavljena kao nezavisna, a BDP ...kao zavisna varijabla. Namjera članka je istraživanje korelacije FDI-a i BDP-a među državama koje su osnovale EU (tada EEZ) ili se priključile EEZ ili EU do 1996. Postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: hipoteza br. 1, kojom se tvrdi da FDI i BDP u državama EU15 pokazuju značajnu korelaciju, te hipoteza br. 2, kojom se tvrdi da države EU15 koje pripadaju "ekonomskoj periferiji EU15" pokazuju značajniju korelaciju od država EU15 iz "ekonomske jezgre EU15". Također je postavljena i nulta hipoteza, kojom se tvrdi da u navedenim državama nema značajne korelacije FDI-a i BDP-a. Vrijednosti Pearsonova koeficijenta korelacije verificirale su postavljene hipoteze istraživanja za većinu istraživanih država.
Veće i brže stope društvenog razvoja, viši stupanj razvijenosti i bolji životni standard te smanjenje jaza između bogatih i siromašnih zemalja moguće je postići promjenom ekonomske politike vlada ...zemalja svijeta na način da prioritet daju ulaganju u ljude i razvijanju ljudskih potencijala. Podizanje motivacije, znanja, obrazovne razine i timskog duha, odnosno jačanje i unapređivanje moralnog, intelektualnog i socijalnoga kapitala stanovnika dovest će, što pokazuju i rezultati istraživanja navedeni u ovome članku, do bržeg rasta bruto domaćeg proizvoda.
Kako su se Olimpijske igre i olimpijski pokret razvijali, kako je rasla njihova popularnost i relevantnost, tako je i osvajanje medalja postajalo važnim i stvar nacionalnoga i političkoga prestiža. ...Unatoč
odbijanju Međunarodnoga olimpijskoga odbora da službeno prihvati poredak zemalja prema osvojenim medaljama, tablice s osvojenim medaljama pojedinih zemalja redovito se objavljuju neslužbeno, a
često igraju dominantnu ulogu u prijenosima sportskih događaja i izazivaju velik interes javnosti. To je navelo istraživače na potragu za socioekonomskim, kulturnim i geografskim čimbenicima olimpijskih
uspjeha. Cilj je ovoga rada dati pregled sadašnjega stanja istraživanja o čimbenicima koji utječu na uspjeh pojedinih država na Olimpijskim igrama. Većina studija uzima u obzir varijable kao što su:
broj stanovnika, BDP i BDP po glavi stanovnika, domaćinstvo igara ili održavanje igara u susjednoj zemlji, politički sustav, sportski sustav, izdaci za zdravstvo po glavi stanovnika, klimatske osobitosti itd., kao faktore koji utječu na to koliko će pojedina zemlja osvojiti medalja. Istraživanja su pokazala da ekonomski faktor, najčešće BDP po glavi stanovnika, statistički značajno utječe na objašnjenje broja medalja koje osvaja određena zemlja na Olimpijskim igrama, kao i politički sustav. Utjecaj veličine populacije nije potvrđen. Imajući u vidu navedene čimbenike, malo je vjerojatno da će Hrvatska znatno povećati broj osvojenih medalja na Olimpijskim igrama u budućnosti.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, FSPLJ, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj je istraživanja analizirati odnos proračunske potrošnje (državnih rashoda) i djelovanje na rast i strukturu BDP RH tijekom protekla dva desetljeća. Polazna radna pretpostavka (hipoteza) jeste da ...volumen ukupne proračunske potrošnje (uključivši i vanjski posuđeni novac) nije ostvarivao odgovarajući učinak na rast BDP. U analizi navedenih odnosa koristi se, prije svega, metoda vektorske autoregresije (VAR metoda). Glavni rezultat analize pokazao je da je, u skladu s teorijskim pretpostavkama, struktura rashoda ključna za djelovanje proračunske potrošnje na ekonomski rast. Utvrđuju se pozitivni učinci potrošnje na investicije te kupovinu dobara i usluga te negativni učinci ostalih kategorija tekuće proračunske potrošnje. Pogotovo su nepovoljne tendencije u smanjivanju kapitalnih rashoda u vrijeme recesije, što umanjuje stopu rasta gospodarstva u dugom i kratkom roku. Temeljni je zaključak istraživanja da proračunski rashodi nisu ostvarivali primjeren učinak na rast BDP-a. Stoga, moguće je utjecati na gospodarski rast izmjenama strukture proračunske potrošnje, ali i usmjeravanja javnog zaduživanja prema financiranju investicija.
Smanjenje korupcije i veće stope obrazovanja značajno pozitivno utječu na bruto domaći proizvod zemalja svijeta te su uvjet ostvarivanja održivoga ekonomskog razvoja po većim i bržim stopama, odnosno ...dostizanja višeg stupnja razvijenosti i boljega životnog standarda. Nakon postizanja određene razine ekonomskog razvoja, što pokazuju i rezultati provedenoga istraživanja, borba protiv korupcije i ulaganje u obrazovanje počinju utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda po znatno većim stopama, iz čega proizlazi da svaka ekonomska politika treba u ostvarivanju svojih ciljeva ustrajati na smanjenju korupcije i većim stopama obrazovanja.
Banke su financijske institucije čiji je osnovni predmet poslovanja prikupljanje i pribavljanje novčanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. ...Financijski potencijal banaka kojeg čine ukupni izvori sredstava krajem 2006. godine je 300 mlrd. kuna. U oblikovanju financijskog potencijala banaka najznačajniji je sektor stanovništva s udjelom od 37,6%, bankarske institucije, pretežito inozemne banke, sudjeluju s približno 26,0%, udio sredstava trgovačkih društava je 15,4%, dok je udio središnje i lokalne države 4,4%. Rezultati istraživanja ukazuju da u proteklom trinaestogodišnjem razdoblju postoji po smjeru pozitivna, po obliku linearna i po jakosti vrlo uska veza između financijskog potencijala i domaćih izvora banaka u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske, kao i da promjene financijskog potencijala i domaćih izvora banaka elastično reagiraju na promjene BDP-a. Ostvareni BDP Hrvatske je u osnovi glavno izvorište oblikovanja depozita stanovništva i pravnih osoba, te ostalih izvora, pa bi banke trebale promijeniti dosadašnju kreditnu politiku. Kreditiranje stanovništva kao najznačajnije trebalo bi bitno usporiti, a snažno povećati financijsko praćenje tekućeg poslovanja i razvoja gospodarskih subjekata. Intenzivnije kreditno praćenje gospodarstva rezultiralo bi snažnijim povećanjem BDP-a i financijskog potencijala banaka, a sustavom multiplikacije kredita i depozita banke bi dugoročno jačale svoju depozitnu osnovu i profitabilnost poslovanja.
Svrha je ovoga rada ispitati međuovisnost obrambenih izdataka i investicija Republike Hrvatske. Preciznije, posebna je pažnja usmjerena na pitanje je li novac potrošen na obrambene organizacije, ...vojnu opremu, opskrbu i oružje zapreka investicijama, a time i gospodarskome rastu Republike Hrvatske. Sigurno je veoma važno postojanje dosadašnjih spoznaja i istraživanja koja su proveli razni autori, a koja govore upravo o spomenutoj međuovisnosti. Tako bi i ovaj rad bio svojevrstan doprinos znanosti koja se bavi problematikom ekonomike obrane. Istraživanje je provedeno postavljanjem i testiranjem modela koji daje odgovore na pitanje o utjecaju obrambenih izdataka na investicije. Dakle, koristeći se modelom u kojem se postavlja i defi nira kako jedna nezavisna varijabla poput izdataka za obranu utječe na zavisnu varijablu bruto domaći proizvod, i to preko investicija koje su sastavni dio BDP. Provođenjem analize na osnovi prikupljenih podataka za sve varijable dolazi se do zaključka da postoji određena interakcija između izdataka za obranu i investicija. Dokazano je da izdaci za obranu Republike Hrvatske u razdoblju od godine 1994. do 2004. imaju određen negativni utjecaj na investicije u zemlji. To naravno ne znači da je utjecaj izdataka za obranu negativan u odnosu na bruto domaći proizvod. On djeluje negativno na investicije kao sastavni dio BDP, a konačni utjecaj može biti pozitivan, ali to ponajprije ovisi o prevazi faktora koji djeluju negativno ili pozitivno na bruto domaći proizvod.
U ovom istraživanju ispituje se utjecaj neizravnih poreza na ekonomski rast u Nigeriji, koristeći podatke prikupljene u razdoblju od 34 godine, od 1981. do 2014.. Podaci koji su prikupljeni iz ...sekundarnih izvora analizirani su i testirani na jedinični korijen Augmented Dickey-Fullerovim testom. Ostaci, čiji jedinični korijeni se obično testiraju na istoj razini, bili su stacionarni dok su sve druge varijable, poput poreza na dodanu vrijednost (VAT), poreza na dobit od nafte (PPT) i carinskih trošarina (CED), osim realnoga bruto domaćeg proizvoda (RGDP), bile stacionarne na drugoj razini, što ukazuje na dugoročni odnos. Stoga, u istraživanju je korišten model korekcije odstupanja da bi se procijenio utjecaj VAT-a, PPT-a i CED-a na RGDP. Rezultati istraživanja pokazali su da su VAT i PPT pozitivno i značajno povezani s RGDP-om. Također, pokazalo se da je CED u dvama periodima pozitivno povezan s RGDP-om. Dobiveni rezultati upućuju na oprez koji bi vlada trebala pokazati prilikom identifikacije svih administrativnih rupa, kako bi se poveznice uključile i nastavile maksimalno pridonositi ekonomskom rastu prihodom od poreza na dodanu vrijednost. Ovo je važno imamo li u vidu da će trebati godinu dana da se pokaže učinak bilo kakve intervencije na porezu na dodanu vrijednost jer on utječe na RGDP, dok će za usporavanje ekonomije trebati dvije godine. Osim toga, kako bi se postigao maksimalan učinak ove politike, potrebno je da sudionici u porezu na dodanu vrijednost, PPT i CED budu u potpunosti posvećeni i iskreni prilikom prikupljanja i plaćanja; također je potrebna posebna naknada, obuka i dodatna obuka svih sudionika kako bi se povećao utjecaj ovih poreza na ekonomski rast.
PDF
