Autorius teigia, kad anksčiau įsigalėjęs požiūris, aprioriškai atmetantis biurokratijos egzistavimo galimybę socialistinėje visuomenėje, pastaruoju metu akivaizdžiai prieštarauja tikrovei. ...Straipsnyje bandoma pagrįsti šio prieštaravimo aiškinimą. Analizuojama biurokratijos prigimtis, jos pagrindinės savybės, valstybės valdymo biurokratizacijos po socialistinės revoliucijos priežastys. Biurokratija, kaip viešosios valdžios pareigūnų sluoksnis, atsiranda ir vystosi kartu su valstybine visuomenės organizacija. Biurokratija yra prievartinio centralizmo suabsoliutinimas, kompetencijos, iniciatyvos, sprendimų galios, teisingumo monopolizavimas. Teoriškai socializmas sudaro palankesnes sąlygas nei kapitalistinė santvarka kovoti su biurokratija ir netgi ją visiškai išgyvendinti, tačiau iki šiol šis pranašumas nebuvo įgyvendintas nė vienoje socialistinėje šalyje. Autorius teigia, kad blogiausia ne tai, jog biurokratija socializme egzistuoja, bet tai, jog dedama nepakankamai pastangų ją apriboti.
Prost dostop do izobraževanja (Open Access to Education) je temeljna paradigma informacijske družbe. Selektiven šolski sistem, tekmovalnost in točkovanje v nasprotju z razvojem in razmerami v naši ...družbi izloča del generacije, zapre ji dostop do znanja. Znanje ni več privilegij elite, je splošna dobrina. Razvoj in vitalnost družbe sta odvisna od stopnje razvitosti prebivalstva. Intelektualna elita ne zadošča več, ker se je stopnjevala zahtevnost dela in življenja za vse ljudi. Razvoj človeškega kapitala zahteva odprt dostop do izobraževanja po formalni in neformalni poti. Informacijsko komunikacijska tehnologija odpre pot do znanja vsem ljudem. Raziskave kažejo, da z uporabo interneta premagujemo v Sloveniji centralizacijo razvitega človeškega kapitala in izobraževalne ponudbe, ter možnosti za učenje. Regije se izenačijo s centrom. Človek potrebuje vsaj 4-letno srednjo šolo, da se vključi. Med funkcionalno nepismenimi uporabnikov e-izobraževanja skoraj ni. Človek je pri e- izobraževanju odvisen od osebne motivacije za učenje. Za njim ni več učitelja. Sam mora odločati in voditi izobraževanje ima pa zato brezmejne možnosti učenja. Na razpolago mu je svetovna zakladnica, kar je pomemben dosežek globalizacije.
U radu se raspravlja o pojmovima centralizacije i decentralizacije u teorijskom smislu. Prednosti i nedostatke decentralizacije moguće je procijeniti primjenom različitih kriterija, što se u radu i ...čini, te se navode empirijski dokazi. Slijedi studija slučaja Finske, čije su općine snažne u usporedbi s ostalim europskim zemljama, no ipak postoje određeni problemi. Državna vlast želi veći broj spajanja jer mnogo malih općina ne može snositi svu odgovornost i teret lokalnih službi. Rad završava raspravom o mogućnostima kombiniranja lokalne autonomije i koordinacije te se predlažu neke nove mogućnosti. Nije lako postići drugačiji način koordinacije lokalnih aktivnosti te dopustiti da lokalne vlasti preuzmu veću odgovornost za građane. Lokalnoj su samoupravi potrebna određena sredstva i ovlasti kako bi mogla udovoljiti zahtjevima. Državne i lokalne vlasti ne bi se smjele natjecati, već bi morale surađivati.
Kriminalistička tehnika grana je kriminalistike čija je svrha otkrivanje, osiguranje, fiksiranje
i tumačenje tragova i predmeta kaznenih djela s ciljem materijalnog dokazivanja činjenica
relevantnih ...za kriminalističko istraživanje, odnosno za kazneni ili prekršajni postupak. Poslovi
kriminalističke tehnike u PU istarskoj organizirani su na dvije razine – razina PU-a i razina
PP-a. Na razini PU-a ustrojena je Služba za očevide i kriminalističku tehniku, a na razini
PP-a sistematizirana su radna mjesta kriminalističkih tehničara. U svezi s organizacijom
i funkcioniranjem kriminalističke tehnike u PU istarskoj provedene su dvije vrste analiza:
preliminarna (statistička) analiza i strategijska (SWOT) analiza. Preliminarna analiza statističkih
pokazatelja kriminalističkotehničkih aktivnosti u PU istarskoj za razdoblje 2010. – 2016.
ukazuje na postojanje značajnih razlika u prosječnom broju obavljenih kriminalističkotehničkih
poslova. Razlike se očituju u dva konteksta: vertikalnom (razlika između razine PU-a i PP-a) te
horizontalnom (razlike unutar razine PP-a). Statistički pokazatelji prosječnog broja aktivnosti
kriminalističkih tehničara u PU istarskoj također ukazuju na dvije relevantne činjenice:
agregatnu (kriminalistički tehničar u PU istarskoj u prosjeku obavi jednu aktivnost dnevno)
te komparativnu (značajna je nerazmjernost u dnevnoj opterećenosti pojedinih kriminalističkih
tehničara). Strategijska (SWOT) analiza obuhvaća analizu unutarnje okoline (snage i slabosti)
te analizu vanjske okoline (prilike i prijetnje). Strategijskom analizom kriminalističke tehnike
PU istarske identificirani su ključni interni i eksterni faktori koji imaju sljedeća obilježja: snage
se manifestiraju kroz kadrovsku kvalitetu i specifičnost struke; slabosti se manifestiraju kroz
organizacijsku disfunkcionalnost; prilike se očituju u tehnološkom i organizacijskom kontekstu;
prijetnje se manifestiraju u kontekstu inferiornosti i nefleksibilnosti policijskog sustava.
SWOT profil kriminalističke tehnike PU istarske izrađen je temeljem identificiranih faktora
(internih i eksternih), i to njihovom integracijom, odnosno konfrontacijom kroz strategijskoanalitički
model – TOWS matricu. Rezultat su ove matrice četiri strategijske opcije koje
strategijski menadžment može akceptirati u upravljanju sustavom kriminalističke tehnike u
PU istarskoj. U aktualnom trenutku primarna opcija trebala bi biti S-O strategija (maxi-maxi)
u fokusu koje bi bila reorganizacija. Suština reorganizacije bila bi djelomična i asimetrična
centralizacija poslova kriminalističke tehnike na platformi duopola. Duopolnom centralizacijom
kriminalistička tehnika PU istarske organizacijski bi bila koncentrirana u dva specijalizirana
centra (postojeći u Puli i novi u Pazinu), dok bi radna mjesta kriminalističkih tehničara po
svim policijskim postajama PU istarske bila ukinuta. Smisao reorganizacije postojećeg modela
funkcioniranja kriminalističke tehnike u PU istarskoj jest unapređenje njezine efikasnosti
(profesionalni kriterij), ali i racionalnosti (ekonomski kriterij).
Ključne riječi: kriminalistička tehnika, PU istarska, strategijski menadžment, SWOT analiza,
TOWS matrica, reorganizacija (duopolna centralizacija).
Militar Gränitz Rechten jedan je od, premda u historiografiji poznatih, ipak nedovoljno istraženih pravnih akata koji su se odnosili isprva na Varaždinski i Karlovački generalat, a potom na čitavu ...Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu. Donesen je 1754. godine, na samom početku marijaterezijanske pravne reforme i kodifikacijskoga procesa u unutrašnjoaustrijskim zemljama. U Vojnoj krajini izdavanje Vojnokrajiških prava podudara se s uvođenjem pukovnija i satnija u Vojnoj krajini kao teritorijalnih i vojno-organizacijskih jedinica. Ishodište ove obuhvatne pravne, ali i društvene reforme, treba gledati s jedne strane u povećanju vojnokrajiškoga teritorija nakon mira u Srijemskim Karlovcima sklopljenog nakon habsburško-osmanskoga rata 1683. – 1699. godine, a s druge strane u procesu oblikovanja Habsburške Monarhije kao moderne države čiji se modernizacijski odjek na specifičan način ostvario na prostoru Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Vojnokrajiška prava bitno su promijenila fizionomiju društva, ali i svakodnevni život krajišnika. U članku je dan pregled svih sedam titula Prava.
Temelj svake dobre organizacije je primjerena organizacijska struktura. Isto vrijedi i za policijske organizacije. Svaka se organizacijska struktura može promatrati prema mjeri razvedenosti na ...sastavnice i dijelove, što predstavlja kompleksnu dimenziju organizacijske strukture, kao i prema stupnju povezanosti elemenata organizacijske strukture u cjelinu, što determinira stupanj centralizacije organizacijske strukture. Struktura se može promatrati i prema mjeri brzine mijenjanja, odnosno postojanosti u vremenu. Organizacije su obilježene razmjerno trajnim značajkama koje su dio njihove definicije i razmjerno promjenjivim elementima koji su proizvod njihova razvoja.
Božanska i ljudska dimenzija u Crkvi nepomiješane su, ali nisu podijeljene nego su jedna s drugom nerazdruživo povezane. Iako je prva nepromjenjiva, napreduje naše razumijevanje iste. Prema njemu se ...oblikuje vremenita dimenzija Crkve, a svaka njezina promjena dovodila je do boljeg shvaćanja prve te novog promišljanja vanjskih manifestacija Crkve. Stoga su se tijekom povijesti javljali različiti pokreti i brojne obnove.
Među Kristovim su učenicima članovi više židovskih pokreta, a prva se Crkva suočila s izazovom univerzalnosti. Susret s poganstvom Crkvu je sučelio s religijama i mišlju antike. Stav prema državi ostavit će neizbrisiv trag u kršćanstvu: otpade od vjere, mučeništva, podjele, elitizam, stavljanje Crkve u službu vlasti i vlasti u službu Crkve, administrativno uređenje, rimski centralizam kao i produbljivanja razlika između istočne i zapadne Crkve. Sposobnost kršćanstva da učini stanovit odmak osobito je vidljiv u pojavi monaštva. Monasi su većini naroda bili prvi vjerovjesnici, uvelike su oblikovali zapadni kler, dok je kasnije redovništvo stavilo u pitanje i crkvenu disciplinu i društveni poredak. Crkva nije umaknula zamci feudalizma. Osim podjele društva, došlo je do bipolarizacije Crkve na laike i klerike. Mnoge su danas samorazumljive stvarnosti tijekom povijesti dovođene u pitanje, bez čega zasigurno ne bi bile tako jasno definirane. Njihovo poznavanje omogućava lakše razumijevanje sadašnjeg stanja te izbjegavanje zamke idolatrije diviniziranja postojećih struktura. One su nastale uslijed različitih povijesnih okolnosti i zasigurno će se s njima mijenjati, u čemu će nemalu zaslugu imati već postojeći pokreti kao i oni koji će tek nastati.
Prelazak na digitalne kolodvorske signalno-sigurnosne
uređaje otvara mogućnosti potpune
centralizacije željezničkih logističkih signalno-sigurnosnih
sustava. Digitalizacija željezničkog
sustava ...zahtjeva i primjenu višejezgrenih
računalnih sustava. Stalni razvoj novih sustava
temelji se na postizanju ciljeva sigurnosti i postizanja
inteligentnih sustava željeznice.
U širem kontekstu habsburške politike u Kraljevini Dalmaciji analiziraju se učinci crkvenoga preustroja koji je proveden na temelju bule Locum Beati Petri pape Leona XII. (1828.-1830.). Cilj ...austrijske apsolutističke vlasti bio je ustanove Katoličke crkve u Dalmaciji inkorporirati u politički (teritorijalni) i pravni (institucionalni) sustav Monarhije na tragu procesa centralizacije i modernizacije uprave. U prilogu se donosi tekst završnoga izvještaja izvršiteljâ bule Locum Beati Petri upućeno dalmatinskom namjesniku barunu Franji Tomašiću.
PDF
