Željezovi (oksi)hidroksidi imaju važnu ulogu u različitim disciplinama, među ostalim u zaštiti okoliša, prospekciji rudnih ležišta, mineralogiji, geologiji i pedologiji. U postupcima selektivnoga ...otapanja, bilo da su namijenjeni uklanjanju (oksi)hidroksida prije analize minerala gline ili za određivanje metala u reducirajućoj frakciji tla/sedimenta, vrlo je važno sačuvati cijeli neotopljeni ostatak. Stoga su ciljevi ovoga rada bili: (1) odrediti najučinkovitiju metodu ispiranja reagensa nakon otapanja (oksi)hidroksida i (2) provjeriti može li se sadržaj željezova (oksi)hidroksida odrediti gravimetrijski. Testirane su sljedeće metode ispiranja: (1) centrifugiranje, (2) filtriranje, (3) dijaliza. Analiza je provedena na uzorku crvenice koji sadržava 5,12 % Fe2O3. Vrijeme potrebno za ispiranje povećava se ovim redoslijedom: centrifugiranje < filtriranje < dijaliza. Udio gravimetrijski određene otopljene frakcije znatno se razlikuje ovisno o odabranoj metodi ispiranja te je neusporedivo veći od udjela Fe2O3 određenoga mjerenjem željeza u ekstraktu nakon otapanja. Najučinkovitija metoda ispiranja ditionit-citrat-bikarbonata nakon otapanja (oksi)hidroksida jest dijaliza. Prednost je ove metode u tome što nema gubitka uzorka, a nedostatak je vrijeme potrebno za njezino provođenje. Centrifugiranje je relativno brza metoda, no može dovesti do gubitka sitnih čestica. U ovome istraživanju gubitak je bio neprihvatljivo velik. Filtriranje pomoću fi ltarskoga papira oduzima više vremena od centrifugiranja te je pokazalo najlošije rezultate. Na temelju rezultata možemo zaključiti: (1) sadržaj željezova (oksi)hidroksida ne može se odrediti gravimetrijski nakon selektivnoga otapanja; (2) način ispiranja reagensa nakon uklanjanja željezova (oksi)hidroksida pri pripremi uzoraka za analizu minerala glina treba biti pažljivo odabran i izveden; (3) centrifugiranje, uobičajena metoda ispiranja u svim postupcima sekvencijske ekstrakcijske analize, može dovesti do krivih rezultata.
Cilj ovoga rada bio je istražiti utjecaj filtriranja i centrifugiranja razrjeđivača TRIS i mliječnog razrjeđivača na vijabilnost i akrosomalni integritet sperme bufala čuvane u uvjetima hlađenja.
...Ejakulati sperme (n=40) sakupljani su dvaput tjedno primjenom umjetne vagine. Svaki ejakulat izložen je sljedećim razrjeđivačima: TRIS (T1 do T4), mlijeko (M1 do M8) i kombinacija razrjeđivača
TRIS i mliječnog razrjeđivača (TM1 do TM11). Neki su parametri, kao živi postotak, vijabilnost i akrosomalni integritet sperme, izračunati odmah nakon rezrjeđivanja sperme, zatim 3., 6. i 9. dan
čuvanja na temperaturi hlađenja (5°C). Podaci su statistički analizirani. Rezultati su pokazali da centrifugiranje razrjeđivačem TRIS jedanput (T3) ili dvaput (T4) prije procesa razrjeđivanja ima povoljan utjecaj na ispitivane parametre razrjeđivanja sperme (živi postotak, vijabilnost i
akrosomalni integritet sperme) u cijelom razdoblju čuvanja, u usporedbi s kontrolnim razrjeđivačem TRIS (T1) ili filtriranim razrjeđivačem (T2). Međutim, T3 je bio najbolji od svih (T1, T2 ili T4).
Centrifugiranje razrjeđivača mlijeko-žumanjak (M3) pokazalo se boljim od bilo kojeg tretiranja ispitivanih mliječnih razrjeđivača. Štoviše, M3 je bio najbolji, slijede M4 i M6, a zatim ostali. Isto tako, kombinacija T3 i M3 u omjeru 50:50 (TM6) bila je u mnogo pogleda bolja od bilo koje druge kombinacije (TM1 do TM11) razrjeđivača upotrijebljenih u ovom istraživanju. Može se zaključiti da bi centrifugiranje TRIS ili mliječnim razrjeđivačem jedanput prije razrjeđivanja bio najbolji tretman za
očuvanje sperme bufala na temperaturi hlađenja. Osim toga, kombinacija jednog dijela centrifugiranog razrjeđivača TRIS i jednog dijela centrifugiranih mliječnih razrjeđivača pokazala se pravim izborom za razrjeđivanje i očuvanje sperme bufala. Preporuča se upotreba ove kombinacije za razrjeđivanje i zamrzavanje sperme bufala za program umjetne oplodnje.
PDF
