Stopa rastave braka porasla je od 1960. godine i u SAD-u i
u većini europskih zemalja. Briga javnosti i znanstvene
zajednice o posljedicama rastave i njezinim učincima na
odrasle i djecu rezultirala ...je opsežnom istraživačkom
literaturom. U većini studija utvrđeno je da rastavljene
odrasle osobe imaju više mentalnih i fizičkih zdravstvenih
smetnji nego što to imaju udane / oženjene. Većina studija
upućuje i na to da djeca rastavljenih roditelja imaju više
mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema nego djeca čiji su
roditelji stalno u braku. Dostupna istraživanja pokazuju da
su ove tvrdnje djelomično lažne (zbog učinaka selekcije), a
dijelom i zbog stresa što ga uzrokuje prekid braka. Reakcije
ljudi na rastavu vrlo su različite, jer brzina i stupanj
prilagodbe ovise o raznim mogućnostima i okolnostima koje
nastaju nakon rastave. U Sjedinjenim Američkim Državama
postoji nekoliko vrsta sudskih programa, kao i onih unutar
lokalne zajednice, koji roditeljima i djeci olakšavaju
prilagodbu na rastavu.
Cilj je rada analizirati demografska kretanja stanovništva Župe Vid krajem 19. stoljeća. Utvrdit će se razlike u stopi nataliteta i mortaliteta od 1869. do 1900. godine po desetljećima. Detaljnije će ...se analizirati posljednje desetljeće u kojem će se obraditi natalitet, mortalitet i nupcijalitet. Pokušat će se utvrditi kakav je utjecaj naglog razvitka obližnje luke Metković te vinske klauzule iz 1891. godine imao na demografska kretanja župe.
The analysis of the demographics of the population of the parish of Vid from 1891 to 1900 showed that mortality of population remained as low as in previous decades, but the birth rate increased dramatically. The child mortality rate, however, remained as high as in the rest of Dalmatia. However high birth rate caused significant growth of population. The inactive migration balance slowed down population growth. Despite the infamous wine clause (1891.) and the development of Metković, the nearby parish of Vid did not record a significant increase in population emigration from 1891 to 1900 compared to previous decades. Apparently, the collapse of the most widespread economic branch in Dalmatia came after 1900. The end of the 19th century in the parish of Vid seems to be the last decade of relative economic prosperity which enabled the growth of birth rates to the biological limits of the population.
U radu se analiziraju sastavnice prirodnoga kretanja stanovništva te teme vezane uz vjenčanja, porode i strukturu kućanstava u prvoj polovici 19. stoljeća sa završnim osvrtom na proces demografske ...tranzicije kroz usporedbu rezultata ovoga rada s dosad objavljenim analizama.
The fundamental questions that this socio-demographic analysis focuses on are: what is the structure of the older age group 65+ by gender, level of education, computer literacy, marital status and ...the type of community they live in, by household type and family status, and by the main sources of livelihood. Also analyzed is the structure of the population aged 65+ with difficulties in performing everyday activities according to their need for assistance and using the help of another person, then by the cause of those difficulties and by their physical mobility. In the theoretical part of the paper, the author questions some sociological aspects and presents the most important theories of aging in recent sociological literature, whose terms are partially used through the interpretation of data obtained by demographic analysis. Since the main sources of data are censuses, used in this analysis is the method of demographic statistics with comparative analysis of successive censuses of monitored elements in a defined period. The analyzed data indicate that the aging of the population in Croatia has become the dominant demographic, social, and also economic problem, while between 1961 and 2011 the youth ratio was reduced from 27.2 to 15.2, and the coefficient of age increased from 7.4 to 17.7, i.e. the share of elderly persons was more than doubled.
Researchers have usually attributed the increasing share of non-marital births during the last forty years to changes in values of people with a better education and financial situation in the ...countries of Western Europe, naming this phenomenon the second demographic transition. These changes in values are focused on personal matters, the emancipation of women, personal freedom and rejection of traditional gender roles. However, in contrast to the results from Western Europe, non-marital births are more characteristic for the lower educated and economically weaker groups in the post-socialist countries of Eastern Europe. A suggested explanation for this phenomenon is the reduced benefit from entering into marriage for the poorest individuals, further reduced by changing social norms and the possible influence of liberal values and attitudes after the collapse of the socialist system. In this study, the socio-economic and socio-demographic factors that might have an effect on the probability of having a non-marital birth are analyzed, using the data on all births in the Republic of Croatia for the years 1998–2012. These factors include age, activity status, level of education and the ethnicity of both parents, as well as the region of birth. Logistic regression for the group of births by birth order found that the births to young, unemployed and dependent mothers, less educated fathers and those coming from national minorities, as well as the births in the City of Zagreb, are more likely to be non-marital births, similarly to the situation in the countries of Eastern Europe. The increasing share of non-marital births cannot be explained by changes in the share of the aforementioned categories in the total number of births, and it is probable that the deteriorating economic situation and changes in traditional values have increased the probability of having a non-marital birth for all socioeconomic groups.
Vrlo visoka prosječna godišnja stopa prirodnoga prirasta od 22,79 ‰ uz
visoki natalitet (32,72 ‰) pokazuje da se od 1872. do 1882. godine u Župi
Rasno počinju očitovati prvi simptomi demografske ...tranzicije. Porast
stanovništva, produljenje životnoga vijeka i smanjena smrtnost, osobito
dojenčadi i djece do četiri godine starosti, učinci su tranzicijskih procesa.
U Župi je uočena visoka smrtnost fertilnoga kontingenta. Najviše je
brakova sklopljeno u vrijeme jesenskoga i zimskoga maksimuma. Ritam
začeća vezan je za proljeća i ljeto, odnosno poljodjelske radove i boravak
na otvorenome, dok je ritam rađanja najviše vezan za zimsko i proljetno
doba. Zahvaljujući crkvenomu učiteljstvu i uredno poštovanim
crkvenim preporukama o predbračnoj čistoći, nije zabilježeno nijedno
izvanbračno dijete.
U ovom radu, u razmatranju povijesnog razvoja stanovništva u zapadnoeuropskim zemljama u razdoblju nakon sredine 1960-ih godina, težište je izlaganja na temi „druga demografska tranzicija.“ Analizirat ...ćemo demografska i socio-demografska obilježja toga razdoblja, sličnosti i razlike s etapom prethodne demografske tranzicije te podudarnost „druge demografske tranzicije“ s posttranzicijskom etapom u razvoju stanovništva. Nastojat ćemo odgovoriti na temeljno pitanje koje se u tim razmatranjima postavlja: može li se na osnovi empirijske i znanstvene analize „druga demografska tranzicija“ smatrati „posebnom, novom etapom u razvoju stanovništva“ ili je ona samo drugo ime za posttranzicijsku etapu kao etapu nakon prethodne („prve“) demografske tranzicije. U novim razvojnim uvjetima i uz nove ekonomskosocijalne, tehničko-tehnološke, vrijednosne, kulturološke i socio-psihološke čimbenike, „druga demografska tranzicija“ predstavlja kontinuitet u odnosu na ustanovljen trend smanjivanja nataliteta/fertiliteta u prethodnoj demografskoj tranzicij i, koji je u novim uvjetima života i rada te djelovanju novih, napose vrijednosnih čimbenika relevantnih za postindustrijsko i postmodernizacijsko društvo, usmjeren na postignuće generacijski ispodzamjenskog nataliteta/fertiliteta.
U zadnja dva desetljeća proces depopulacije podravskih naselja nastavljen je uz zabrinjavajući trend ubrzanja. U ovom članku autori su prikazali glavne elemente koji karakteriziraju kvantitativno i ...kvalitativno kretanje i strukturu stanovništva Podravine. Ta kretanja povezana su s analizom što ona znače za gospodarski i društveni život i razvoj ovoga kraja. Na početku je analizirano kvantitativno kretanje broja stanovnika od 1948. do 2011. godine, uz prikaz promjena u teritorijalnom rasporedu pučanstva. Potom slijedi detaljna analiza prirodnog kretanja stanovništva, prvenstveno nataliteta, fertiliteta i mortaliteta. Prikupljeni su podaci za sve podravske gradove i općine, te pojedinačno za svih 38 župa Komarničkog arhiđakonata. Analiza spolne i starosne strukture otkriva intenzivne procese starenja stanovništva. Prikazana je obrazovna i profesionalna struktura stanovništva po općinama, kao i kretanje nezaposlenosti. Na temelju tih i drugih kvalitativnih pokazatelja izvršena je tipizacija podravskih općina prema njihovim potencijalima za budući razvoj. Na kraju je data i projekcija broja stanovnika Podravine do 2051. godine. Analiza je poduprijeta velikim brojem tablica i grafikona
Okosnicu župe Desne-Rujnica čini planina Rujnica, koja predstavlja krajnji ogranak Rilića i pruža se prema rijeci Neretvi. Polazeći od matice umrlih župe Desne-Rujnica (1825-1861), u radu se ...analiziraju uzroci smrti, struktura umrlog stanovništva prema spolu i dobi, te rizični mjeseci i godišta. Osim detaljnog prikaza pojedinačnih uzroka, u čijoj pozadini stoje minuci ozni opisi župnika Šimuna Tomića Romića, svi analizirani faktori promatraju se u njihovoj međuovisnosti, ali i kroz prizmu prostornih i vremen skih analogija.
PDF
