KOPB i komorbiditeti Milenković, Branislava; Dimić Janjić, Sanja
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
10/2021, Letnik:
30, Številka:
2 Astma i KOPB
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
KOPB je često udružen s komorbiditetima s kojima dijeli iste rizične faktore i ima negativan utjecaj na druge bolesti. KOPB i
njegove komorbiditete uzrokuje i pogoršava upala i mehanizam oksidacije u ...rasponu od 20 do 81 %. Najveću incidenciju i najveći smrtni rizik nose kardiovaskularne bolesti. Uobičajeni patofiziološki mehanizam je endotelna disfunkcija, prokoagulantno i proinflamatorno stanje te pretilost. Najčešći kardiovaskularni komorbiditeti su koronarna bolest srca, srčano zatajivanje, arterijska hipertenzija i periferna vaskularna bolest. Smanjenje FEV1 povećava učestalost koronarnih događaja i mortalitet. U bolesnika s KOPB-om neophodna je pravovremena dijagnoza kardiovaskularne bolesti kao i dijagnoza KOPB-a u kardiovaskularnih bolesnika. Invazivna i neinvazivna procjena kroničkoga srčanog zatajivanja je otežana u bolesnika s KOPB-om jer bolesnik može imati ograničenja respiracije za vrijeme vježbanja i stresa. Arterijska hipertenzija i periferna vaskularna bolest su česte u bolesnika s KOPB-om zbog endotelne disfunkcije. Funkcija pluća je negativno povezana s krvnim tlakom i u zdravoj populaciji i kod bolesnika s KOPB-om. U bolesnika s KOPB-om prevalencija poremećaja srčanog ritma iznosi 12 do 14 %, a među njima je najčešća fibrilacija atrija. Inhalacija dugodjelujućeg beta 2 agonista ima prihvatljivu podnošljivost kod kardiovaskularnih bolesnika. Osteoporoza je glavni komorbiditet kod bolesnika s KOPB-om, ali je često nedovoljno dijagnosticirana i povezana s cjelokupno lošim zdravstvenim statusom i prognozom KOPB-a. Nedostatak vitamina D povezan je s KOPB-om i komorbiditetima koji smanjuju urođeni i stečeni imunitet. Karcinom pluća, metabolički sindrom, pretilost, malnutricija, depresija, opstruktivna apneja za vrijeme spavanja, disfunkcija mišića i anemija također su komorbiditeti KOPB-a.
Although anxiety and depression are important determinants of mental health, the literature in this area is sparse as most studies focus on the period during treatment. Mental health problems can ...affect cancer recovery as well as quality of life and survival. In this cross-sectional study, we investigated the prevalence of anxiety and depression in Slovenian cancer survivors after treatment and assessed the associated correlates during the COVID-19 pandemic.
From September 2021 to January 2022, we collected data from 430 breast cancer survivors one to five years after receiving post-local treatment and (neo)adjuvant chemotherapy. We used the Hospital Anxiety and Depression Scale (HADS) to measure anxiety and depression levels. Multivariate linear regression was used to identify factors associated with higher levels of anxiety and depression.
Key findings from this study are increased levels of psychological distress and identification of relevant factors associated with those elevated levels. Approximately one-third of breast cancer survivors exhibited symptoms of elevated anxiety and depression, with one in eight meeting clinical thresholds. Multivariate linear regression revealed that age, lower quality of life, heightened fear of cancer recurrence (FCR), reduced resilience, limited social support, and unmet psychosocial and emotional needs correlated with increased anxiety symptoms. Additionally, lower quality of life, higher FCR, diminished resilience, and limited social support were associated with higher depression symptomatology.
Our study of Slovenian breast cancer survivors one to five years post-treatment observed a significant increase in anxiety and depression symptoms, possibly exacerbated by the COVID-19 pandemic. The demographic and psychosocial factors identified in this study offer valuable insights for future research. The study emphasises the importance of recognising and addressing the psychological needs of breast cancer survivors and the need to follow them throughout their cancer journey.
Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike izmeðu majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Takoðer, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporoðajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon poroðaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su poroðaj rjeðe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronaðena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju izmeðu majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva poroðaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale poroðaj hitnim carskim rezom ili koje su poroðaj doživjele traumatičnim. Takoðer, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
U ovom radu bavit ćemo se pitanjem depresije, odnosno depre- sivnog poremećaja, te mogućnostima koje nudi logoterapija Viktora E. Frankla u razumijevanju i samom procesu liječenja ovog poreme- ćaja. ...Prema nekim pokazateljima depresija je jedna od najraširenijih bolesti našega doba te zavrjeđuje da se o njoj progovori uzimajući u obzir logoterapijski pristup, čija je specifičnost u razumijevanju čovje- ka kao psiho-somatsko-duhovnog bića. Polazeći od te antropološke pretpostavke, daje se naglasak na čovjekovu duhovnu dimenziju kao nositeljicu čovjekovih čina, onaj prostor ljudske slobode koji, unatoč bolesti, ostaje u mogućnosti suočavanja s različitim uvjetovanostima. Prema tom pristupu, temeljno čovjekovo životno usmjerenje vezano je za ostvarivanje vrijednosti koje su objektivno prisutne u svijetu, a gubitak vrijednosti, odnosno smisla života, dovodi do stanja egzi- stencijalne frustracije, koja u kombinaciji s psiho-somatskim simpto- mima stvara noogenu depresiju, odnosno depresiju čiji korijen leži u duhovnom području. Upravo zahvaljujući duhovnoj dimenziji čovjek ima sposobnost samonadilaženja, odnosno mogućnost nepoistovjeći- vanja samog sebe s vlastitim simptomima, što mu omogućuje da una- toč bolesti, živi osmišljen život.
SAŽETAK
Cilj: U vrijeme pandemije COVID-19 promjene u uvjetima studiranja mogu utjecati na mentalno zdravlje studenata medicine. Istraživanje ima za cilj ispitati pojavnost depresije, anksioznosti i ...stresa, njihovu povezanost sa sociodemografskim i akademskim karakteristikama te postojanje razlika između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija.
Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je online uporabom metode snježne grude. Uključeno je 206 studenata svih godina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 51% pripadalo skupini pretkliničkih, a 49% skupini kliničkih godina studija.
Rezultati: Istraživanje je ukazalo na prisutnost depresije u 25,7% studenata medicine, 26,7% je imalo značajne anksiozne smetnje, a 15% značajne simptome stresa. Simptomi anksioznosti i stresa bili su više izraženi u studentica. Korelacijska analiza ukazala je na obrnutu povezanost depresije, anksioznosti i stresa s prosječnim uspjehom, depresije s godinom studija, a vrijeme provedeno u učenju obrnuto je koreliralo s anksioznošću. U logističkoj regresiji su prosjek ocjena i partnerski status (biti u vezi) bili značajni prediktori depresije, prosjek ocjena, spol i konzumacija psihoaktivnih tvari značajni prediktori anksioznosti, dok su spol i konzumacija psihoaktivnih tvari bili značajni prediktori stresa. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv ove bolesti nije bilo povezano s depresijom, anksioznošću i stresom. Cijepljenje je bilo češće što su studenti stariji, odnosno češće u skupini kliničkih godina studija.
Zaključak: U doba pandemije lošije mentalno zdravlje studenata medicine povezano je sa ženskim spolom, lošijim akademskim uspjehom, partnerskim statusom i konzumacijom psihoaktivnih tvari. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv COVID-19 nije bilo povezano s mentalnim zdravljem.
Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi korelaciju radne sposobnosti i stepena depresivnih simptoma kod osoba sa primarno generaliziranom epilepsijom.
Materijali i metode: U studiju je uključeno 100 ...pacijenata (50 muškaraca i 50 žena) sa generaliziranim toničko kloničkim (GTK) atacima. Analizirana je životna dob, spol, stručna sprema, radni status i stepen depresije. Depresivni simptomi ispitanika su mjereni Hamiltonovom skalom za depresiju, a korelacija Pearsonovim testom.
Rezultati: Srednja životna dob ispitanika je 32.3±12.1. Srednju stručnu spremu je imalo 57 ispitanika, osnovnu školu 31, a jednak broj (6) ispitanika je bio bez škole ili sa visokim obrazovanjem. Najveći broj ispitanika je bio nezaposlen (36), zaposlenih 25, domaćica 21, učenika 11, studenata 5, te jedan redovni i prijevremeni penzioner. Prosječna vrijednost stepena depresivnosti pacijenata sa GTK atacima iznosila je 10.5±7.6 (0-31). Najveći broj pacijenata nije imalo znakove depresivnosti (46) dok je umjerenu depresivnost imalo 33 pacijenta, izrazitu depresivnost 21 pacijent. Zaposleni imaju srednju vrijednost skora Hamiltonove skale 11.1±7.0 (2-27), 32% nije imalo simptome depresivnosti, 52% je imalo simptome manje depresije, dok je 16% imalo veliku depresiju. Stepen depresivnosti kod pacijenata koji su bili nezaposleni nije se signifikantno razlikovao (p=0.4) od stepena depresivnosti zaposlenih 9.6±7.6 (0-31). Simptome depresivnosti kod nezaposlenih nije imalo 41.7% ispitanika, simptome manje depresije je imalo 38.9%, a veliku depresiju je imalo 13.9%. Koeficijent korelacije stepena depresivnih simptoma i radne sposobnosti iznosio je (r=-0.71).
Zaključci: Analiza pokazuje da epilepsija bitno narušava radnu sposobnost, kao i njenu značajnu povezanost sa stepenom depresivnosti. Signifikantna je razlika u stepenu obrazovanja muškaraca i žena, u smislu boljeg obrazovnog statusa u žena.
The aim of this study was to translate the Cardiac Depression Scale into the Slovenian language and test its validity and reliability on Slovenian patients with heart disease.
A total of 272 patients ...with heart disease who underwent elective coronary angiography at Celje General Hospital participated in this study. We used the Slovenian Cardiac Depression Scale (S-CDS), the Spielberger State Anxiety Inventory (STAI-S), and the Center for Epidemiologic Studies Depression Scale-20 (CES-D) to collect data. An exploratory and confirmatory factor analysis, internal consistency, test-retest reliability, and concurrent validity were performed.
Cronbach's alpha for the total scale was 0.92 and the test-retest reliability was 0.71. Exploratory factor analysis confirmed six factors, accounting for 61% of the total variance. The confirmatory factor analysis indicated that a two- and one-factor solution had acceptable goodness-of-fit measures. However, we kept a more parsimonious one-factor method, given a high correlation between the two factors and the theoretical background in previous studies. Concurrent validation against the CES-D and the STAI-S showed moderate to strong correlations.
The S-CDS is a reliable and valid instrument for screening for depression in Slovenian patients with heart disease.
Anksioznost i kako ju liječiti Crnković, Danijel
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2017, Letnik:
26, Številka:
2 Psihijatrija danas
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Anksioznost se javlja u cijelom nizu psihičkih poremećaja te ju stoga kliničar uvijek mora ozbiljno razmotriti kako bi stekao cjelovit dojam prilikom postavljanja dijagnoze određenoga psihičkog ...poremećaja, ali ujedno diferencijalnodijagnostički isključio i druga stanja koja također mogu doći u obzir. Ključna obilježja anksioznih poremećaja jesu strah i zabrinutost, koji su prisutni u čitavom spektru anksioznih
poremećaja. Amigdala ima središnju ulogu u reakciji straha. Brojni su neurotransmitori uključeni u reguliranje krugova koji sudjeluju u etiologiji anksioznih poremećaja. GABA (g-aminomaslacna kiselina) glavni je neurotransmitor kod anksioznosti, a benzodiazepinski anksiolitici ostvaruju učinak putem ovoga neurotransmitorskog sustava. Serotonin, noradrenalin, 2-ligandi, koji se vežu na naponske kalcijeve kanale, regulatori su krugova anksioznosti. Brojne su terapije na raspolaganju za liječenje anksioznih poremećaja, a većina njih se na sličan način primjenjuje u čitavom spektru anksioznih poremećaja, kao i u liječenju depresije.
Članek se ukvarja z delovanjem neoliberalizma na mikrosocialni ravni in na ravni individualne psihologije. Neoliberalna ekonomija pomeni zaostritev konkurenčnega pritiska in ocenjevanja ne le ...podjetij, temveč tudi posameznikov; hkrati pa neoliberalna politika pomeni depolitizacijo posameznikov, ki so le še podjetniki samih sebe. Neoliberalizem zato ne deluje kot klasične politične ideologije, ki so še predvidevale (in delovale na) politično subjektiviranega posameznika, temveč kot posebna etika vsakdanjega življenja, etika izbire, strateške racionalnosti investicij lastnega človeškega kapitala, ki je, ravno zato ker je apolitična, izrazito psihološka ter se izraža v epidemiji depresije in tesnobe na eni strani in množičnem iskanju sreče na drugi strani.