Autor u ovome radu analizira ulogu i utjecaj direktiva Europske unije na proces liberalizacije unutarnjega tržišta električne energije i na usmjerenje prema otvorenome i slobodnome tržištu a isto ...tako i njihov utjecaj na proces deregulacije elektroenergetskoga sektora i onoga što je do sada provedeno u Republici Hrvatskoj. O privatizaciji elektroenergetskoga sektora nacionalnoga gospodarstva autor je u ovome radu autor izrazio svoje mišljenje - on smatra da privatizacija Hrvatske elektroprivrede nije dobra za Republiku Hrvatsku i za njezino gospodarstvo.
U radu se raspravlja o problematici integracije i adaptacije anglizama u njemački jezik. Analiza je provedena na uzorku stručnih časopisa s područja hotelijerstva i turizma. Anglizmi se učestalo ...pojavljuju, a njihove pojave su klasificirane i analizirane na morfološkoj razini, razini tvorbe riječi te sintaktičkoj razini.
Zabrinjava odstupanje od njemačke norme u dubinskom kodu, što dovodi do deregulacije u jeziku i svrstava ga u ugrožene idiome. Stoga je naglašena je potreba međusobne suradnje stručnjaka s područja struke i jezikoslovaca da bi se izbjeglo nekritičko i nepotrebno lingvističko posuđivanje koje može imati dalekosežne posljedice po jezik.
Zastupljenost monopolističkih poduzeća varira od sektora do sektora.
Monopolistička poduzeća posebice su često zastupljena u onim sektorima koji su tradicionalno bili čvrsto vezani uz državu. Primjer ...za to su sektor
elektroenergetike i telekomunikacija. Stoga su danas, kada problem deregulacije posebno zaokuplja pozornost znanstvene i stručne javnosti, upravo sektori elektroenergetike i telekomunikacija često predmet razmatranja u pitanjima deregulacije. U radu se izlaže teorijska podloga na kojoj se temelji proces deregulacije gospodarstvene infrastrukture, a zatim se raspravlja o nekim praktičnim problemima kojii se javljuju u deregulaciji poduzeća u sektoru elektroenergetske odnosno i telekomunikacijska.
Uveljavljeni urbanizem ni prilagojen sodobnim oblikam razvoja, zato je neučinkovit. Podobno kot sodobni razvoj naj tudi sodobni urbanizem teži k oblikam dinamično organiziranih sistemov stanja blizu ...roba kaosa, kjer razvoj usmerja nenehno in nepredvidljivo gibanje. Cilji sodobnega urbanizma so ekonomska učinkovitost, socialna pravičnost in do virov zadržan ter za zdravje ljudi varen razvoj v prostoru. Sodobna (deregulirana) normativna ureditev urejanja prostora določa razvojne cilje in pogoje za njihovo uresničevanje, preostalo prepušča samourejanju.
Krajem 2008. godine financijska je kriza poprimila globalne razmjere i uzdrmala svjetsku ekonomiju. Neposredan pokretač krize bio je slom tržišta drugorazrednih hipoteka u SAD-u, no uzroci leže u ...doktrinarnim i pragmatičnim rješenjima koja su već duže vrijeme prevladavala na Zapadu. Intervencijama nacionalnih država, najprije u financijskom, uskoro i realnom sektoru, zaustavljen je daljnji pad gospodarske aktivnosti. Antirecesijske mjere sve se više promišljaju globalno, gdje se skupina G - 20 nameće kao glavni koordinator svjetske ekonomske politike. U uvjetima suvremene globalizirane ekonomije praktički nema nacionalne ekonomije koja bi bila imuna na eksterne poremećaje. Dugogodišnje odsustvo razvojne strategije i neodgovorno ponašanje nositelja izvršne vlasti, a potom i izostanak primjerene reakcije kada je kriza već nastupila, nacionalnu su ekonomiju učinili izrazito ranjivom u nastaloj kriznoj situaciji. Njene se posljedice po gospodarski napredak još uvijek ne mogu sa sigurnošću procjenjivati, kako na globalnoj, tako ni na nacionalnoj razini.
Svrha rada je predstaviti fleksibilizaciju kao zajednièki naziv za niz metoda kojima se smanjuju socijalni elementi koji se tradicionalno vezuju za rad, sa ciljem poveæanja profita i zadr¾avanja ...konkurentnosti. Tome u prvom redu slu¾i smanjivanje pravnih ogranièenja u radnom pravu, ¹to u prvom redu ima negativne posljedice na sigurnost radnog mjesta, ali bi trebalo pridonijeti, osim ekonomskom napretku, i stvaranju vi¹e prilika za rad starijim
osobama i ¾enama, kao najte¾e zapo¹ljivim kategorijama radnika. Najvi¹e fleksibilni radni odnosi su u SAD-u, ali se fleksibilizacija kakvom se ovdje bavimo prije svega razvila u Europi ubla¾avanjem strogih zakonskih ogranièenja 1970-ih. Zahvaljuæi zalaganju sindikata, fleksibilizacija tr¾i¹ta rada, prvenstveno zami¹ljena kao naèin smanjivanja tro¹kova, razvijena je u ÒfleksigurnostÓ - sustav u kojem je dr¾ava preuzela na sebe socijalni teret skinut s poslodavaca. U radu se detaljno predstavljaju pojedine mjere fleksibilizacije, kako pravne, tako i nepravne. Donosi se i pregled stanja u Hrvatskoj s obzirom da je potreba za fleksibilizacijom bila argumentacija za niz zakonskih reformi iz podruèja radnog i socijalnog prava.
Tijekom proteklih 50 godina, ekonomska je stvarnost pokazala da su bile pogrešne tvrdnje koje je ekonomska znanost smatrala nacionalnim, logičnim i razumljivim, a ekonomisti su, pak, mislili da ...razumiju ekonomske procese na kojima se one zasnivaju. Recesija, koja je proteklih pet godina pogodila svjetsko gospodarstvo, bacila je ekonomiju i ekonomiste usred vatre. Govori se kako neoklasična ekonomija, u poslijeratnom razdoblju, nije uspjela dovesti do obećanog stalnog gospodarskog rasta. Ekonomisti su pogrešno protumačili poslovne cikluse pa su tako ostali zatečeni. Ne znaju kako ni kada bi se gospodarstvo moglo oporaviti. Neuspjesi, na jednom i drugom planu, su izazvali ozbiljno nepovjerenje u valjanost ekonomskih teorija, a ekonomiste se proglasilo nestručnima i beskorisnima. Autori se u svom radu žele osvrnuti na neke probleme s tim u vezi i izraziti svoje mišljenje.
Sve češće primjere neetičke prodaje lijekova javnost i socijalne znanosti poentiraju pitanjem: jesu li ljekarnici zdravstveni profesionalci ili puki prodavači lijekova? Za razliku od metafizičke, ...apstraktno stilizirane predstave o potpunoj i trajnoj (ne)usklađenosti komercijalnog interesa i profesionalne etike, koju ovako binarno dihotomna formulacija pitanja implicira, u radu se koristi socijalno-refleksivni pristup koji profesije određuje skupinom stručnjaka koje imaju „dvojni karakter koji uključuje i pružanje usluga i korištenja znanja i moći u svrhu ekonomske zarade“. Ne dovodeći u pitanje integritet atributivne teorije profesija, to jest njezinu temeljnu tezu o tome da komercijalni interes i profesionalna etika predstavljaju dvije oštro suprotstavljene logike, socijalno-refleksivni pristup distinktivnu karakteristiku profesija u odnosu na druga zanimanja nalazi, prije svega, u stupnju ili kvantitativnim udjelima komercijalnog interesa i profesionalne etike. Revizija, odnosno nova diskurzivna dimenzija atributivne teorije sadrži još jedan bitan dodatak: proporcija, odnosno konstelacija dviju oprečnih logika nije fiksna, već promjenjiva – ako se za to steknu društveni uvjeti, komercijalni interes ima za cilj potisnuti profesionalnu etiku.
Uz pomoć jedne pozajmice iz literature o tome što uvijek biva kada su ljekarnicima svijet i zakoni „prijateljski“, dolazi se do zaključka da glavne razloge zbog kojih današnji ljekarnici sve više svoje partikularne ciljeve ostvaruju nauštrb interesa pacijenata valja tražiti u zakonu koji dozvoljava da se lijekovi slobodno prodaju/kupuju.
Socijalno-refleksivni pristup uzima, dakle, u obzir utjecaj „velikih objektivizacija“, to jest države, odnosno zakona koje ona donosi, na ljekarnikovo sveukupno djelovanje.
Riječ je o zakonu koji ljekarnike postavlja u posve novo ekonomsko okruženje u kojem je komercijalni, partikularni, a ne opći interes od primarnog značaja. Sustav nagrađivanja ljekarnika (ne za usluge koje pruža, već za proizvode koje prodaje) i komercijalizacija lijekova (pretvaranje lijekova u običnu robu) dovodi do „smanjivanja kako neposredne brige o pacijentu tako i razine socijalnih i etičkih standarda ljekarnikovog djelovanja“.
Rad kroz kategorije teorije anomije i teorije pritiska
propitkuje učinak statusa nezaposlenosti na normativni
sustav nezaposlenih osoba. Socijalno selektivni karakter
zapošljavanja i nemogućnost ...nalaženja posla pridaje ovom
cilju izvanrednu važnost, što se odražava na izbor opcija
zapošljavanja. Središnjom tezom ispituje se je li disjunkcija
između naglašenih aspiracija za poslom i nemogućnosti
(odnosno neočekivanja) da se one realiziraju legitimnim
putem statistički povezana s namjerom izbora nedopuštenih
opcija. Propitkivani model obogaćuje se pojedinim
strategijama suočavanja, razvija se kategorija osobnoga
faktora zapošljavanja te se ujedno propitkuje odnos između
regionalne stope nezaposlenosti i pojedinih relacija u
modelu. Iako rezultati empirijskog istraživanja ne potvrđuju
statističku povezanost između pritiska i nelegitimnih opcija,
nalazi pokazuju što su sve nezaposleni spremni učiniti kako
bi riješili vlastitu nezaposlenost. U budućim istraživanjima, a
unutar navedenih teorijskih pristupa, treba se okrenuti novim
ciljevima, drugačije koncipiranim strategijama suočavanja te
drugim nelegitimnim opcijama, što bi se moglo pokazati
heuristički plodotvornim u objašnjenju pojedinih oblika
devijantnosti unutar hrvatskoga tranzicijskog okruženja.
Osnovni deklarativni cilj reformi industrije električne energije, odnosno liberalizacije tržišta električne energije, bio je i jest, podizanje djelotvornosti elektroenergetskog sektora, prije svega ...radi povećanja konkurentnosti gospodarstva. Od liberalizacije tržišta električne energije očekivalo se: sniženje cijena električne energije, podizanje razine usluge, smanjivanje razlike u cijenama među državama, mogućnost biranja opskrbljivača za svakog kupca i povećanje učinkovitosti sektora kroz smanjenu potrebu za izgradnjom i održavanjem rezervnih kapaciteta.
U ovom radu istražuje se i analizira koliko su navedeni ciljevi liberalizacije tržišta električne energije ostvareni i ostvarivi, koliko je uspješan pomak organizacijske strukture industrije električne energije od monopolske prema konkurencijskoj, odnosno ispunjava li liberalizacija tržišta električne energije očekivanja. Temeljem procjene odnosa troškova i koristi od liberalizacije tržišta električne energije može se reći da liberalizacija neće ostvariti glavni cilj zbog kojeg je pokrenuta, a to je sniženje cijene električne energije. Nije ostvaren ni cilj izjednjačavanja cijena, jer i dalje egzistira velika razlika u cijenama električne energije među državama. Nema signifikantnog pomaka organizacijske strukture industrije električne energije od monopolske prema konkurencijskoj. Pozitivni pomaci učinjeni su na podizanju razine kvalitete usluge, povećanju učinkovitosti sektora kroz smanjenu potrebu za izgradnjom i održavanjem rezervnih kapaciteta i u formalnom otvaranju tržišta. Ovi nalazi istraživanja potvrđuju hipotezu iznesenu u Uvodu da glavni ciljevi liberalizacije tržišta električne energije nisu ostvareni, pa se može konstatirati da liberalizacija tržišta električne energije ne ispunjava očekivanja. Što više, prema sadašnjem stanju reformi i prema tendencijama u tim procesima ti ciljevi, onako kako su na početku reformi zamišljeni i zacrtani, nisu ni ostvarivi.
