This paper analyzes the role of film in promoting countries and nations, and explores ways to use Croatian film in presenting its own identity and image throughout the world. Croatia as a theme is ...relatively poorly represented in international film productions. Although it has been the filming location of a number of foreign films, the use of these sites for tourism purposes is negligible. Few domestic films have received notable international film awards and significant international attention. On the other hand, Croatia, as a geographically diverse country with a rich natural, cultural and historical heritage, and a rich cinematic tradition, represents an extraordinary potential to become an attractive location, as well as theme to attract major international film productions. The authors provide four strategies that can help Croatia position itself as an attractive European brand through film: Croatia as an attractive film location, placing Croatian topics in large foreign production, enhancing the quality and appeal of Croatian films, and film festivals as a promotional tool. The authors particularly analyze the possibility of promoting Croatia through the popular fantasy genre.
Potaknuti situacijom na tržištu charter-djelatnosti, autorice su nastojale istaknuti važnost sastanka u organizaciji Yachtpoola, gdje je bila namjera uvesti standard kvalitete charter-djelatnosti i ...izdvojiti renomirane charter-tvrtke koje posao obavljaju profesionalno, štiteći tako ugled nautičkoga turizma, ali i svih s njim povezanih partnera. Sve renomirane takve tvrtke nisu ujedno i partneri Yachtpoola, no Yachtpool je imao viziju u sklopu svoje Four Stars kvalitete stvoriti brand i pečat vrhunske kvalitete u koju će klijenti steći povjerenje.
Cilj je radu iz praktičnih primjera poslovnih sustava dobivenih od charter-kompanija i analizom charter-tržišta s pozicije inozemne jacht charter-agencije, projicirati određene zaključke u svezi s tom djelatnosti u Hrvatskoj. Zaključci i rezultati ispitivanja i neka subjektivna mišljenja posvećeni su svim zainteresiranim subjektima kojima mogu biti od pomoći u uviđanju nekih ohrabrujućih, ali i upozoravajućih pokazatelja.
Sea cruises, as a new form of tourism affect a tourist destination on a number of levels. This paper looks into the influence of sea cruises on a tourist destination through the social and economic ...segment, as well as through the segment of its effect on the environment. It especially researches the positive and negative effects of sea cruises on a tourist destination and evaluates possible consequences. By emphasizing the expansion of sea cruises, while at the same time being aware of their influence on a tourist destination, the paper emphasizes the importance of adapting to the tourism development strategy and to elements of sustainable development in order to painlessly assimilate this form of tourism in a tourist destination. PUBLICATION ABSTRACT
Autori razmatraju turističku regiju kao prostornu cjelinu u kojoj treba razvijati turističku ponudu. Nastupom regije na turističkom tržištu mogu se ostvariti brojne koristi što se posebice ogleda u ...njezinom sinergijskom učinku. Pri tom je potrebno turističkom regijom efikasno i sustavno upravljati razvijajući regionalni brend s obzirom da je brendiranje turističkih destinacija važan aspekt trenutne prakse destinacijskog menadžmenta. Analizom znanstvene literature te provedbom ankete s čelnim ljudima Dalmatinskih gradova i županija, autori vođeni znanstvenim principima iznose svoj prijedlog upravljanja turističkom regijom Dalmacijom te strategiju izgradnje njezinog brenda. Stoga, radom se analizira postojeća situacija, utvrđuju ključni problemi te daju potencijalna rješenja za efikasniji razvoj turističke regije Dalmacije.
Promocija, kao element marketinškog miksa, je izuzetno važna jer predstavlja komunikaciju između potrošača i poduzeća. S obzirom na veliku orijentiranost turizma Republike Hrvatske na priobalje, ...kopneni turizam se smatra iznimno zapostavljen. Na to ukazuju niske zarade od turizma u navedenom dijelu Republike Hrvatske. Sjeverozapadni dio Hrvatske obiluje mnogim destinacijama koje su zanemarene i u kojima se ne iskorištava njihov potencijal. Većina prometnih pravaca koji idu prema moru, a kroz koje prolazi veliki broj stranih turista proteže se kroz sjeverozapadnu Hrvatsku, no pojava autocesta udaljava turiste od bogatstva turističkih destinacija koje nudi ovaj dio Hrvatske. Nova tehnologija, virtualne i proširene stvarnosti, danas je zastupljena u medicini, sportu, filmskoj industriji te ju je kao takvu moguće uključiti i u turizam. Virtualnu i proširenu stvarnost, moguće je uključiti u promociju turističkih destinacija kako bi se privukao veći broj turista i kako bi im se približile atraktivnosti pojedinih destinacija. Cilj rada je utvrditi spremnost turističkih zajednica na ulaganje u inovativne promocijske kanale kako bi privukli potencijalne turiste te moguće reakcije potencijalnih turista na nove promocijske kanale. Metode korištene u radu su deskriptivna metoda, metoda sinteze, analize te primarna kvantitativna i kvalitativna metoda. Kao instrument kvantitativne metode korišten je anketni upitnik dok su dubinski intervjui korišteni kao instrumenti kvalitativne metode istraživanja. Rezultati provedenog istraživanja dokazuju da su potencijalni turisti spremni prihvatiti nove metode promocije čime bi se podigla atraktivnost destinacija sjeverozapadne Hrvatske. Osim turističkih destinacija, kao onih koje rade direktno sa turistima i turističkom ponudom, potrebno je uključiti i druge institucije, a prvenstveno Ministarstvo turizma koje treba poduprijeti uvođenje novih tehnologija promocije u turizam. S obzirom na ograničenost budžeta, a isto tako na visoka financijska sredstva potrebna za uvođenje virtualne i proširene stvarnosti, ključnu ulogu imaju EU fondovi iz kojih je moguće dobiti nepovratna sredstva.
Na sve konkurentnijem turističkom tržištu, vino i enogatronomija postaju ključni elementi u razvoju turističkih proizvoda u regijama u kojima se uzgaja vinova loza, u Sloveniji i inozemstvu. ...Prijašnja je tvrdnja da se niti jedan oblik regionalnog turizma ne može razviti bez vina, međutim, iz današnje perspektive ta je tvrdnja pretjerana. Ipak, enogastronomija integralan je dio mnogih suvremenih turističkih proizvoda. Kao takva, ona vezuje tradiciju, povijest i naslijeđe te također unaprijeđuje prepoznatljivost destinacije koja nudi moderne proizvode vinskog turizma. Globalno gledajući, vinski turizam raste,
a i prognoze za njegovu budućnost su obećavajuće. Srž proizvoda vinskog turizma jest spoj vina i hrane, odnosno enogastronomski ili kulinarski doživljaj, te praćenje novih trendova. Trend je objediniti ovaj segment turističkih usluga, posebice kroz aktivnosti slobodnog vremena i relaksacije u odabranoj destinaciji. Hrana i vino tako postaju dio kulturnog doživljaja posjećene destinacije i jednako su iskustveno značajni kao posjet muzeju ili koncertu, ili mogu činiti jednaku komponentu u takvom aranžmanu.
Hrana je važan činitelj turističke ponude, što potvrđuje i činjenica da je od hrane i pića u Istri ostvareno preko 569 milijuna eura ili 44,5% od ukupne turističke potrošnje. U ruralnoj Istri posluje ...626 različitih objekata prehrane s ukupno 62.600 stolica, od toga 90 objekata s 10.000 stolica posluje u agroturizmu. Rezultati provedenih istraživanja ukazuju kako za kreiranje ponude hrane treba uzimati u obzir brojne činitelje kako bi se postigla potrebna svojstva hrane i kako bi bila funkcionalna – vegetarijanska, ekološka, tradicionalna, bez konzervansa, bez GMO primjesa, da ima dobar utjecaj na etabolizam, da brine o kalciju, da je etički pripremljena, da je pripremljena po slow-food1 (polagana priprema) i show-cookingu (pripremljena
pred gostima). Autori u radu istražuju pretpostavke kojima žele razriješiti sljedeće dileme: može li se tradicijskom prehranom doprinijeti sastavljanju zdravoga obroka, odnosno je li, i u kolikoj mjeri, tradicijska prehrana zastupljena u gastronomskoj ponudi ruralne Istre? Nadalje, istraženo je jesu li objekti prehrane i ponuda u njima preferirani od turista koji posjećuju istarsku turističku destinaciju.
This paper investigates the long-run and causal relationship between electricity consumption and economic growth in Turkey by using the ARDL cointegration test and Granger causality models. It ...employs annual data covering the period of 1977-2006. The ARDL cointegration test yields evidence of a long-run relationship between electricity consumption per capita and real GDP per capita. The results from the Granger causality models indicate that there is an evidence of unidirectional causality running from the electricity consumption to economic growth in the long-run. The overall results confirm the "Growth hypothesis" for Turkey. This implies that, energy conservation policies, such as rationing electricity consumption, are likely to have an adverse effect on real GDP of Turkey.
†
RAZVOJ FUNKCIJE TURIZMA U ZEMLJAMA EU ŻEGLEŃ, Patrycja; STEC, Małgorzata; BERWIŃSKA-MAŁAJOWICZ, Anna
Acta turistica,
12/2019, Letnik:
31, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Iako su zemlje Europske unije (EU) među najvažnijim turističkim destinacijama na svijetu, njihov je razvoj funkcije turizma različit. Stoga nam se čini interesantnim usporediti razinu razvoja ...funkcije turizma u zemljama EU-a. U ovom se članku pokušava odrediti vrijednost sintetičke mjere razina razvoja funkcije turizma zemalja EU-a, uzimajući u obzir osam najčešće korištenih indikatora. U istraživanju se koristila Mjera opće udaljenosti (MOU) prema M. Walesiaku gdje je normalizacija varijabli provedena za razdoblje od 2007. do 2016. godine korištenjem formule temeljene na medijanu. Empirijsko istraživanje provedeno je za prosječne podatke i vremenske nizove, što je omogućilo usporedbu promjena u vremenskoj dimenziji analiziranih pojava. Na osnovu rezultata autori su rangirali zemlje EU-a prema stupnjevima razvoja funkcije turizma i klasificirali ih u tri skupine. Prema razini razvoja 2016. godine vodila je Malta. Srednje visok stupanj razvoja funkcije turizma zabilježen je u skupini zapadno-europskih zemalja dok su na srednje niskom stupnju razvoja bile srednjoeuropske i skandinavske zemlje te neke u Zapadnoj Europi. Dobiveni bi rezultati mogli poslužiti kao osnova za ispravnije upravljanje turizmom u zemljama EU-a i kompetentnije odlučivanje o alokaciji europskih sredstava.
European Union countries are the most significant tourist destinations around the world. However, the level of development of tourist function is not the same in all European Union countries. It seems interesting to compare the level of tourist function development of European Union countries. The article attempts to determine the value of the synthetic measure of levels of development of the tourist function of European Union countries, taking into consideration the eight most frequently utilised indicators. The study applies M. Walesiak’s General Distance Measure (GDM), where the normalisation of variables was undertaken during 2007-2016 with the application of a median-based formula. The empirical research was conducted, using the dynamic approach (for cross-sectional and tidal data) thus, enabling the comparison of changes observed in the analysed phenomenon tidally. The research findings enabled the authors to rank EU countries in terms of their tourist function development levels and to classify them into three groups. In 2016, the leader regarding the level of development of tourist function was Malta. The majority of Western European countries have medium-high levels of development of in tourist function, whereas the group of countries with medium-low levels included countries from East-Central Europe, Scandinavian countries and several Western Europe countries. The obtained results can lay the foundation for the proper management of tourism in EU countries and for proper decision-making regarding the allocation of EU funds.
Svaki je povijesni grad turistička destinacijapar excellence. To proizlazi iz definicija turizma i turista. Kao turistička destinacija, svaki povijesni grad svim turistima ne predstavlja isto. Cilj i ...svrha turistički usmjerenog razvoja nekog povijesnog grada mora se razlikovati od turističkog razvoja drugih turističkih destinacija. Često povijesno bogati gradovi privlače mnoge posjetitelje, ali se oni kratko zadržavaju. Ovo potiče neka ekonomska pitanja i dileme o tome kako pomiriti trošak očuvanja i održanja povijesnih spomenika s koristima od potrošnje turista koji dolaze i kratko borave u tim gradovima. Postavlja se i pitanje politike samog turističkog razvoja: što je potrebno dodati turističkoj ponudi kako bi se zadržalo posjetitelje dulje, a bez narušavanja sklada i ljepote povijesnog grada. Često je to pitanje suživota novog i starog na istome mjestu, pitanje etike, tradicije, kulture, arhitekture itd. kao i pitanje ekonomske prirode. Ovaj rad postavlja više pitanja nego što daje odgovora, ali takoðer pokušava osvijetliti i problem s teoretske strane.
PDF
