Problemsko područje rada je informiranje i manipulacije informacijama. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u ...digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i
lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali
informacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme
pandemije koronavirusa, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.
The problem area of this paper is informing and information manipulation. The paper studies the issues on information disorder and identifying fake news, as it is becoming a growing problem, especially in digital media that allow their viral dissemination. The paper describes the types of information disorders, with an emphasis on disinformation and fake news that are most often published with the aim of manipulating the audience. In addition, the terms misinformation, malinformation and infodemic are terminologically determined. The work analyses the ways of fake news spreading, from those spread by people – most often through social networks, to the use of computer programs (bots). In order to properly identify and respond to information disorders, guidelines and tools providing credibility verification of information content (online fact-checkers) are presented. Available researches suggest that the presence of fake news throughout the media is a growing global problem, especially at the time of the coronavirus pandemic, but it is not equally present in the countries worldwide. Croatia is mentioned as a country where people are able to recognize fake news. This original research provides the insight into the frequency and the most common ways the students get information, as well
as their ability to identify fake news. Students prefer to be informed through digital media, while the use of traditional media is significantly less common. They consider television and radio to be the most reliable sources of informing, while the Internet (excluding social
networks) comes second. Although most students consider themselves successful at recognizing fake news, the research findings indicate that
their real ability to do so is significantly lower.
Informacije narušenog integriteta Dunđer, Ivan; Milas, Ante Josip
Međunarodne studije,
06/2023, Letnik:
23, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U suvremenom informacijskom prostoru izloženi smo mnogobrojnim informacijama među kojima su i informacije narušenog integriteta. Iako manipulacije informacijama u javnom informacijskom prostoru nisu ...novost, njihova količina i brzina diseminacije putem internetskih društvenih mreža i komunikacijskih operativnih sustava predstavljaju novi izazov i ugrozu za nacionalnu sigurnost demokratskih država. U javnom prostoru se koristi nekoliko različitih termina kojima se nastoji objasniti da je integritet informacije plasirane u javni prostor bitno narušen što za posljedicu ima terminološko i kognitivno nerazumijevanje. Ovaj rad istražuje i teorijski određuje vrste informacija narušenog integriteta kao što su zlonamjerna i pogrešna informacija te dezinformacija. Potom rad prikazuje primjere institucionalnog suzbijanja širenja informacija narušenog integriteta na internetu i prikazuje ugrozu koju one predstavljaju za nacionalnu sigurnost demokratskih društava.
We consume much information in the current information realm, including integrity-breached information. Although information manipulation in the public sphere is not new, the volume and speed at which it spreads through online social networks and communication platforms pose a fresh challenge and threat to the security of democratic countries. To communicate that the integrity of published information is severely compromised, various terms are employed in the public, leading to terminological and cognitive misunderstanding. The integrity-breached information types, such as misinformation, malinformation, and disinformation, are examined and theoretically determined in this paper. The paper then provides examples of institutional challenges to tackling the dissemination of integrity-breached information on the internet and illustrates the threat they represent to the national security of democratic societies.
Dezinformacije u digitalnom dobu Popovac, Josip
Medijska istraživanja,
01/2020, Letnik:
26, Številka:
2
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se raspravlja o „suvremenosti“ fenomena dezinformacija kroz prizmu povijesnog razvoja medija uzimajući u obzir političko-ekonomske aspekte pojedine faze, samu prirodu istine i dezinformacije ...kao manipulativni alat te eskalaciju dezinformacija u korpusu javnog znanja s posebnom pažnjom na ulogu društvenih mreža. Društvene mreže dokidaju komunikacijski monopol koji je do sada bio rezerviran za elitne krugove, čime masovno komuniciranje postaje globalno dostupno svakom vještom pojedincu. Rad se bavi i modelom suprotstavljanja utjecaju dezinformacija prema načelima europskog pristupa suprotstavljanja dezinformacijama, naglašavajući borbu za istinu kao prikladniji
model od borbe protiv laži.
The paper discusses the “modernity” of the disinformation phenomenon through
the prism of the historical development of the media by taking into consideration
the political and economic aspects of each phase, the nature of truth, and
disinformation as a tool for manipulation. It also examines the escalation of
disinformation in the corpus of public knowledge with a special focus on the
role of social networks. Social networks eliminated the communication monopoly
which had hitherto been reserved for an elite circle of people. As a result,
mass communication has become globally accessible to every skilled individual.
The paper also focuses on the model for counteracting the impact of disinformation
according to the principles of the European approach to counteracting disinformation.
It also emphasizes that fighting for the truth is a more appropriate
model than fighting against lies
Diskurs „post-istine Cvrtila, Leon
Političke perspektive,
12/2019, Letnik:
9, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Rad se bavi analizom i interpretacijom diskursa post-istine, to jest nizom narativa koji okružuju pojam „post-istine“ (eng. „post-truth“) koji je tijekom 2016. doživio eksploziju u javnoj sferi, ...inspiriran događajima Brexita i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima za predsjednika. Koristeći pristup kritičke analize diskursa te uvide sociologa Pierrea Bourdieua gradi se okvir za zahvaćanje predmeta, metodološki sklop za identifikaciju, prikupljanje i analizu podataka ali i za njegovo temeljno razumijevanje u kontekstu međuodnosa diskursa i društva. Na temelju internetskog pretraživanja prikupljeno je 419 relevantnih članaka na internetskim news portalima, magazinima, akademskim blogovima itd, od kojih je 203 ušlo u konačnu analizu. Prikupljeni sadržaj je sistematiziran te je diskurzivni sadržaj prikazan dijakronijski i tematski. Nakon detaljnog prikaza i interpretacije. Zaključuje se kako je diskurs post-istine ofanzivno-defanzivni poduhvat ocrtavanja linija političke i društvene borbe u suvremenom kontekstu. Ključan pojam istine je identificiran kao univerzalna vrijednost koja je ugrožena u sadašnjem trenutku od strane sila populista i demagoga koji su se okoristili nereguliranim medijima interneta i društvenih mreža. Diskurs post-istine poziva na ujedinjenje oko ideala istine, pod vodstvom onih koji imaju najveći uvid u nju – a to su znanstvenici, stručnjaci pa čak i novinari, shvaćeni kao nositelji epistemičkih vrlina. Na kraju, razmatra se budućnost i analitička korisnost pojma post-istine. Iako se on trudi razumjeti društvene promjene suvremenosti, u konačnici je preopterećen svojim političkim zahtjevima te stoga ne zadovoljava uvjete da postane koristan analitički pojam društvene znanosti. Rad kritizira njegovu viziju depolitizacije, gdje se „epistemički-deprivirani“ neprijatelji diskvalificiraju u moralnom registru, oduzimajući legitimnost njihovim zahtjevima i predstavljanjima, te zahtjeva uvođenje novih institucija kontrole informacija koje otvaraju vrata arbitrarnoj cenzuri i koncentriraju diskurzivnu moć na temelju nejasnog pojma istine. U zaključku se nudi nekoliko daljnjih smjerova istraživanja koji bi pomogli ne samo dodatno razumjeti diskurzivno-društveni aspekt diskursa post-istine nego i društvene fenomene koji ga inspiriraju.
This article deals with analysis and interpretations of “post-truth” discourse. The term “post-truth” is surrounded by a set of narratives which came into being during 2016, inspired by the events of Brexit and Donald Trump’s presidential election. Using the approach of critical discourse analysis and insights of Pierre Bourdieu, I construct a framework for collection and analysis of discourse, but also for interpreting it in the context of the discourse-society relation. Using internet search engines, 419 (of which 203 have been analysed) relevant articles have been collected among news sites, online magazines, academic blogs, etc. This content was systemically categorized and presented in a diachronic and thematic manner. After analysis and interpretation, the “posttruth” discourse is found to function as an attempt at drawing the lines of political struggle through presenting a particular interpretation of contemporary political and social phenomena. The key term “truth” is identified in the discourse as an universal value that is currently endangered by populists and demagogues using unregulated media spaces of social networks. The “post-truth” discourse calls upon unification around the ideal of “truth” under the leadership of those which have the greatest insight into “truth” – scientists, experts and even journalists, understood as carriers of epistemic virtue. In the end I discuss the usefulness and future of the term “post-truth”. Even though it attempts to understand and describe contemporary social change, this attempt is burdened by its political demands, and thus doesn’t meet the criteria to make it a useful analytic term in social science. I criticise it’s depoliticizing vision, where “epistemically-deprived” enemies are disqualified in moral terms, denying the legitimacy of their demands and representations. The “post-truth” discourse also demands the creation of new institutions for the purpose of information control on the internet, opening the gates to arbitrary censorship and concentrating discursive power in narrow groups, all based on an unclear idea of “truth”. The conclusion offers avenues for further research which could help to further understand the discursive-social aspect of “post-truth” as well as the phenomena that inspire it.
Sve veća upotreba pojmova kao što su „lažne vijesti“ ili „post-istina“ otkriva koliko je važna digitalna pismenost, osobito na društvenim mrežama. U digitalnoj eri mišljenja ljudi o pojedinim temama ...pokušavaju se mijenjati dezinformacijama i lažnim vijestima, pa korisnici novih medija sve više prihvaćaju lažne vijesti kao stvarnost. Pojmovi kao što su „mjehurići filtri“ (engl. filter bubbles) i „komore odjeka“ (engl. echo chambers) ukazuju na tendenciju da se ljude hrani sadržajem koji je ideološki u skladu s njihovim pogledima i koji podržava lažne vijesti. Ovaj rad analizira strukturu i funkcioniranje organizacija za provjeru činjenica u kontekstu prevencije propagiranja lažnih vijesti i poboljšanja digitalne pismenosti. Istraživanje je temeljeno na analizi sadržaja verifikacijskih aktivnosti organizacije za provjeru činjenica Teyit.org u Turskoj, članice Međunarodnog udruženja za provjeru činjenica, i to tijekom šest mjeseci, od 1. siječnja do 31. lipnja 2018. S članovima tima za provjeru činjenica provedeni su dubinski intervjui kako bi se otkrili procesi provjere činjenica i metode za borbu s lažnim vijestima. Ovaj rad pokazuje da se lažni sadržaj koji se širi internetom u najvećoj mjeri tiče politike.
U sve izazovnijem medijskom okruženju tzv. post-istine i lažnih vijesti dezinformacija može utjecati na percepciju mladih ljudi o svijetu. U ovoj studiji nastojimo objasniti na koji način mladi ljudi ...pristupaju vijestima, kakva je njihova percepcija o dezinformacijama te koliko je, prema njihovu mišljenju, kritičko razmišljanje važno za njihov građanski i politički život. Na temelju analize 562 anketna upitnika koje su ispunili studenti prve godine preddiplomskih studija dvaju portugalskih sveučilišta formirane su fokus-grupe s ukupno 45 sudionika. Rezultati istraživanja pokazuju da studenti, iako priznaju da nedovoljno kritički analiziraju informacije, izražavaju zabrinutost zbog dezinformacija, sugerirajući niz aktivnosti za borbu protiv širenja lažnih vijesti. Nadalje, nalazi potvrđuju potrebu za pojačanom medijskom pismenošću u svijetu post-činjenica.
Naša informacijska sfera, odnosno prostor gdje ne samo da izražavamo svoja mišljenja nego ih i oblikujemo, suočena je s ozbiljnim izazovima. Osnovne tendencije »propadanja istine« (truth decay) – sve ...učestalije neslaganje o činjenicama, zamagljene crte između mišljenja i činjenica te smanjeno povjerenje u nekad cijenjene izvore činjeničnih informacija – postaju sve očitije u strateškom i sustavnom razvodnjavanju i iskrivljavanju informacija, što pridonosi rastućoj rascjepkanosti društva, produbljujući već postojeće podjele. Tijekom prethodnih triju godina rastuće geopolitičke napetosti i asimetrično ratovanje dodatno su podignuli vidljivost i usredotočenost na upotrebu informacija kao oružja i – implicitno – slabost naše kolektivne kognitivne sigurnosti. Društvene i gospodarske posljedice pandemije i popratne »infodemije«, rastuće geopolitičko natjecanje, kao i nedavno političko nasilje u SAD-u te agresija Rusije na Ukrajinu povećale su osjećaj da je potrebno hitno obraniti i obnoviti informacijske ekosustave, koji čine srž naših liberalnih demokracija, čime se svima omogućuje ne samo izražavanje mišljenja nego i njegovo oblikovanje te donašanje promišljenih odluka bez da pritom budu podložne manipulacijama. U tom kontekstu raste strateška važnost osnaživanja naših opskrbnih lanaca znanja. Oživljavanje već postojećih sastavnica naše zajedničke informacijske sfere, uključujući potvrđene nacionalne enciklopedije, može pomoći pri povećanju naše kolektivne kognitivne otpornosti na manipuliranje informacijama u Europi i izvan nje. Vanjsko lice takvih ulaganja može pridonijeti razvijanju novih aspekata europske diplomacije znanja te promoviranju i projekciji europskih demokratskih vrijednosti i sloboda u drugim državama.
POGUBNO PO GRAĐANE Ružić, Nataša
Liburna,
06/2012, Letnik:
1, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
This paper examines the Soviet press model, i.e. media coverage of the Chernobyl nuclear disaster. One of the biggest tragedies of the XX century showed the consequences of such model. Dealing with ...propaganda in critical situation and telling lies, the Government caused irreparable harm to the citizens of the USSR. Citizens were not timely informed of the general average, which resulted in grave consequences – millions of irradiated people with deadly diseases, “children mutants”, abandoned cities. Bearing in mind the consequences of a nuclear disaster, there is a whole range of issues. Were journalists accomplices or victims of the Soviet regime?
Would the existence of the Internet allow citizens to get better information about the nuclear disaster?
These are just some of the questions that the author tries to answer in his work.
PDF
