Platform work represents a new and rapidly growing form of work, the emergence of which raises important issues concerning the protection of platform workers from excessive, unsafe, and often poorly ...paid work. The question of unclear employment status of persons performing work via digital platforms is considered one of the key challenges related to this type of work. The author critically analyses the provisions of the new European Commission’s proposal for a Directive on improving working conditions in platform work and evaluates their suitability for dealing with the main labour law challenges arising from the emergence of platform work. After introductory considerations, the second chapter clarifies the objectives, scope and content of the proposed Directive. The third chapter is dedicated to the employment status of platform workers in accordance with the proposal, while the fourth chapter deals with the issue of algorithmic management. The fifth chapter contains concluding remarks.
Članek problematizira več vidikov delovanja in govora etablirane politične elite v kontekstu novega spletnega orodja Parlameter. Pojav spleta in digitalnih prostorov izražanja pri tem razumemo kot ...platformo, ki jezik kot družbeni fenomen tudi kritično analizira. Parlameter namreč dopušča, da že prisotno govorico, ki ima pomemben kontekst, saj gre za poslance oz. zakonodajne odločevalce, ki soustvarjajo javno kulturo, podrobneje analiziramo s pomočjo raznolikih algoritmov in strukturnih mehanizmov – od rabe jezika do prisotnosti in odločanja v državnem zboru. V prispevku predstavljamo zlasti avtomatizirane in druge analize, ki jih spletišče ponuja na ravni govora posameznikov in poslanskih skupin v trenutnem parlamentarnem sklicu. Ker pa Parlameter kot novo analitično orodje poleg jezikovno-stilnih dimenzij ponuja tudi nadzorovalno funkcijo delovanja poslancev in poslank ter njihovih odločitev, v prvem delu prispevka predstavljamo preostale ravni morebitnih analiz in jih umeščamo v širši kontekst digitalizacije institucionalne politike.
TERMINOLOGIJA I KONCEPT GIG EKONOMIJE Huđek, Ivona; Širec, Karin
Ekonomski pregled,
02/2023, Letnik:
74, Številka:
1
Magazine Article, Journal Article
Odprti dostop
Novi poslovni modeli pojavili su se krajem 20. stoljeća razvojem internetske tehnologije (IT) i digitalne transformacije. Jedan od njih – poznat pod nazivom gig ekonomija – predstavlja novi poslovni ...koncept koji se odnosi na tržišni sustav u kojem pojedinci nude svoje usluge na određeno vrijeme drugim tvrtkama putem digitalnih platforma. Svrha je ovog rada istražiti relativno novo područje gig ekonomije i njezin kontekst na temelju prethodnih istraživanja i literature. Prema tome koncept gig ekonomije temelji se na trokutastom odnosu između pojedinca (radnika; davatelja usluga), digitalnog posrednika procesa (mrežne platforme rada) i krajnjeg korisnika usluge (poslodavca). Takav koncept podrazumijeva različite koristi za sve uključene strane, ali donosi i brojne izazove. Cilj je rada pružiti opisni uvid u literaturu i istraživanja te uvesti, odnosno predstaviti terminologiju koja se odnosi na koncept gig ekonomije. Također je cilj raspraviti o prirodi rada unutar gig ekonomije, njezinim trenutnim značajkama, stvaranju vrijednosti za tvrtke i poduzetništvo te pitanjima koja treba riješiti vezano za radnu snagu gig ekonomije i budućim implikacijama na politiku. Ograničenja rada su nedostatak sporazuma o standardnim definicijama i nacionalnim i međunarodnim okvirima radne snage iako studije sugeriraju da je radna snaga gig ekonomije među najbrže rastućim silama u suvremenim radnim odnosima. Stoga rad potiče razvoj politika i programa za identificiranje specifičnosti, koristi i izazova gig ekonomije te njezinog utjecaja na društvo kako bi se olakšala i promovirala nova, rastuća poduzetnička kategorija.
Digitalna transformacija izvor je novih i izmijenjenih modela poslovanja koji mijenjaju tržišne uvjete. Digitalne platforme olakšavaju uključivanje u globalno tržište za poduzeća svih veličina, ...međutim, zauzimanje prevladavajućeg položaja na tržištu i zlouporaba tržišne moći digitalnih platformi česti su oblik narušavanja tržišnog natjecanja. Glavni je cilj ovog rada istražiti utjecaj djelovanja digitalnih platformi na tržišno natjecanje. Na temelju kritičkog pristupa i grupiranjem alternativnih stavova oko tržišne regulacije i natjecanja izrađen je model u kojem se ističu ključni problemi i potencijalna rješenja te širi efekti zaštite tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu. Zaključak analize ukazuje da je prvenstveno potrebno razviti nove alate i kriterije za analizu tržišta, osigurati veći nadzor nad preuzimanjima, potaknuti dijeljenje informacija među sudionicima tržišta i s Vladom, revidirati pravila o javnoj nabavi te uvesti prilagođene standarde kvalitete. Naglašava se važnost poticajnog konkurentnog okruženja.
Ekonomija dijeljenja vrlo je dinamično istraživačko područje u različitim istraživačkim kontekstima. Ona
omogućuje potrošačima da bolje upravljaju svojim vremenom, resursima, proračunima i ...iskustvima.
Općenito, ekonomija dijeljenja, sa svojom većom resursnom efikasnošću, a uz podršku IKT tehnologije,
otvara nove mogućnosti za rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških problema. U prometnom
sektoru, dijeljena mobilnost postaje sve važnija u posljednjem desetljeću, posebice u kontekstu
suočavanja s problemima održivosti i učinkovitosti prometnog sustava koji proizilaze iz prekomjerne
motorizacije i načina uporabe osobnih automobila. Ovaj rad istražuje ekonomiju dijeljenja u kontekstu
transportnog sektora, posebno dijeljenu mobilnost kao ekonomski, prometni i ekološki fenomen. U
empirijskom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja provedenog na uzorku od 172 ispitanika
u Republici Hrvatskoj. Istraženi su stavovi prema korištenju usluga dijeljenja prijevoza i preferencije
prema dostupnim digitalnim platformama za posredovanje. Od 172 ispunjena upitnika, 68 ispitanika
(39,5%) koristi usluge dijeljenja prijevoza, dok 104 (60,5%) ne koristi. Istodobno, 65% ovih ispitanika ih
ne planira koristiti ni u budućnosti. Glavni motiv za korištenje dijeljenja prijevoza je financijski. Korisnici
su iskazali preferencije za korištenje specijaliziranih digitalnih platformi zbog njihovih funkcionalnosti
pri čemu se ističe mogućnost ocijenjivanja vozača i putnika. Cilj ovoga rada je dodatno razjasniti
specifične motivacijske čimbenike koji potiču korisnike na korištenje usluga dijeljene mobilnosti kako
bi se dale smjernice za osmišljavanje ciljanih politika za promicanje i podizanje svijesti o prednostima
i važnosti ovih usluga za pojedinačne korisnike, ali i za šire društveno-ekonomsko i ekološko okruženje.
Platformski rad (rad preko digitalne platforme) novi je oblik rada koji je omogućila digitalna tehnologija 21. stoljeća. Karakterizira ga trostrani odnos između digitalne platforme, pružatelja usluge ...(osobe koja obavlja rad i/ili je primila narudžbu za određeni rad putem digitalne platforme, tzv. platformski radnik) i primatelja usluge (tzv. klijent). Platformski rad u praksi poprima različite oblike od kojih su najčešći: 1) rad koji nudi lokalnu uslugu prijevoza i isporuke, 2) rad koji se obavlja na mjestu krajnjeg korisnika ili kupca, 3) rad podijeljen u vrlo male radne zadatke koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta i 4) rad koji se sastoji od visokokvalificiranog rada koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta. Platformski rad može se obavljati na temelju različitih ugovora s prestacijom rada (radnik na temelju ugovora o radu ili kao samozaposlena osoba obavljajući rad npr. na temelju ugovora o djelu ili autorskom djelu), pa stoga predstavlja izazov u primjeni propisa radnog i poreznog zakonodavstva te sustava socijalne sigurnosti.
Osim izazova koje takav rad predstavlja u nacionalnom kontekstu, platformski rad s prekograničnim elementima još je specifičniji i složeniji. Stoga smo u ovom radu istražili prikladnost pravne stečevine EU-a u području slobode kretanja radnika i koordinacije sustava socijalne sigurnosti u tri moguće situacije s prekograničnim elementom: 1) platformski radnik koji obavlja posao u matičnoj državi članici za platformu i/ili krajnjeg korisnika smještenog u drugoj državi članici, 2) platformski radnik koji se fizički preseli u drugu državu članicu ili obavlja rad u drugoj državi članici; 3) platformski radnik koji istodobno radi u različitim državama članicama.
Provedena pravna analiza složenih propisa EU-a relevantnih za prekogranične situacije upućuje na moguće probleme u primjeni na platformski rad s prekograničnim elementima. Naime, unatoč vrlo širokom konceptu pojma “radnik” razvijenom u sudskoj praksi Suda EU-a, osobni djelokrug Uredbe 492/201, Direktive 2014/54/EU i Direktive 2014/50 u potpunosti ne odgovaraju potrebama platformskih radnika, posebno ako su zaposleni kao samozaposlene osobe (npr. prikriveno samozaposlene ili ovisne isključivo o jednom naručitelju). Konačno, unatoč relativno jasnim kolizijskim pravilima propisanim Uredbom 593/2008, Uredbom 883/2004 i Uredbom 987/2009, istraživanje je otkrilo neke zagonetke u primjeni s problematičnim praktičnim implikacijama u vezi s pitanjem utvrđivanja mjerodavnog prava.
Autori u članku prikazuju povijesni slijed objave spomenica Sveučilišta u Zagrebu od 1875. do 2019. godine, njihov sadržaj i značaj za povijest, kulturu i znanost. Metodom okupljanja digitalnih ...objekata putem normativnih zapisa iz formata UNIMARC i semantičkog weba koji je u mogućnostima platforme Vizbi.UNIZG, prikazat će i bibliografsku obradu digitalnih objekata spomenica Sveučilišta i njegovih sastavnica, prema vrstama građe u digitalnoj platformi Vizbi.UNIZG, i mogućnosti format UNIMARC na kojem su opisane. Analizirat će se korisničko sučelje i prikaz okupljenih spomenica, sastavnica, vrsta građe, autora i korporativnih tijela odgovornih za stvaranje spomenica. Ukazat će se na prednosti digitalnog okružja u prezentaciji građe, osiguranju dostupnosti. U raspravi će se razmotriti značaj odabranog modela kroz teorijske analize formata UNIMARC i povezanih podataka.
Živimo u multimedijskom društvu, u kojem je medijska konvergencija svakodnevna.
Tehnološki razvoj prouzročio je značajne transformacije u društvu i gospodarstvu,
pa su i mediji izloženi neprestanim ...promjenama. Zahvaljujući digitalizaciji
koja medije transformira u potpuno nove, otvarajući im prostor za brojne
mogućnosti, proizvode i usluge, i televizija se našla u vrtlogu promjena. Za taj
proces u Hrvatskoj karakteristično je da implementacija prethodi razvojnoj strategiji
i planiranju, a nedostatak javne rasprave dodatno povećava nerazumijevanje.
Proliferacija novih digitalnih kanala (zemaljskih, kabelskih, satelitskih i široko pojasnih) te fragmentacija masovne publike, dodatno usložnjavaju proces. Tehnološka
dostignuća omogućavaju razvoj novog multimedijskog okruženja, koji
pritom ruši tradicionalne granice, one koje su postojale između telekomunikacija,
računala i audiovizualne industrije.
Kao u većini zemalja u regiji, javna televizija se i u Hrvatskoj suočava sa sve izraženijom
krizom identiteta te rastućim problemom čuvanja stabilnog financiranja.
Kada je riječ o općoj medijskoj digitalizaciji i konvergenciji, nameće se pitanje je
li uopće moguće predvidjeti budućnost sada već ‘starih medija’, posebice televizije,
koja još uvijek uspijeva zadržati primat najutjecajnijeg medija. Opstanak javnog
servisa moguć je upravo ako se i sam multimedijski redefinira i restrukturira.
PDF
