Cilj je ovoga rada istražiti stavove učitelja o poučavanju učenika s disleksijom te utvrditi postoje li statistički značajne razlike u stavovima s obzirom na spol, radno mjesto, inicijalno ...obrazovanje i trajni profesionalni razvoj. U istraživanju su sudjelovala 233 osnovnoškolska učitelja. Koristila se Skala stavova učitelja prema poučavanju učenika s disleksijom trofaktorske strukture: (1) individualizirani postupci poučavanja; (2) prilagodba nastavnih materijala i postupaka vrednovanja i (3) podrška razrednim ozračjem i suradnjom. Učitelji imaju pozitivne stavove prema poučavanju učenika s disleksijom u svim trima dimenzijama. Pritom statistički značajno pozitivnije stavove imaju učitelji razredne nastave i oni koji su se usavršavali za rad s učenicima s teškoćama tijekom inicijalnoga i trajnoga profesionalnog razvoja, kao i samostalnim učenjem.
Zaključno, dobivene razlike u stavovima učitelja prema poučavanju učenika s disleksijom s obzirom na njihovu stručnu osposobljenost tijekom inicijalnoga i trajnoga profesionalnog razvoja ukazuju na nužnost sustavnije edukacije učitelja, osobito o načinima prilagodbe nastavnih materijala i postupaka vrednovanja, kako bi na svim razinama obrazovanja učenici s disleksijom dobili obrazovanje primjereno svojim sposobnostima i jakim stranama.
Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih smetnji u učenju, vezana uz
čitanje i pisanje. Očituje se u vidu raznovrsnih problema jezične upotrebe, često uključujući, uz probleme čitanja, i ozbiljne ...probleme u stjecanju vještine pisanja, razumijevanju uputa i zadataka postavljenih riječima, ali i uz teškoće perceptivnog, jezičnog i pojmovnog razvoja. Do tih problema najvjerojatnije dolazi zbog poremećaja jezičnoga procesiranja, prije svega na razini fonemske diskriminacije.U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematičke sposobnosti i dobar potencijal za razumijevanje matematičkih koncepata, no zbog nedostatne razvijenosti određenih mentalnih funkcija dolazi do poremećaja u procesima razumijevanja i pamćenja numeričkih simbola iskazanih riječima. Kako matematički zadaci podrazumijevaju razumijevanje uputa i zadataka postavljenih riječima, pretpostavlja se da će disleksija imati utjecaj i na uspjeh učenika u matematici, kako zbog slabog poznavanja matematičkog rječnika, tako i zbog manje učestalosti riječi koje se pojavljuju kao matematički termini (Paul isur., 2006; Posokhova, 2009). U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja provedenog na 22 ispitanika ciljane i 22 ispitanika kontrolne skupine kako bi se utvrdili problemi u usvajanju gradiva iz hrvatskog jezika i matematike kod djece s disleksijom, te da bi se usporedbom njihova uspjeha u testovima znanja iz tih dvaju nastavnih predmeta s rezultatima kontrolne skupine provjerilo postoji li (i u čemu je) razlika u uspješnosti rješavanja zadataka unutar ciljane skupine s obzirom na spol. U svrhu provedbe ovoga istraživanja sastavljeni su ispitni materijali u skladu s nastavnim programom i gradivom za hrvatski jezik i matematiku u 3. razredu osnovne škole. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajne razlike između ciljane i kontrolne skupine učenika, kako s obzirom na vrstu nastavnog gradiva, tako i s obzirom na spol ispitanika.
Hrvatsko knjižničarsko društvo provodi jednogodišnju Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati!” (2016.–2017.). Suorganizatori Kampanje su Nacionalna i ...sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Knjižnice grada Zagreba. Kampanja ima brojne partnere među kojima se ističu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska udruga za disleksiju, sve vrste knjižnica, škole, vrtići i nakladnici.
U članku se predstavlja Kampanja, njezin nastanak, ciljevi, ciljne skupine stanovništva kojima je namijenjena, partneri, pregled aktivnosti i komunikacija u Kampanji te vizualni identitet i zagovaranje Kampanje. Kampanjom se informira, educira i senzibilizira šira javnost o problemima i potrebama osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te se nastoji poboljšati kvaliteta života te skupine ljudi. Predlaže se izmjena postojećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86) u dijelu koji se odnosi na korištenje autorskih djela za potrebe osoba s invaliditetom, tj. njegovo proširenje na osobe koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Zalaže se za poboljšanje međuinstitucionalne suradnje stručnjaka koji se bave osobama s teškoćama čitanja i disleksijom te povećanje broja knjižnica koje provode posebne programe za tu skupinu korisnika.
U paradigmi vizualnog pretraživanja istraživao se fonološki faktor u prepoznavanju riječi u djece s disleksijom. Ispitanici, osmogodišnjaci i devetogodišnjaci s disleksijom i odgovarajuća skupina ...djece uredna jezičnog razvoja, trebali su naći ciljnu riječ u tablici sa slučajno razbacanim riječima pri čemu su se eksperimentalni uvjeti razlikovali prema fonološkom kriteriju velike i male kohorte i pripadnosti ciljne riječi istoj potencijalnoj kohorti kao i neciljne riječi u tablici. Rezultati pokazuju da veličina kohorte u uvjetu u kojem sve riječi u tablici pripadaju istoj kohorti značajno otežava rješavanje zadatka djeci s disleksijom. Drugim riječima, djeca s disleksijom najteže su prepoznavala riječi u onom eksperimentalnom uvjetu u kojem nije bilo moguće primijeniti neku kompenzirajuću strategiju, a koji je zahtijevao "precizno" fonološko znanje kako bi se ciljna riječ izdvojila iz okoline fonološki sličnih riječi. Takvi rezultati govore o fonološkoj dimenziji disleksije (u najmanju ruku na bihevioralnoj razini), tj. da je fonološka dimenzija disleksije - bez obzira na uzroke teškoće koji leže u pozadini - ona koja otežava usvajanje automatizma u čitanju.
Napredak komunikacijskih tehnologija daje novu dimenziju komunikaciji. Promjene koje unose te novosti ne utječu jednako na sve pripadnike društva i djeluju više ili manje pozitivno na različite
...društvene skupine. S obzirom na postojanje tih razlika, ispitani su neki oblici komunikacije kod studenata (N=212), s ciljem raščlambe njihovih navika vezanih uz uporabu interneta i mogućnosti da
taj oblik komunikacije sve više zamjenjuje izravnu komunikaciju. Kako se takav oblik temelji na čitanju i pisanju, razmotrena je primjena informacijske i komunikacijske tehnologije kod studenata i
uspoređena s nekim podacima o njenoj uporabi kod osoba/studenata s teškoćama čitanja i pisanja, odnosno disleksijom. Za potrebe istraţivanja pripremljen je poseban upitnik, na osnovi kojeg su prikupljeni podaci o razlozima zbog kojih se studenti sluţe internetom. Na osnovi ispitivanja, najviše studenata na internetu provede jedan sat na dan (49%), i to uglavnom – kako navodi njih 69% – za surfanje. Glavni razlog za pregled internetskih stranica je nalaţenje informacija, a u 59% slučajeva – to je komunikacija na
socijalnim mreţama i pregledavanje elektroničke pošte (35%). U odrţavanju socijalnih kontakata najveći broj studenata (55%) navodi da to gotovo uvijek čine osobno, manje internetom (37%), dosta
često mobitelom (razgovorno; 45%) te nerijetko i SMS-om (31%).
Na osnovi uvida u prikupljene podatke i nalaze u literaturi, navodimo neke osobitosti i preporuke vezane uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) kod studenata – s naglaskom na
neke osobitosti komunikacije kod studenata s disleksijom, odnosno teškoćama čitanja i pisanja.
Koncepcija cjeloživotnoga učenja kao izvjesna "nova filozofija" odgoja i obrazovanja postala je jedan od slogana reformi obrazovanja u suvremenome svijetu. Taj i takav trend naročito je važan sa ...stanovišta "korisnika" raznih oblika sustavnoga odgoja i obrazovanja, a posebno djece i osoba sa specifičnim teškoćama učenja. Znanje, vještine i sposobnosti – ono što se umije učiniti; interesi, sklonosti, stavovi, navike, sustav vrijednosti – ono što se hoće učiniti; dispozicije – ono što se može učiniti – krug su unutar kojega je potrebno pronaći načine za ostvarivanje prava na odgoj i obrazovanje djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno bilo kakvom posebnom potrebom. Spoznaje o - "postojanju problema" – odstupanja od urednoga razvoja u područjima komunikacije, jezika, govora, čitanja i pisanja, a onda i o teškoćama učenja, - fenomenu specifičnosti teškoća i potreba kod djece, - načinima za dobivanje pomoći, - postupcima ublažavanja posljedica specifičnih teškoća učenja približavaju nas ostvarivanju prava djece s dijagnozom specifičnih teškoća u smislu shvaćanja posebnosti i približavanja njihovim osobnim interesima, potrebama i pravima, naročito pravu na sudjelovanje (Konvencija o pravima djeteta; 1989). Takvo zbližavanje ide k deklarativnome ostvarivanju principa kvalitete sustava odgoja i obrazovanja za sve – jednake i "manje jednake".
Cilj je istraživanja bio dobiti procjenu stručnog suradnika logopeda o najučestalijim
teškoćama u čitanju i pisanju kod učenika s disleksijom i disgrafijom (N=7) jedne osnovne
škole te ispitati ...koliko se njihovi učitelji i nastavnici (N=9) pridržavaju općih pedagoških
načela i kriterija ocjenjivanja.
Rezultati istraživanja na individualnoj i skupnoj razini pokazali su da se najučestalije teškoće
u čitanju i pisanju odnose na zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u. a-e, s-z. š-ž) i
zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im) te teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi.
Ispitani se učitelji i nastavnici najčešće pridržavaju pedagoških načela, odrednica i kriterija
ocjenjivanja. Naglasak stavljaju na ishode i proces učenja, a ne na sposobnosti odnosno teškoće
uzrokovane poremećajem. Učitelji najveću pozornost pridaju školskom ozračju (AS=4),
a nastavnici postavljanju jasnih ciljeva i očekivanja (AS=3,75).
Analiza rezultata pokazala je da osobni i socijalni razvoj ispitanih učenika treba više poticati,
omogućiti im kontinuirano učenje socijalnih vještina te primjenjivati različite vrste praćenja,
vrednovanja i ocjenjivanja jer te su kategorije najslabije procijenjene od ispitanih.
Disleksija, koja je često praćena i disgrafijom, specifična je poteškoća vezana uz čitanje i pisanje. Disleksija zahvaća oko 10 posto svjetske populacije bez obzira na kulturu i jezik, može nastati ...pored normalne inteligencije, dobrog vida, sluha i motivacije za učenjem.
U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, na Odjelu Spinut, organizirane su radionice za pomoć djeci s ovim specifičnim poteškoćama. Cilj je radionica: rana detekcija djece s poteškoćama u čitanju i pisanju, suradnja sa stručnim suradnicima osnovnih škola (psiholog, pedagog, logoped i učitelj) kao i s roditeljima disleksične djece, rad s djecom kroz radionice u ublažavanju poteškoća.
Polazeći od činjenice da u Hrvatskoj nema sustavnog rješenja problema knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama, u radu se predstavljaju preliminarni rezultati istraživanja provedenog u okviru ...projekta “Knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama – utvrđivanje problema čitanja i pisanja kod osoba s poremećajem u ponašanju i izrečenim odgojnim mjerama u Republici Hrvatskoj”, koji je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju, Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice i IFLA-inom Sekcijom za knjižnice za osobe s posebnim potrebama, pokrenula Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Metodologija rada na projektu, iako provjerena na užoj skupini osoba s poteškoćama u čitanju i pisanju i s poremećajem u ponašanju, može se primijeniti kao dio istraživanja u proširenju Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama u narodnim, školskim te specijalnim knjižnicama poput knjižnica odgojnih domova i kaznenih ustanova.
PDF
