The essay is divided into an introduction, »The Dark Now«, which argues the focus on the oriented agents able or failing to dynamize the utopian locus, and three parts. Part 1, »Living in Fantasyland ...(Dystopia, also Fake Utopia and Anti- utopia)«, takes Disneyland and its analyses by Marin and others as the paradigm for our lives in such imaginary but also real spaces; it defines Dystopia, as well as its subform of Anti-utopia. Part 2, »We Intellectuals in Post-Fordism«, deals with the thesis that our dystopian rulers have wiped out the barrier between »culture« and economically based politics, with what is Post-Fordism, and what is the situation of intellectuals between wage-labour and self-determination. Part 3, »The Bifurcations and the Alliances« presents some suggestions about our oppositional interests in a capitalism engaged in large scale structural declassing of intellectual work. The con- clusion is that there is no way out of dystopia except as orientation to utopia and viceversa: »And if you think this is utopian, please think why is it such« (Brecht).
Britanske su vlasti nedavno službeno potvrdile nagađanja da su pred kraj 1949. godine od Georgea Orwella zaprimili traženi popis imena javnih osoba među Britancima, za koje je Orwell znao, ili je pak ...sumnjao, da su prikriveni komunisti i pristaše staljinizma. Uzimajući u obzir da Orwell ničime nije bio prinuđen na takav postupak, njegovu cjeloživotnu odanost idealu demokratskog socijalizma, simpatije prema idejama komunizma te posvemašnju odbojnost spram totalitarnih praksi, postavlja se pitanje motiva, kao i implikacija tog čina, ponajviše onih aktualnih. U tu se svrhu osvrćemo na okolnosti nastanka Orwellove liste, ali i na brojne životne momente koji su odredili njegov kritički svjetonazor te dali ton i smjer esejima i proznim djelima.
Osobito nam je bilo bitno ukazati na poražavajuću tendenciju američke administracije prema predlaganju ili uvođenju određenih zakona, instrumenata vlasti i postupaka za koje se bez mnogo mašte, i možda po prvi puta na Zapadu, može naći mnoštvo korelata u Orwellovoj viziji totalitarne budućnosti. Mnogi analitičari pritom smatraju kako je neophodan brz zaokret u američkoj politici, prije no što se brojni elementi Orwellova distopijskog predloška iz upozorenje prometnu u ovaj ili onaj oblik orvelijanske stvarnosti. Sam Orwellov postupak u tom je svjetlu možda i najalarmantniji dio njegove ostavštine.
Svako razdoblje ljudske povijesti imalo je svoja mitska bića na granici između ljudskog i neljudskog. U suvremenom svijetu to mitsko granično mjesto zauzima kiborg kao tehnoznanstvena i kulturna ...metafora zapadnog poslijeljudskog identiteta. Kiborg predstavlja sučelje ljudskog i strojnog, odnosno ljudsko tijelo s tehnološkim usadcima. Rad analizira koncepciju kiborga pomoću dva suprotstavljena procesa: prvi, koji označava rastvaranje pozicije ljudskog subjekta kao temelja zapadne filozofijske tradicije; i drugi, koji je usmjeren "obrani" subjekta. Teoretsko-konceptualni okvir rada, za određivanje pojmova "poslijeljudsko" i "neljudsko", čine razvojne strategije tehno-znanstvenog sustava usmjerene prema ljudskom tijelu i svijesti. Postavlja se teza da će dominantno područje napredovanja znanosti i tehnologije u 21. stoljeću biti područje ljudskog tijela i svijesti. Analiza ljudskog identiteta u odnosu na tehno-identitete kiborga temelji se na "klasičnim" i cyberpunk distopijama koje u tom smislu postavljaju dva ključna čimbenika: sjećanja i empatiju.
VELIKE TRANSFORMACIJE Meštrović, Matko
Socijalna ekologija,
09/2001, Letnik:
10, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Geobiosocijalna evolucija Zemlje nagoviješta stadij noosfere kao procvat čovječanstva i ostvarenje unutarnjeg potencijala svake osobe. Takvo civilizacijsko sazrijevanje ljudskog roda pretpostavlja ...emancipaciju ljudskog duha od autoriteta formaliziranih sustava i kvantitativnih mjerila. To znači proširenje epistemologijskog vidokruga i duboku svjetonazorsku promjenu. Jedino ubrzano otvaranje prema sociokulturnoj evoluciji može i ekonomski proces podignuti na višu razinu. Taj je smjer, međutim, povijesno zakočen organizacijom modernog/postmodernog društva na načelu dobiti i profita.
Argumentacija za navedenu tezu pribrana je u članku transdisciplinarno i predočena dijahronijski, s uvidima u promjene novovjeke prosvjetiteljske misli i njezina recentna osporavanja koja se suprotstavljaju sveopćoj komodifikaciji.
