Jedan je od glavnih zadataka vidnoga radnog pamćenja (VRP) zaštita pohranjenih sadržaja od nevažnih vidnih podražaja u okolini, tj. od distraktirajućih informacija. Iako velik broj istraživanja ...pokazuje negativan utjecaj distraktora na sadržaje u VRP-u, nejasno je utječu li distraktori jednako na VRP u različitim fazama obrade, tj. tijekom kodiranja, zadržavanja i dosjećanja. U provedenome su istraživanju sudionici (N = 12) u zadatku VRP-a pamtili obojene podražaje te su im prikazivani perceptivni distraktori u različitim fazama obrade podražaja. Rezultati su pokazali da prikazivanje distraktora neposredno nakon nestanka podražaja za pamćenje (tj. u fazi kodiranja), ali ne i tijekom faze zadržavanja ili dosjećanja, dovodi do porasta pogreške dosjećanja. Ključno, utjecaj distraktora nije ovisio o njihovoj snazi manipuliranoj kao trajanje prikaza distraktora. Da bismo pobliže istražili vrstu pogreške do koje dolazi uslijed prikaza distraktora, podaci su procijenjeni probabilističkim modelom mješovitih distribucija. Rezultati su pokazali da se porast pogreške dosjećanja dominantno može pripisati porastu pogrešaka zamjena i pogreškama intruzije, dok pogreške slučajnoga pogađanja te preciznost točnih dosjećanja nisu pokazali sustavno variranje s prikazom distraktora. Naši rezultati pokazuju da je proces obrane od distraktora u VRP-u pretežno uspješan, s povremenim neuspjesima koji rezultiraju jasnim obrascima pogrešaka. Konačno, ti rezultati govore u prilog distribuiranoj pohrani sadržaja VRP-a i suprotni su pretpostavkama hipoteze senzornoga kodiranja.
Cilj rada: Cilj istraživanja jest utvrditi opću i dobno-specifičnu stopu smrtnosti za akutni i ponavljajući infarkt miokarda (IM) po hrvatskim županijama za razdoblje od 2015. do 2019. godine, ...koristeći revidiranu europsku populaciju iz 2013. godine (RESP). Dodatni je cilj usporediti utvrđene stope s prosječnim stopama za Hrvatsku i EU, kao i istražiti povezanost između stopa i makroekonomskih pokazatelja. Materijal i metode: Izračunate su opće i dobno standardizirane stope mortaliteta za akutni i ponovljeni IM koristeći RESP kao i njegovu stariju verziju, europsku standardnu populaciju iz 1976. godine (ESP). Dobno standardizirane stope uspoređene su s prosječnom stopom u Hrvatskoj (2017. godine) i EU (2019. godine). Prosječna stopa smrtnosti u EU temeljena je na RESP-u i dobivena je iz baze Eurostat. Broj umrlih dobiven je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a popis
stanovnika iz Državnog zavoda za statistiku. Analizirana je povezanost stopa mortaliteta i dvaju indikatora: bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore. Rezultati: Opće stope mortaliteta za akutni i ponovljeni IM iznosi od 72 do 91 (na 100.000 stanovnika), s velikim rasponom između županija od 35 do 120. Dobno standardizirane stope temeljene na RESP-u za većinu županija brojčano su više spram stopa temeljenih na ESP-u. U svim županijama dobno standardizirane stope nadilaze prosjek EU-a (do tri puta), a smrtnost u kontinentalnim županijama viša je od smrtnosti u obalnim županijama. Dok indeks HGK-a ne korelira značajno sa smrtnošću, BDP negativno korelira u muškaraca (r = -0.492, p = 0,023). Zaključci: Primjena RESP-a umjesto ESP-a preduvjet je za usporedbu dobno standardiziranih stopa smrtnosti s članicama EU-a. Usprkos međužupanijskim razlikama, stope smrtnosti u Hrvatskoj i dalje uvelike nadilaze prosjek EU-a.
U ovom članku izložen je ažurirani popis slatkovodnih riba u Albaniji za svaki podsliv. Prikazani podaci o rasprostranjenosti i popisi taksona temelje se na pregledu literature do listopada 2022. i ...intenzivnom terenskom radu u posljednjih 15 godina. Prikazani su podaci o distribuciji 101 vrste riba (koje potječu iz 25 porodica) iz 11 različitih podslivova. Postoje novi zapisi koji uključuju domaće, strane i translocirane vrste riba. Osobitost albanskih slatkovodnih riba je istaknuta pri definiranju specifične ihtiološke regije za cijelu balkansku regiju. Fauna slatkovodnih riba Albanije predstavlja posebnu vrijednost nacionalne baštine, posebice zbog svoje raznolikosti i visokog stupnja endemičnosti. To je uglavnom zbog složenih geoloških i klimatskih uvjeta i položaja između Jadranskog i Jonskog mora na zapadu i kontinentalnih područja Balkana s druge strane, što je omogućilo različite kolonizacije izvan područja i duga razdoblja specijacije. Jedanaest hidrografskih bazenskih jedinica analizirano je u pogledu sastava vrsta, evolucijskih obrazaca i ekoloških značajki. Ovim pregledom broj albanskih slatkovodnih riba iznosi 101, s 20 vrsta dodanih iz prethodnog popisa iz 1995. godine i nekoliko vrsta izbrisanih zbog taksonomskih promjena.
Jedan je od glavnih zadataka vidnoga radnog pamćenja (VRP) zaštita pohranjenih sadržaja od nevažnih vidnih podražaja u okolini, tj. od distraktirajućih informacija. Iako velik broj istraživanja ...pokazuje negativan utjecaj distraktora na sadržaje u VRP-u, nejasno je utječu li distraktori jednako na VRP u različitim fazama obrade, tj. tijekom kodiranja, zadržavanja i dosjećanja. U provedenome su istraživanju sudionici (N = 12) u zadatku VRP-a pamtili obojene podražaje te su im prikazivani perceptivni distraktori u različitim fazama obrade podražaja. Rezultati su pokazali da prikazivanje distraktora neposredno nakon nestanka podražaja za pamćenje (tj. u fazi kodiranja), ali ne i tijekom faze zadržavanja ili dosjećanja, dovodi do porasta pogreške dosjećanja. Ključno, utjecaj distraktora nije ovisio o njihovoj snazi manipuliranoj kao trajanje prikaza distraktora. Da bismo pobliže istražili vrstu pogreške do koje dolazi uslijed prikaza distraktora, podaci su procijenjeni probabilističkim modelom mješovitih distribucija. Rezultati su pokazali da se porast pogreške dosjećanja dominantno može pripisati porastu pogrešaka zamjena i pogreškama intruzije, dok pogreške slučajnoga pogađanja te preciznost točnih dosjećanja nisu pokazali sustavno variranje s prikazom distraktora. Naši rezultati pokazuju da je proces obrane od distraktora u VRP-u pretežno uspješan, s povremenim neuspjesima koji rezultiraju jasnim obrascima pogrešaka. Konačno, ti rezultati govore u prilog distribuiranoj pohrani sadržaja VRP-a i suprotni su pretpostavkama hipoteze senzornoga kodiranja.
One of the main tasks of visual working memory (VWM) is to protect stored contents from irrelevant visual stimuli in the environment, i.e., distracting information. Although a large number of studies demonstrates a detrimental effect of distractors on VWM content, it is less clear whether distractors affect VWM equally at different processing phases, e.g., during encoding, maintenance, and retrieval. In this study, observers (N = 12) memorized coloured stimuli in a VWM task, and were subsequently presented with perceptual distractors in different phases of stimuli processing. The results have shown that presenting distractors immediately after the disappearance of a memory array (i.e., during the encoding), but not during the maintenance or retrieval phase, increases recall error. Critically, this did not depend on distractors’ strength manipulated as their presentation time. To further investigate the type of error that occurs following distractor presentation, we fit a probabilistic mixture model to the data. The results have shown that the observed increase in recall error can be predominantly attributed to the increase in swap and intrusion errors, while guesses and the precision of correct recalls were not affected by distractor presentation. Our results demonstrate that VWM can successfully protect its content from distractors, however, with occasional failures resulting in clear error patterns. Finally, these results provide evidence for a distributed storage of VWM, in contrast to the sensory recruitment hypothesis.
V príspevku posvečam pozornost razlikam med jezikovnimi prvinami v dólinski in ravénski različici prekmurskega narečja, prisotnimi v pridigah gradiščanskega Hrvata Jožefa Horvata (1880-1932), ki je ...imel v obdobju duhovništva priložnost bivati tako na območju dólinskega (Črenšovci; 1905-1912) kot tudi ravénskega Prekmurja (Martjanci; 1912-1932). Opozarjam zlasti na razlike na besedni ravni, nekaj posebnosti pa je mogoče opaziti tudi v glasovju. Razlikovalne jezikovne prvine obravnavam na podlagi starej ših in novej ših raziskav prekmurskega narečja, dosedanjih raziskav arealne distribucije in lastne narečne kompetence.
Svrha je rada pokazati da su razvoj i primjena umjetne inteligencije povezani sa specifičnim političkim interesima i nadmetanjem za moć između
velikih svjetskih sila. Snažne države i velike ...korporacije investiraju puno
resursa u razvoj umjetne inteligencije, kao i u njezinu primjenu u različitim
poljima, od oglašavanja do projektila. Plauzibilno je pretpostaviti da one
vjeruju da će uspješna primjena umjetne inteligencije održati ili povećati
njihovo bogatstvo i moć. U ovome radu autor uspoređuje različite nacionalne strategije vezane uz umjetnu inteligenciju i njezinu ulogu u globalnom nadmetanju za moć, kao i njezine moguće rezultate. Priča o umjetnoj
inteligenciji može se ispričati kao stara priča o borbi za moć. No, umjetna
inteligencija mijenja i način na koji percipiramo raspodjelu moći u svijetu
te predviđamo moguće njezine posljedice.
The purpose of this paper is to show that the development and application
of AI are connected to specific political interests and the power struggle
between great world powers. Powerful states and big corporations invest
heavily in the development of AI and its application in various fields, from
advertising to missiles. So it is plausible to assume that they believe that
successful application of AI will maintain or increase their wealth and
power. In this paper the author compares different national strategies regarding AI in the global power struggle, as well as possible outcomes. The
story of artificial intelligence can be seen as an old power struggle story.
But it is also a new one – because now not only humans are in the game. AI
changes the way we perceive the distribution of power in world politics and
predict possible outcomes.
U radu je prikazana distribucija morskih kratkorepih rakova (Brachyura) uzduž turske obale ulovljenih između 1967. i 2016. te količina i vrijednost ekonomski značajnih vrsta rakova. Prethodni podaci ...ukazuju da je u Turskoj bilo prisutno 102 vrste kratkorepih rakova, od kojih je pet bilo ekonomski značajno, ali ovaj pregled identificira dodatne dvije vrste, Inachus phalangium i Ashtoret lunaris. U Egejskom moru ulovljeno je više vrsta rakova nego u Mediteranskom, Crnom i Mramornom moru. Najviše lovljene vrste su Callinectes sapidus, Maja squinado, Eriphia verrucosa, Carcinus aestuarii i Portunus segnis. Tijekom godina postojale su oscilacije u količini ulova kratkorepih rakova te je najniža s ulovom bila 2015.g. s 5 tona, a najviša 1984. g. s 2116 tona. Informacije navedene u radu pružaju temelj mogućem profitabilnom razvoju strategije očuvanja i upravljanja morskim rakovima u Turskoj.
Polazna točka u ovom radu podjela je ekonomskih djelatnosti s obzirom na njihovu
geografsku distribuciju. Porter (2003.) razlikuje nadregionalne djelatnosti (engl. traded), zatim
djelatnosti ovisne o ...prirodnim resursima i lokalne djelatnosti. Cilj je rada utvrditi lokalne ekonomske
djelatnosti (područja djelatnosti) u Hrvatskoj, odnosno djelatnosti čiji je raspored u
prostoru prilagođen prostornoj distribuciji stanovništva. U tu je svrhu predložena modificirana
primjena Ginijeva koeficijenta, populacijski Ginijev koeficijent, koji geografsku distribuciju
zaposlenosti u pojedinim djelatnostima uspoređuje s geografskom distribucijom stanovništva.
Na taj su način utvrđene ekonomske djelatnosti koje su po županijama Hrvatske distribuirane
sukladno distribuciji stanovništva (2017.): obrazovanje; opskrba električnom energijom,
plinom i parom te klimatizacija; građevinarstvo; opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda;
zdravstvena zaštita i socijalna skrb itd. U drugom dijelu rada identificiraju se djelatnosti koje
su po općinama i gradovima Hrvatske i njezinim županijama distribuirane slično stanovništvu.
Obrazovanje je djelatnost čija geografska distribucija neznatno odstupa od distribucije stanovništva
Hrvatske po općinama i gradovima. U radu je ukazano i na postojanje razlika između
lokalnih i ostalih djelatnosti u pogledu zaposlenosti.
Polazeći od koncepta "socijalnog života stvari" Ardžuna Apaduraja u radu se razmatra "ukupan put" odevnih predmeta od proizvodnje, preko distribucije do potrošnje u posleratnoj Jugoslaviji. Iako je ...racionalisanje odeće i obuće bilo uslovljeno ratnim razaranjima i njihovom nedovoljnom proizvodnjom usled zvaničnog favorizovanja teške industrije, najveći deo frustracija potrošača bio je rezultat strukturalnih karakteristika komandne ekonomije. Poređenjem sa literaturom o kulturi oskudice u ostalim socijalističkim zemljama, nastojaćemo da otkrijemo anomalije proizvodnog i distributivnog sistema, kontradikcije između proklamovanih ideoloških ciljeva i svakodnevnih praksi, (ne)skrivena nezadovoljstva građana uslovljena stalnom potragom za adekvatnom odećom, te značaj socijalnih veza za proces kupovine. Izvore podataka o birokratskom planiranju i specifičnim neravnotežama ugrađenim u sistem predstavljaće novinski tekstovi i karikature.
Ovaj rad analizira učinke nekonvencionalnih mjera monetarne politike Europske centralne banke (ECB) na nejednakost i (re)distribuciju dohotka u odabranim zemljama članicama eurozone. Pritom je rad ...fokusiran na empirijsko utvrðivanje učinaka nekonvencionalnih mjera monetarne politike ECB-a na odabrani skup makroekonomskih i financijskih indikatora za koje se smatra da imaju implikacije na (re)distribuciju dohotka, te na Gini koeficijent kao temeljnu mjeru ekonomske nejednakosti. Empirijska analiza provedena je u dva koraka. U prvom koraku se na razini eurozone identificira šok monetarne politike ECB-a primjenom strukturnog vektorskog autoregresijskog modela (SVAR) s restrikcijama predznaka. U drugom koraku se identificirani šok monetarne politike ECB-a integrira u VAR modele pojedinačnih zemalja. Na temelju provedene analize zaključuje se da nekonvencionalne mjere monetarne politike ECB-a više povećavaju cijene dionica nego plaće u svim analiziranim zemljama. Uz pretpostavku da nadnice čine relativno veći udio u raspoloživom dohotku stanovništva slabijeg imovinskog stanja u odnosu na imućnije stanovništvo, temeljem ovih rezultata bi se moglo zaključiti da nekonvencionalne mjere ECB-a povećavaju nejednakosti unutar zemalja. Meðutim, analiza učinaka monetarne politike ECB-a na nejednakosti mjerene Gini koeficijentom ne potvrðuje ovaj zaključak, ali ga ni ne opovrgava. Pritom je pozitivan efekt ekspanzivnog monetarnog šoka na dohotke od rada i kapitala kvantitativno veći u periferiji eurozone u odnosu na odabrane zemlje centra. Iako bi ovakav rezultat implicirao da nekonvencionalne mjere ECB-a doprinose smanjenju nejednakosti meðu analiziranim zemljama centra i periferije, u analizi se nailazi i na oprečne rezultate.
PDF
