Temeljne postavke i prakse na kojima počiva konvencionalna i integrirana poljoprivredna proizvodnja poput intenzivne obrade tla, uzgoja u monokulturi, upotrebe mineralnih gnojiva, navodnjavanje, ...zaštita bilja kemijskim sredstvima, manipulacija biljnim i životinjskim genomima te 'industrijska' proizvodnja životinja, među glavnim su onečišćivačima biosfere kao i proizvođačima stakleničkih plinova. Te su prakse kroz duže razdoblje neodržive i štetne. Problematika kojom se bavi regenerativna poljoprivreda je sekvestracija atmosferskog ugljika u tlo i biomasu, povećanje bioraznolikosti proizvodnih agroekosustava, povećanje i održavanje plodnosti tla te uspostavljanje, održavanje i upravljanje ciklusima kruženja hraniva, vode i organske tvari tla. Regenerativna poljoprivreda nadogradnja je ekološke poljoprivrede i temelji se na znanstvenim i primijenjenim istraživanjima.
Basic principles and practices on which conventional and integrated agricultural production is based, such as intensive tillage, monoculture, use of mineral fertilizers, irrigation, plant protection with chemical agents, manipulation of plant and animal genomes and 'industrial' animal production are among the main polluters of the biosphere and greenhouse gas producers. These practices are unsustainable and harmful over prolonged period of time. Regenerative agriculture deals with matters of the sequestration of atmospheric carbon into soil and biomass, increasing the biodiversity of production of agro-ecosystems, increasing and maintaining soil fertility and establishing, maintaining and managing cycles of nutrients, water and soil organic matter. Regenerative agriculture is an upgrade of organic agriculture and it is based on scientific and applied research.
Ovaj rad ispituje utjecaj diverzifikacije izvoza na rast ukupne produktivnosti faktora proizvodnje tristo najvećih izvoznika u Republici Hrvatskoj grupiranih u 13 industrijskih sektora. U radu se ...koriste godišnji financijski podaci poduzeća za razdoblje od 2006. do 2015. godine agregirani na sektorsku razinu. Empirijska analiza se koristi panel kointegracijom (PMG/ARDL) kako bi ispitala učinak diverzifikacije izvoza u kratkom i dugom roku na ukupnu produktivnost faktora proizvodnje. Diverzifikacija izvoza mjeri se sektorskom klasifikacijom koncentracije vrijednosti izvoza za što se koristi Herfmdahl-Hirschmanov indeks. Rezultati pokazuju dugoročnu kointegraciju koncentracije izvoza i ukupne produktivnosti faktora proizvodnje pri čemu veća koncentracija izvoza vodi većoj produktivnosti faktora proizvodnje. Ograničenja ovog istraživanja uključuju vremenski okvir analize zbog nemogućnosti pristupa podacima nakon 2015. godine, te mjeru diverzifikacije izvoza koja se može promatrati u odnosu na izvoz pojedinog industrijskog sektora, proizvoda ili na odredena geografska područja, pri čemu su posljednje dvije mjere izostavljene iz analize zbog nemogućnosti pristupa podacima.
Ovaj rad ispituje utjecaj diverzifikacije izvoza na rast ukupne produktivnosti faktora proizvodnje tristo najvećih izvoznika u Republici Hrvatskoj grupiranih u 13 industrijskih sektora. U radu se ...koriste godišnji financijski podaci poduzeća za razdoblje od 2006. do 2015. godine agregirani na sektorsku razinu. Empirijska analiza se koristi panel kointegracijom (PMG/ARDL) kako bi ispitala učinak diverzifikacije izvoza u kratkom i dugom roku na ukupnu produktivnost faktora proizvodnje. Diverzifikacija izvoza mjeri se sektorskom klasifikacijom koncentracije vrijednosti izvoza za što se koristi Herfindahl-Hirschmanov indeks. Rezultati pokazuju dugoročnu kointegraciju koncentracije izvoza i ukupne produktivnosti faktora proizvodnje pri čemu veća koncentracija izvoza vodi većoj produktivnosti faktora proizvodnje. Ograničenja ovog istraživanja uključuju vremenski okvir analize zbog nemogućnosti pristupa podacima nakon 2015. godine, te mjeru diverzifikacije izvoza koja se može promatrati u odnosu na izvoz pojedinog industrijskog sektora, proizvoda ili na određena geografska područja, pri čemu su posljednje dvije mjere izostavljene iz analize zbog nemogućnosti pristupa podacima.
This research investigates diversification possibilities of the four West Balkan capital markets: Sarajevo, Banja Luka, Zagreb and Belgrade Stock Exchanges. Although these markets are highly ...segmented with different regulations, the capital flow between them is without constraints. By analyzing six main stock market indices in a 34-month period, from 2006 till 2008, we found low to medium positive statistically significant correlation between indices returns pairs. Even though the analyzed period included the second half of 2008, when the ongoing financial and economic crisis became global, the results are encouraging. By Markowitz portfolio selection process, the diversification effect was proven on the analyzed capital markets.
Autorica analizira jake i slabe točke crkvenih medija u Slovačkoj. Njezini zaključci temelje se na više od deset dosadašnjih istraživanja na području Crkve i medija, realiziranih na Katoličkom ...sveučilištu u Ruzomberoku, Slovačka. Tvrdi da su slovački crkveni mediji isključivo pastoralni, namjerno se povlačeći u funkciju evangelizacije. Marginalni pokušaji evangelizacije (kao u Radio Lumnu krajem 1990-ih) nisu uspjeli. To, između ostalog, znači da se ne bave novinarstvom u svom izvornom smislu. Oni djeluju kao tijela za odnose s javnošću biskupskih konferencija i kao produžetak duhovne službe crkve vjernicima. Nadležni donositelji odluka (tj. Crkvena hijerarhija) nisu voljni subvencionirati medij evangelizacije, jer je trenutno prihvaćena doktrina koristiti „vlastiti“ medijski prostor za širenje vlastitih poruka. Stoga se otvaranje složenih tema, koje pokrivaju pluralnost mišljenja i poticanje rasprave, smatra štetnim. Ova je funkcija posljednjih godina zamijenjena komercijalnim projektom Konzervativnog dnevnika Postoj, ali to nije ni crkveni ni vjerski medij. Kao što pokazuju istraživanja, sporni su i zahtjevi vjerovanja publike za neovisni kritički medij u Crkvi. Publika je - bez obzira na dob - podijeljena između publike službenih crkvenih medija i pristojnih sekularnih medija. Između ove dvije skupine postoji relativno snažan antagonizam.
Ruralni prostori svijeta i Hrvatske doživljavaju transformaciju. Regionalne raznolikosti i nejednakosti tog procesa na svjetskoj razini su ogromne. Veći dijelovi hrvatskog ruralnog prostora imaju ...obilježja populacijske i ekonomske krize. Emigracijski tipovi kretanja stanovništva prevladavaju na više od 75% ruralnog prostora. No trend diverzifikacije gospodarskih djelatnosti u ruralnim prostorima sve je izraženiji i prisutniji i postaje gotovo univerzalan proces. Tradicijski proizvodi i aktivnosti u ruralnom prostoru imaju značajan utjecaj na ekonomsku, socijalnu, funkcionalnu strukturu ruralnog prostora. Tradicijska poljoprivredna proizvodnja organizirana je na seljačkim gospodarstvima s malim opsegom proizvodnje, namijenjenom najčešće za osobne potrebe, te je tržišna ponuda ovih proizvoda vrlo ograničena. U radu će se utvrditi mogućnosti i ograničenja proizvodnje i prodaje proizvoda tradicijske poljoprivrede u Vukovarsko-srijemskoj županiji, te predložiti mjere kojima će se poticati proizvodnja i prodaja tradicijskih proizvoda.
U današnjem okruženju, prepunom konkurencije i promjena, poduzeća moraju znatno vrijeme posvetiti odabiru odgovarajuće poslovne strategije. Jedna od takvih strategija je i diverzifikacija koja ...postaje atraktivna kada poduzeću ponestane mogućnosti za povećanje profitabilnosti u osnovnoj djelatnosti. Glavni problem koji se pritom javlja je odlučiti u koju industriju je najbolje diverzificirati. Kako bi se odabrala industrija, konačan broj alternativa treba biti rangiran s obzirom na nekoliko ponekad proturječnih kriterija. Stoga donositelj odluke treba razviti model odlučivanja za odabir najbolje industrije. Iz toga proizlazi i glavna svrha ovog rada, a to je kreiranje modela odlučivanja o diverzifikaciji primjenom dviju metoda višekriterijskog odlučivanja (AHP i PROMETHEE). U radu su uspoređeni rezultati primjene navedenih dviju metoda za odabir jedne od pet industrija temeljem tri kriterija te su objašnjene njihove sličnosti i razlike te prednosti i nedostatci prilikom korištenja u ovakvom problemu odlučivanja.
Rizik je neizbježni pratilac investiranja. Naime, investitor je izložen opasnosti da ukupnim budućim učinkom investicije ne može naknaditi ni vrijednost uloženog kapitala. Stoga investitor nastoji ...osigurati takva investicijska rješenja koja mu olakšavaju suočavanje i borbu s rizikom, to jest omogućuju kontrolu investicijskog rizika. Jedno od takvih rješenja je strategija diverzifikacije.
Poduzetnik kojije dostigao potreban stupanj diverzifikacije svoje ukupne djelatnosti, sposoban je prihvatiti nove profitabilne i visokorizične projekte a da ne dovodi u pitanje stabilnost i uspješnost svoga poslovanja. Diverzifikacija je, u biti strategija intenzivnog gospodarskog razvitka. Investicije koje se temelje na diverzifikaciji omogućuju veći stupanj inovacije u poslovanju (na primjer, proizvodnja novih proizvoda za nova tržišta) i rezultiraju visokom efikasnošću. Povremeni i pojedinačni neuspjesi su mogući čak vjerojatni u diverzificiranom poduzeću, ali se pravilnom strategijom diverzifikacije mogu kompenzirati pozitivnim učincima uspješnih podataka.
U ovom tekstu autor razmatra mogućnosti korištenja diverzifikacije djelatnosti poduzeća i pojedinačnih investicijskih projekta kao načina kontrole investicijskog rizika. Polazeći od općih načela teorije rizika autor objašnjava dva oblika kontrole investicijskog rizika putem diverzifikacije: raspored (distribucija) rizika i poravnanje (kompenzacija) rizika.
Nakon uspješne realizacije prvog uvoza prirodnog plina za hrvatsko tržište, u dalekoj 1978. godini, tijekom proteklih tridesetak godina su osmišljena, ali ne i realizirana, tri projekta za opskrbu ...dodatnim količinama; uvoz alžirskog plina (pregovori su trajali od 1980. do 1988.), prvi projekt izgradnje terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina (1990. do 1995.), drugi projekt izgradnje terminala (aktivnosti započele 2003.). Na žalost, niti jedan nije ostvaren.
Uz te projekte, nakon 2000. su nicali međunarodni regionalni projekti; Nabucco Pipeline, Južni tok (South Stream), Transjadranski plinovod i Jadransko-Jonski odvojak (Trans Adriatic Pipeline and Ionic-Adriatic Pipeline). Svaki od tih projekata, pod uvjetima da se realiziraju, mogao bi biti nositelj dodatne opskrbe plinom hrvatskog tržišta. Ti, kao i noviji projekti, gledajući potrebe hrvatskog tržišta u skoroj budućnosti, (2014.), kada istječe ugovor između INE i ENI-a o uvozu plina, svi su odreda zakašnjeli. Uz to, država mora osnažiti postojeću ili donijeti novu Energetsku strategiju. To tim više što bi RH trebala u 2013. postati punopravna članica Europske Unije a energetsko tržište biti potpuno otvoreno. Te zgusnute obveze i termini nameću vladi žuran postupak za reorganizacijom energetskog sektora u nadležnom ministarstvu.
Iskustvo nalaže skepsu oko podobnosti postojeće infrastrukture za uvoz dodatnih količina plina za domaće tržište. Idejno rješenje, ponuđeno od strane stručnjaka tvrtke Plinacro za isporuku ukapljenog prirodnog plina na način da se u prvoj fazi izgrade instalacije za privez metanijera i uređaji za istovar ukapljenog prirodnog plina, a u drugoj fazi plutajući terminal, prošlo je bez odaziva. Pogotovo u nadležnom ministarstvu. Formalno, u 2013., konzorcij za LNG terminal na Krku razmotrit će nastavak aktivnosti za gradnju terminala. No, u međuvremenu je došlo do velikih promjena na tržištu plina; uslijed krize potrošnja plina pada, a postojeći europski LNG terminali u posljednje dvije do tri godine, rade s minimalnim kapacitetom. Planirani terminal na otoku Krku je bio dimenzioniran da s dvije trećine kapaciteta opslužuje strana tržišta. Danas su ta tržišta, pogotovo nakon puštanja u rad neke infrastrukture za europsku opskrbu kao što je Sjeverni tok, opskrbljena s dostatnim količinama plina, a u skoroj budućnosti će se vidjeti hoće li se u Europi ponoviti američki uspjeh u razradi i privođenju proizvodnji nekonvencionalnih rezervi plina.
Radi ostvarivanja visoke profitabilnosti poljoprivredni proizvođač mijenja metode, organizaciju i strukturu proizvodnje. Poljoprivredna dobra i tradicionalna seljačka gospodarstva mogu biti ...visokoprofitabilna ako se prilagode tržišnim uvjetima poslovanja. Ključna orijentacija koja osigurava profitabilnost je specijalizacija proizvodnje. Međutim, specijalizacija koja proizvodne programe svodi na jednu ili mali broj linija poljoprivredne proizvodnje unosi nestabilnost u poslovanje i povećava rizičnost ostvarivanja ekonomskih rezultata poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivredna proizvodnja je izložena brojnim rizicima. Stabilnost ostvarivanja rezultata (premda skromnih) glavna je prednost tradicionalnog seljačkog gospodarstva. Ono je vrlo diverzificirano i stoga zaštićeno od svakog većeg rizika. Prijelaz na specijaliziranu proizvodnju je stoga osjetljivo pitanje pravilnog izbora strukture proizvodnje, koje se temelji na odlučivanju između željene profitabilnosti i prihvatljivog stupnja rizičnosti izabrane proizvodne orijentacije. U ovom tekstu autor razmatra prednosti i posljednice specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, a zatim istražuje stupanj rizičnosti strukture proizvodnje na primjeru ključnih kultura u biljnoj proizvodnji na području Republike Hrvatske.