Cilj: Prikazati slučaj pacijenta s pityriasis lichenoides et varioliformis acuta, s predstavljanjem dijagnostičkih i terapijskih izazova ovog kliničkog entiteta. Prikaz slučaja: Tridesetogodišnji ...pacijent upućen je na Kliniku za dermatovenerologiju zbog kožnih promjena popraćenih svrbežom u trajanju od mjesec i pol dana. Crvene papule i papulokruste bile su prisutne na trupu, gornjim i donjim ekstremitetima, no na gornjim i donjim ekstremitetima bile su brojnije i jače izražene nego na trupu. Pacijent je naveo da je povremeno uzimao febuksostate za liječenje kronične hiperuricemije tijekom posljednje četiri godine. Započeta je lokalna terapija kombinacijom betametazona i gentamicina te peroralnim desloratadinom. U krvnoj slici uočene su neutropenija, povišene vrijednosti kolesterola lipoproteina niske gustoće i povišene vrijednosti urata. Učinjena je biopsija kožne promjene, a pacijentu je preporučen doksiciklin uz nastavak liječenja betametazonom i gentamicinom. Patohistološki nalaz opisivao je ulcerirani epidermis s edemom, granulacijskim tkivom i ekstravazacijom eritrocita u dnu ulceracije. Prema bazi ulceracije i subepidermalno nalazili su se infiltrati limfocita i histiocita, a epidermis je na rubovima ulceracije bio nepravilno hiperplastičan s izraženom spongiozom. Time je potvrđena dijagnoza pityriasis lichenoides et varioliformis acuta. Po završetku liječenja doksiciklinom došlo je do potpune regresije kožnih promjena i sniženja vrijednosti urata. Zaključci: U pacijenata s dijagnozom pityriasis lichenoides et varioliformis acuta potreban je povećan oprez u dijagnosticiranju i liječenju te redovito praćenje stanja zbog širokog spektra diferencijalnih dijagnoza i mogućnosti postavljanja krive dijagnoze. Nužna su daljnja istraživanja o etiopatogenetskoj osnovi ove bolesti s ciljem upotrebe tih znanja u uspješnijem liječenju.
Aim: To report a case of a patient with pityriasis lichenoides et varioliformis acuta, emphasising the challenges in the diagnosis and treatment of this clinical entity. Case report: A 30-year-old patient was referred to the Department of Dermatology and Venereology due to skin changes accompanied by itching persisting for one and a half month. Red papules and papulocrusts were found on the trunk, upper and lower limbs, but in a larger number and more severely affecting the trunk than the limbs. The patient stated the occasional use of febuxostat for the treatment of chronic hyperuricemia that has been diagnosed four years prior. Treatment with desloratadine and a combination of bethametasone and gentamicin was started. The laboratory results showed neutropenia, high levels of low density lipoprotein cholesterol and high levels of urate. The biopsy of the skin lesion has been done. Doxycycline treatment and continuing treatment with bethametasone and gentamicin were recommended to the patient. Pathohistological finding described ulcerated epidermis with oedema, granulation tissue and erythrocyte extravasation in the floor of the ulceration. Lymphocytic and histiocytic infiltrates were found in the base of the ulceration and subepidermally. The epidermis on the edge of the ulceration was irregularly hyperplastic and showed spongiosis. The diagnosis of pityriasis lichenoides et varioliformis acuta has been confirmed. Upon completion of doxycycline treatment skin changes were in regression and urate levels decreased. Conclusions: Not only caution in diagnosis and treatment, but also regular follow-up is necessary in patients diagnosed with pityriasis lichenoides et varioliformis acuta because of a wide range of differential diagnoses and a possibility of misdiagnosis. Further research on the etiopathogenesis of this disorder is needed in order to improve treatment outcomes.
A spectrophotometric method for the determination of doxycycline (DOX) is described. The method is based on the formation of blue colored chromogen due to reduction of tungstate and/or molybdate in ...Folin-Ciocalteu (F-C) reagent by DOX in alkaline medium. The colored species has an absorption maximum at 770 nm and the system obeys Beer's law over the concentration range 0.75-12.0 μg mL-1 DOX. The apparent molar absorptivity is 2.78 × 104 L mol-1 cm-1. The limit of quantification and detection values are reported to be 0.20 and 0.08 μg mL-1, respectively. Over the linear range applicable, the accuracy and precision of the method were evaluated on intra-day and inter-day basis. The reported mean accuracy value was 101.0 ± 1.7 %, the relative error was ≤ 2.7 % and the relative standard deviation was ≤ 2.5 %. Application of the proposed method to bulk powder and commercial pharmaceutical tablets is also presented. No significant difference was obtained between the results of the proposed method and the official BP method. The procedure described in this paper is simple, rapid, accurate and precise.
U radu je opisana spektrofotometrijska metoda određivanja doksiciklina (DOX). DOX u bazičnom mediju reducira volframat i/ili molibdat u Folin-Ciocalteuovom (F-C) reagensu pri čemu nastaje modro obojeni kromogen. Obojeni produkt ima apsorpcijski maksimum pri 770 nm. Sustav podliježe Beerovom zakonu u koncentracijskom području 0,75-12,0 μg mL-1 DOX. Molarni apsorpcijski koeficijent iznosi 2,78 × 104 L mol-1 cm-1. Granice kvantifikacije i detekcije su 0,20, odnosno 0,08 μg mL-1. Unutar linearnog područja procijenjene su ispravnost i preciznost unutar jedne i više eksperimentalnih serija. Ispravnost je iznosila 101,0 ± 1,7 %, relativna pogreška ≤ 2,7 %, a relativna standardna devijacija ≤ 2,5 %. Ispitana je i primjenjivost predložene metode na praškasti uzorak doksiciklina i komercijalne tablete. Usporedbom rezultata dobivenih predloženom metodom i oficijelnom BP metodom nisu ustanovljene značajne razlike. Opisana metoda je jednostavna, brza, ispravna i precizna.
Opisujemo dvadesetjednogodišnju, prethodno zdravu ženu s naglo nastalim gubitkom vida dva dana prije prijema u bolnicu. Gubitku vida prethodio je febrilitet u trajanju od dva tjedna. Kod prijema ...bolesnica je urednog kliničkog statusa osim oslabljenog vida na desno oko. Oftalmološkim pregledom, na oba oka, uočena je nejasna papila vidnog živca koja prominira, a drugog dana boravka razvoj obostranog edema makule s formiranjem zvjezdastih lipidnih eksudata parafovealno, što je govorilo u prilog neuroretinitisa. Konzultiran je infektolog, učinjena je serološka obrada i ordinirana antimikrobna terapija uz kortikosteroide i gastroprotektive. Početkom boravka bolesnica je imala slabljenje vida na oba oka, a potom postupni oporavak vida. Serološkom obradom potvrđena je Bartonella henselae kao uzrok tegoba. Provedeno je liječenje doksiciklinom i rifampicinom kroz šest tjedana. U ambulantnim kontrolama potpuno se oporavio vid na lijevo oko, no zaostalo je oštećenje vida na desno oko.
U radu je opisana spektrofotometrijska metoda određivanja doksiciklina (DOX). DOX u bazičnom mediju reducira volframat i/ili molibdat u Folin-Ciocalteuovom (F-C) reagensu pri čemu nastaje modro ...obojeni kromogen. Obojeni produkt ima apsorpcijski maksimum pri 770 nm. Sustav podliježe Beerovom zakonu u koncentracijskom području 0,7512,0 μg mL1 DOX. Molarni apsorpcijski koeficijent iznosi 2,78 × 104 L mol1 cm1. Granice kvantifikacije i detekcije su 0,20, odnosno 0,08 µg mL1. Unutar linearnog područja procijenjene su ispravnost i preciznost unutar jedne i više eksperimentalnih serija. Ispravnost je iznosila 101,0 ± 1,7 %, relativna pogreška ≤ 2,7 %, a relativna standardna devijacija ≤ 2,5 %. Ispitana je i primjenjivost predložene metode na praškasti uzorak doksiciklina i komercijalne tablete. Usporedbom rezultata dobivenih predloženom metodom i oficijelnom BP metodom nisu ustanovljene značajne razlike. Opisana metoda je jednostavna, brza, ispravna i precizna.
Schnitzlerov sindrom se manifestira istovremenom pojavom monoklonske gamapatije i kronične urtikarije kao glavnih simptoma s najmanje dva dodatna sporedna simptoma bolesti: artralgija, kostobolja, ...vrućica nepoznatog porijekla, hepato- ili splenomegalija, te povećana gustoća kostiju. Etiologija bolesti kao i imunopatogeneza nisu jasni, ali su pokazane povišene vrijednosti IL-1 u nekih bolesnika. Jedina uspješna terapija do sada je primjena anakinre rekombinantni, neglikozilirani oblik humanog IL-1 antagonista receptora (IL-1RA). Ovdje smo prikazali bolesnicu s dijagnosticiranim Schnitzlerovim sindromom koja je inicijalno liječena tri godine kombinacijom ciprofloksacina i doksiciklina, a nakon toga anakinrom. Djelomična remisija u smislu značajne regresije osipa, smanjene kostobolje i povremenog subfebriliteta zabilježena je tijekom trogodišnjeg per os liječenja kombinacijom ciprofloksacina 2 × 500 mg i doksiciklina 2 × 100 mg uz desloratadin 1 × 5 mg. Svaki prekid ove terapije rezultirao bi promptnom pojavom jake urtikarije, febriliteta i pogoršanja nalaza (povišene vrijednosti sedimentacije i CRP-a, leukocitoza i neutrofilija). Ovu uspješnu kontrolu simptoma i nalaza pripisujemo sinergističkom djelovanju ciprofloksacina i doksiciklina i njihovoj vjerojatnoj imunomodulatornoj ulozi u sniženju razine proupalnih citokina, uključujući i IL-1. Značajno poboljšanje, međutim u bolesnice je uslijedilo nakon primjene anakinre. Tijekom dvogodišnjeg liječenja osim prolazne blage jetrene lezije nisu zabilježene nuspojave, kao ni simptomi bolesti, a laboratorijski nalazi su u granicama normale.
PDF
