Američki cvrčak (Scaphoideus titanus Ball, 1932) jedan je od najznačajnijih vektora zlatne žutice vinove loze. Zakonskim regulativama pokušava se vektora staviti pod nadzor, a poljoprivredni ...proizvođači dužni su provoditi mjere kako bi spriječili epidemijsko širenje bolesti. Prvi stadiji ličinke jako su sitni što proizvođačima otežava njihovo rano otkrivanje i određivanje roka za zaštitu od ovog štetnika. Kako bi pravovremeno primijenili zaštitu potrebno je pratiti pojavu štetnika jer njegov razvoj najviše ovisi o vremenskim uvjetima. Za suzbijanje američkog cvrčka uglavnom se primjenjuje kemijska zaštita. Jako je bitno paziti i na ostali biljni sastav u vinogradu te izbjeći druge biljke domaćine koje mogu poslužiti štetniku za održavanje. Preporuka je i provođenje edukacija u polju za vinogradare o biologiji ovog štetnika.
The American grapevine leafhopper (Scaphoideus titanus Ball, 1932) is one of the most important vectors of the grapevine disease Flavescence dorée. The importance of this problem is indicated by the fact of a large number of legal regulations to put both vectors and diseases under control. Farmers are obliged to implement measures that are legally enacted to prevent the epidemic spread of the disease. The first stages of the vector larvae are very small, and it is difficult to detect them early and determine a deadline for insecticide application. In order to react in a timely manner, it is necessary to monitor the appearance of pests, because their development depends mostly on weather conditions. In order to control the American grapevine leafhopper chemical protection is generally applied. It is very important to avoid other host plants in the vineyard. It is also necessary to include more training in the vineyards for farmers and introduce them to the biology of vectors.
Strana vrsta Chymomyza amoena (Loew 1862) zabilježena je prvi puta u Hrvatskoj. Ova fitofagna vrsta octene muhe porijeklom iz Sjeverne Amerike otkrivena je u Europi 1975. godine na području ...nekadašnje Čehoslovačke, a već 1980. godine zabilježena u dvije nama susjedne države (Mađarskoj i Srbiji). Smatra se da se C. amoena proširila uvozom jabuke iz Amerike u Europu, a velik broj dostupnih biljaka domaćina (domaće jabuke, engleski hrast te europski kesten) zaslužan je za široku rasprostranjenost vrste u Europi. U radu se navode biljke domaćini, morfologija i biologija vrste, lokalitet prvog pronalaska, te se prognozira širenje vrste na području Hrvatske. C. amoena razvija se u različitim vrstama orašastih, jezgričavih i koštićavih plodova oštećenim od primarnih štetnika, te se smatra jedinom vrstom octene muhe s ovakvim razvojnim navikama u Sjevernoj Americi i Europi. Poznati domaćini u Europi su šumske vrste (kesten i hrast crnika) te voćne vrste (jabuka, divlja trešnja i šljiva). C. amoena ne pričinjava primarne štete u uzgoju, stoga se ne smatra štetnikom u poljoprivredi i šumarstvu. Dva primjerka vrste pronađena su tijekom 2016. godine u vinogradu na području Međimurske županije okruženim šumom i zapuštenim voćnjakom jabuke. S obzirom da je Međimurska županija poznata voćarska regija, a u relativnoj blizini u okolici Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju nalaze se i kestenove sastojine, pretpostavlja se da bi vrsta mogla biti proširena na području Sjeverozapadne Hrvatske, te na drugim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj. Rad predstavlja prvi nalaz vrste C. amoena na području Hrvatske, te pruža nove uvide o rasprostranjenosti vrste u Europi.
U radu su prikazani litetraturni podaci faunističkih istraživanja lisnih uši i njihovih domaćina u Hrvatskoj. Cilj rada bio je sastaviti pregled i listu lisnih uši i biljaka domaćina kao vrlo ...značajnih štetnika na kulturnom bilju. Tijekom sastavljanja navedene liste korištena je sva nama dostupna literatura faunističkih istraživanja lisnih uši u Hrvatskoj. Prve objave faune lisnih uši datiraju iz 1927. (KOVAČEVIĆ, 1927), a od tog datuma do danas o istraživanju faune lisnih uši u Hrvatskoj objavljeno je više od 50 znanstvenih radova. Na 192 biljke domaćina utvrđena je 191 vrsta lisne uši. Ukupno 192 biljke domaćini svrstane su u 40 redova i 60 porodica. Najveći broj domaćina imaju sljedeće vrste lisnih uši: Aphis fabae, Myzus persicae, Macrosiphum euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis craccivora, Aulacorthum solani, Acyrtosiphum pisum, Megoura viciae, Methopolophium dirhodum, Rhopalosiphum padi i Aphis pomi. Vrsta Aphis fabae zabilježena je na 60 biljaka domaćina, Myzus persicae na 42, Macrosiphum euphorbiae na 38, Aphis gossypii 33, A. craccivora i Aulacorthum solani na 28, Acyrtosiphum pisum na 16, Megoura viciae i Methopolophium dirhodum na 15, Rhopalosiphum padi na 14 te Aphis pomi na 13 biljaka domaćina. Navedene su vrste ujedno i najznačajniji štetnici kulturnog bilja na kojem uzrokuju izravne štete sisanjem sokova, ali i neizravne štete koje se očituju u prenošenju virusa.
U razdoblju od 2007. do 2012. godine praćena je pojava fitopatogenih vrsta gljiva na nekim samoniklim biljnim vrstama u prirodnim ekosustavima i urbanim područjima Hrvatske (nacionalni parkovi, ...parkovi prirode i dr.). Identificirane su na temelju morfoloških karakteristika njihovih sporulirajućih struktura (plodna tijela, konidiofori i dr.) i spora. Identificiran je relativno veliki broj fitopatogenih vrsta gljiva (preko 150 vrsta) od kojih je za 12 vrsta prvi put potvrđen njihov nalaz u Hrvatskoj. To su bile sljedeće vrste: Cercospora bolleana, Cercospora violae, Cercospora scandens, Coniothyrina agaves, Erysiphe aquilegiae, Erysiphe sedi, Erysiphe buhrii, Hainesia lythri, Microsphaeropsis hellebori, Pseudocercospora ceratoniae, Septoria cyclaminis i Septoria primulicola. Neke biljne vrste kao Helleborus odorus i H. atrorubens utvrđene su po prvi put kao novi domaćini fitopatogenih gljiva.
Tijekom ljeta 2011. novoupisanim studentima FER-a ponuđen je mrežni portal www.fer.unizg.hr/dobrodosli kao elektronička premosnica od srednjoškolskog prema akademskom obrazovanju. Anonimnim mrežnim ...anketnim upitnikom nastojalo se istražiti zadovoljstvo ponuđenim portalom te otkriti obilježja novoupisanoga naraštaja studenata tj. u kojem obimu njihov profil odgovara nazivima kojima su u literaturi imenovani (Homo zappiens, digitalni urođenici/digitalni domaćini, net generacija, ygeneracija, millennials, nano itd.). Studenti koji su sudjelovali u ovom istraživanju većim su dijelom počeli rabiti računalo u prvim razredima osnovne škole. U kasnijim Većina studenata osjeća se bolje kada ima Internet pri ruci, a on im je vrlo važno sredstvo pri uspostavi i održavanju socijalnih kontakata. Studenti koji su računalo počeli koristiti u ranijoj dobi, pokazuju trendove više holističkog pristupa učenju, većeg opsega pažnje, nelinearnog učenja, izvršavanja više zadataka istovremeno (multitasking) i doživljavanja učenja kao igre što odgovara Prenskyjevom modelu razlika Homo sapiensa i Homo zappiensa. Značajne razlike između studenata koji su ranije i kasnije počeli koristiti računalo nađene su s obzirom na linearnost učenja, što govori u prilog hipotezi da se sklonost k linearnom načinu učenja razvija prije Piagetove faze formalnih operacija. Ideju portala www.fer.unizg.hr/dobrodosli osmislila je i provela Središnja knjižnica FER-a kao jednu od usluga u preoblikovanju knjižnične djelatnosti.
Na popularnoglazbene supkulturne festivale možemo gledati i kao na oblik turizma, ali pritom moramo uzeti u obzir mogućnost da u domaćinâ mogu buditi i nelagodu. Članak razmatra festivale u Tolminu, ...gdje su se oni pojavili neplanirano, naizgled slučajno, te postali dio turizma. Razmatraju se društveni i prostorni čimbenici koji su bili značajni za njihovu implementaciju i razvoj. Ipak, ključan je bio odaziv mještanâ, koji su festivale prihvatili kao svoje, jer su pomoću njih dosegli predodžbu središnjosti.