Cilj je ovog rada napraviti prikaz strukture Vlade, koji proizlazi iz pravnog okvira RH, te pedantno ilustrirati da se radi o kompleksnoj instituciji koja posjeduje više razina kroz koje svi zakonski ...prijedlozi, te prijedlozi drugih akata, moraju „proći“ kako bi bili usvojeni i poslani u daljnju proceduru ili bili predloženi Hrvatskome saboru. Proces donošenja odluka unutar Vlade međutim izlazi iz okvira ovoga rada, te je tome potrebno posvetiti posebnu analizu kojoj je analiza organizacijske strukture pretpostavka. Na temelju analize regulatornog okvira, dat ćemo prikaz svih ustrojbenih jedinica Vlade RH te ukratko opisati najbitnije nadležnosti i poslove koje obavljaju. Ustroj Vlade razmatramo funkcionalno, pa smo ustrojbene jedinice podijelili u četiri odvojene razine: politička tijela Vlade, kabinet, Uži kabinet te Ured predsjednika i potpredsjednika Vlade; zatim tehničko-administrativne službe okupljene u Glavnom tajništvu Vlade; potom radna tijela Vlade koja imaju političke i stručne funkcije; te posljednja četvrta razina koja se sastoji od stručnih službi Vlade, odnosno raznih Vladinih ureda. Svaka skupina tijela Vlade posvećena je srodnim poslovima, odnosno u nadležnosti ima zadatke sa sličnim funkcijama, povezanim svrhama u radu Vlade. Na kraju rada predstavit ćemo organigram Vlade, shematski prikaz unutarnjeg organizacijskog ustroja Vlade, kao glavni stručni doprinos ovoga rada.
Članak tematizira postupke, principe i iskustva oko izrade tzv. «nove» kategorizacije – u ovom slučaju za tijela državne uprave. Članak obuhvaća i širi diskurs: uspoređuje tzv. «staru» kategorizaciju ...iz 1989. godine s «novom» kategorizacijom, referira se na kanadsko iskustvo u sličnim poslovima, naglašava da je nositelj nove kategorizacije stvaratelj i, kao okosnicu, posebno naglašava i analizira novi princip za izradu kategorizacije. Riječ je o funkcionalnom pristupu, odnosno principu.
Ukratko se objašnjava koncept europskog upravnog prostora. Navode se skeptična i optimističan gledišta o postojanju europskog upravnog prostora, a autori kao teorijsku podlogu istraživanja situacije ...u Makedoniji odabiru srednji stav. Makedonija je usvojila prvu Strategiju reforme javne uprave 1999. Cilj je bio izgraditi funkcionalno decentraliziranu, učinkovitu i jaku javnu upravu koja
može biti pouzdan oslonac razvoju demokratskog, tržišno orijentiranog društva unutar europske zajednice zemalja. Tri ključna područja reforme bila su državna uprava, javne financije te zaštita prava građana u odnosima s javnom upravom. U listopadu 2010. pripremljen je nacrt nove Strategije reforme javne uprave. Kao područja reforme, nacrt predviđa izmjene Ustava, utvrđivanje novog
ministarstva nadležnog za javnu upravu, regulatornu giljotinu, smanjenje javne uprave te informatičku podršku upravi.
Reforma javne uprave u Sloveniji Trpin, Gorazd
Hrvatska i komparativna javna uprava,
06/2002, Letnik:
4, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
U prilogu je riječ o reformi javne uprave u Sloveniji. Govori se o teoretskim ishodištima tog procesa i o neposrednim praktičnim iskustvima provedbe projekta te reforme koji je započeo 1995. godine a ...traje i danas. Autor najprije određuje ciljeve reforme javne uprave i načine njezina ostvarivanja. Pri tome posebnu pozornost poklanja polazištima dugoročne strategije reforme javne uprave koja su ideja vodilja cjelokupnog procesa. Sustavno prikazuje područja koja su obuhvaćena cjelovitom reformom javne uprave, pri čemu posebno upozorava na pravne akte koje u tu svrhu treba prihvatiti odnosno prilagoditi. Uz to prikazuje probleme provedbe toga procesa na području državne uprave u Sloveniji. Na kraju, određuje pristup i metode rada te upozorava na ključne uvjete koji moraju biti ispunjeni za uspješan rad na tom području.
Proces stvaranja regionalne škole za javnu upravu počeo je
inicijativom za stvaranje formalnog okvira regionalne suradnje
u izobrazbi u javnoj upravi usvojenom na sastanku Europske unije i zemalja ...tzv. zapadnog Balkana u Solunu u lipnju 2003. Nastavno, u svibnju 2006. zemlje tzv. zapadnog Balkana potpisale su Protokol o suradnji na stvaranju Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), kojim je ReSPA u prvom, dvogodišnjem razdoblju, djelovala kao mreža institucija koje se bave izobrazbom javnih službenika. Sukladno ciljevima navedenima u Protokolu u razdoblju 2006.–2008.
ReSPA je provela brojne aktivnosti, a stvorenisu i svi potrebni preduvjeti za prijelaz u drugu fazu razvoja u kojoj bi ReSPA trebala prerasti u međunarodnu organizaciju – profesionalnu školu za javnu upravu koja će aktivno surađivati s nacionalnim školama za javnu upravu na temelju analize regionalnih potreba za izobrazbom, osmišljavati, organizirati i provoditi programe izobrazbe javnih službenika.
Razmatra se ustanovljivanje i trenutačno stanje procjene učinka propisa u Hrvatskoj kao sredstva bolje regulacije, kao i moguća rješenja radi njezina jačeg institucionaliziranja. Normativno uređenje ...procjene učinka propisa zasniva se na odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske, a uvjetovano je potrebom modernizacije hrvatske javne uprave s obzirom na očekivani ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Nekonzistentnost i nekoherentnost u primjeni procjene učinka utjecale su na raspršivanje početnog i solidno postavljenog postupka procjene učinka. On trenutačno funkcionira na načelu kombinacije poslovničkih odredaba iz 2005. i 2007. godine.
U članku se razmatraju oblici nadzora središnjih tijela državne uprave Bavarske nad aktima i radom tijela jedinica lokalne samouprave u Bavarskoj i njihovom izvornom i prenesenom djelokrugu.
Autor prikazuje pravni položaj županije kao teritorijalne i administrativne jedinice u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Polazi od temeljnih načela pravne regulative za rad županijskih tijela i ...organa, pa zasebno razrađuje položaj županije kao jedinice lokalne samouprave, sjedne strane, te njezin položaj kao dijela državne uprave, s druge strane. Unutar svakog od tih dvaju dijelova županije razrađuje njihov zasebni djelokrug, organizaciju, financiranje i neke određene specifičnosti. Poslove iz samoupravnog djelokruga županije obavljaju skupština (kao predstavničko tijelo), poglavarstvo (kao izvršno tijelo) i upravni odjeli (kao neposredni izvršitelji). Ti se poslovi financiraju iz županijskog proračuna. Poslove državne uprave u županiji obavljaju županijski uredi, a ti se poslovi financiraju iz državnog proračuna. Na čelu županije je župan, koji je istovremeno predstavnik državne vlasti na području županije i nositelj izvršne vlasti u njezinu samoupravnom djelokrugu. Zbog narečene dvojake uloge županije, unutar nje same nastaju određeni problemi i napetosti, posebice u odnosima između njezinog samoupravnog i državnog dijela. Radi prevladavanja tog problema autor ističe potrebu usvajanja niza načela u procesu obavljanja upravne funkcije, od kojih posebice ističe načelo prema kojem je lokalna samouprava komplementarna državnoj upravi, a ne tek njezina najniža razina.
Uprava i policija Pušeljić, Mato; Magušić, Franjo
Policija i sigurnost,
03/2009, Letnik:
17, Številka:
3-4
Paper
Odprti dostop
Policija nastaje zajedno sa državom i oduvijek je bila dio upravnog aparata na dispoziciji vlasti, kako bi osigurala dominirajuće koncepcije javnog reda. Odnos policije i uprave je odnos dijela prema ...cjelini. Međutim, u počecima kada nastaje u društvu organizirana skupina sa zadaćom da osigura red, to su dakle počeci nastanka policije koja je u tom trenutku predstavljala sve ono što danas podrazumijevamo pod upravnim aparatom u državi. Razvitkom društva posljedično se i iz tog aparata prisile razvijaju zasebne funkcije i službe na dobrobit društva i zajednice.