Meduze postaju sve važnija komponenta globalnog proučavanja morskog okoliša, budući da
njihove česte masovne pojave utječu na održanje ekosustava, a imaju ekonomske i zdravstvene
posljedice. ...Najnovija su istraživanja usmjerena prvenstveno na masovnu pojavu režnjaka (Scyphozoa)
i rebraša (Ctenophora), dok se manje pažnje posvećuje masovnim pojavama hidromeduza, koje također
mogu imati veliki utjecaj na morski ekosustav sa značajnim ekonomskim posljedicama.
Poput mnogih pripadnika Scyphozoa i Ctenophora, vrste roda Aequorea se mogu javljati u visokim
brojnostima te njihovu pojavu možemo opisati kao masovnu („bloom“). Na temelju podataka prikupljenih
tijekom istraživanja Jadrana u razdoblju od 2000. do 2020. godine te informacija dobivenih od stručnjaka
koji se bave istraživanjem mora, razmatrali smo višegodišnju i sezonsku varijabilnost
kao i obrasce prostorne raspodjele slabo proučavane vrste Aequorea cf. forskalea (Hydrozoa: Leptothecata)
koja nastanjuje umjerena klimatska područja. Pretpostavili smo da je ova makro-želatinozna meduza, s
bipartitnim životnim ciklusom (bentoski polipi i planktonske meduze), osjetljiva na sezonske i dugoročne
promjene temperaturne, budući da temperatura igra ključnu ulogu za izmjenu
generacija u životnom ciklusu žarnjaka (Cnidaria). Afinitet A. cf. forskalea prema hladnoj morskoj
vodi potvrđuje značajna negativna korelacija s temperaturom te učestalo pojavljivanje tijekom
zimsko-proljetnog razdoblja. Podaci o temperaturi mora i abundancijama vrste su dostupni za sjeverni
Jadran (Tršćanski zaljev) za prvo desetljeće 20. stoljeća, što je omogućilo usporedbu povijesnih
podataka (1900.-1911.) s novim setom podataka. U usporedbi s povijesnim zapisima, recentna se
pojava A. cf. forskalea značajno razlikuje. Sa zatopljenjem sjevernog dijela Jadranskog mora od
početka 20. stoljeća se mijenja sadašnja fenologija vrste A. cf. forskalea, što je vjerojatno povezano
sa zakašnjelom proizvodnjom meduza u jesen, izostankom tijekom jeseni i njihovom rjeđom pojavom tijekom zime.
