Dok je zastava broda oduvijek odražavala vezu između nacionalnosti brodovlasnika i broda, promjene koje su se zbile tijekom 20. stoljeća radikalno su izmijenile takvu percepciju. Jednu od glavnih ...uloga u tom preokretu odigrale su zastave pogodnosti koje su za to vrijeme preuzele svjetsku trgovačku fl otu. Nudeći upis brodova pod uvjetima i na način koji odgovara brodovlasnicima u vidu nižih poreza, slabijeg nadzora oko vođenja broda, fleksibilnog pravnog okvira kao i pogodnosti koje dolaze s njim naposlijetku su bivale sve privlačnije budući da su na taj način brodovlasnici minimizirali troškove i povećavali konkurentnost. S druge strane takva vrsta regulatorne praznine kao i nedorečenost koncepta stvarne veze u međunarodnom pravu ubrzo su pokazale svoje nedostatke koji su se očitovali kao narušavanje sigurnosti plovidbe kako su se brojevi ispodstandardnih brodova povećavali, kao i broj ekoloških katastrofa, slučajeva ilegalnog izlova ribe, slučajevi izrabljivanja brodskih posada, itd. U svijetlu sve većeg broja problema, međunarodna zajednica kao i regionalne organizacije pokušavaju otkloniti nedostatke sustava zastava pogodnosti služeći se raznim metodama, od kojih jedan od najprihvaćeniji model nazdora lučkih država (Port state Control).
U članku se iznose rezultati analize pisanja »Vjesnika« i »Večernjeg lista« o ekološkim i socijalnoekološkim temama i sadržajima. Analizom sadržaja obuhvaćeni su svi brojevi navedenih listova od ...1987. do 1990. godine. Jedinica analize bio je prilog (članak), a jedinica sadržaja tema. Analiza je pokazala da je u četverogodišnjem razdoblju u »Vjesniku« objavljeno 2312, a u »Večernjem listu« 2123 priloga sa socijalnoekološkog područja. Broj priloga tendencijski se povećavao od 1987. do 1990. U 1990. godini broj priloga se smanjuje, što je posljedica prisutnosti novih socijalnopolitičkih tema. No nova situacija nije bitnije utjecala na tematsku i sadržajnu strukturu priloga.
Dominantne teme bile su: zagađivanje okoliša (čak 58% u »Vjesniku« i 53% u »Večernjem listu«), problemi biosfere, energije te industrije i tehnologije. Demografski aspekti, problem hrane, uloga znanosti itd. znatno su manje zastupljeni.
Ekološki i socijalnoekološki sadržaji uglavnom su potisnuti u unutrašnjost listova, a naslovi priloga manje su istaknuti od naslova drugih članaka.
Uređivačka politika »Vjesnika« i »Večernjeg lista« vrlo je slična u domeni promicanja socijalnoekoloških tema.
