Nastavljena je obrada skupine školjkaša i to vrste Glycymeris bimaculata (Poli, 1795), G. glycymeris (Linnaeus, 1758), and G. violacescens (Lamarck, 1819) iz porodice Glycymerididae (Pteriomorpha). U ...radu su korišteni navodi iz literature, malakoloških zbirki, kao i do sada neobjavljeni podaci. Za svaku vrstu uz važeći naziv zabilježene su istoznačnice za Jadran, veličine ljuštura, opća i jadranska rasprostranjenost, dubine nalaza, obitavališta i biocenološke karakteristike, ekološka značajnost, obilnost nalaza, pohranjenost u zbirkama i drugi važniji navodi. Rezultati istraživanja pojedinih vrsta su raspravljeni, te je naglašena potreba daljnjih istraživanja.
U radu se daju podaci o vizualnom ponašanju Hendea myersi cavernicola (Forster), a koji pokazuju da ovaj kosac vidi. Nije bilo moguće uloviti nijedan primjerak izvan špilje, a integument ove vrste ...pokazuje redukciju pigmentacije, pa moramo zaključiti da se radi o troglobitu koji ne samo da ima oči, nego ih i koristi.
Društveni i gospodarski razvoj svake države treba biti usmjeren k poboljšanju životnoga standarda stanov-ništva, odnosno svakoga pojedinca. Promet kao osnova svakoga gospodarstva, jedan je od ...osnovnih čimbenika razvoja. Međutim, razvoj klasičnih grana prometa u prošlom je stoljeću znatno poremetio prirodnu ravnotežu ekosustava.
Primjena suvremenih transportnih tehnologija u okviru multimodalnoga transporta, uz brzu i kvalitetniju uslugu, ima i značajnu ulogu u ekologiji. Multimodalni transport smatra se ekološki modernim oblikom prometa, jer ne nudi samo učinkovit, brz i siguran način prijevoza robe, već u znatnoj mjeri čuva i čovjekov okoliš.
Republika Hrvatska zbog teritorijalne razvedenosti, pripadajućega morskoga akvatorija i podunavskoga pojasa, mora razvijati razmjerno složen, široko razvijen i između pojedinih prometnih grana koordiniran prometni sustav. U okviru razvoja i razvitka prometnoga sustava, koji će postati dio europskoga prometnoga sustava, prijeko je potrebno pridržavati se mjera zaštite okoliša.
Stoga prometna strategija i prometna politika Republike Hrvatske moraju biti koordinirani s politikom zaštite i unapređenja kvalitete okoliša, te zajednički pratiti procese gospodarskoga i prometnoga razvoja Europske unije.
Društveni i gospodarski razvoj svake države treba biti usmjeren k poboljšanju životnoga standarda stanov-ništva, odnosno svakoga pojedinca. Promet kao osnova svakoga gospodarstva, jedan je od ...osnovnih čimbenika razvoja. Međutim, razvoj klasičnih grana prometa u prošlom je stoljeću znatno poremetio prirodnu ravnotežu ekosustava.Primjena suvremenih transportnih tehnologija u okviru multimodalnoga transporta, uz brzu i kvalitetniju uslugu, ima i značajnu ulogu u ekologiji. Multimodalni transport smatra se ekološki modernim oblikom prometa, jer ne nudi samo učinkovit, brz i siguran način prijevoza robe, već u znatnoj mjeri čuva i čovjekov okoliš.Republika Hrvatska zbog teritorijalne razvedenosti, pripadajućega morskoga akvatorija i podunavskoga pojasa, mora razvijati razmjerno složen, široko razvijen i između pojedinih prometnih grana koordiniran prometni sustav. U okviru razvoja i razvitka prometnoga sustava, koji će postati dio europskoga prometnoga sustava, prijeko je potrebno pridržavati se mjera zaštite okoliša. Stoga prometna strategija i prometna politika Republike Hrvatske moraju biti koordinirani s politikom zaštite i unapređenja kvalitete okoliša, te zajednički pratiti procese gospodarskoga i prometnoga razvoja Europske unije.
The social and economic growth of any state should be directed to the improvement of the population’s life standard that is every individual. The traffic as the foundation of any economy is one of the basic factors of development. However, the expansion of the common traffic sectors has considerably disordered the natural balance of the eco-system in the last century.The application of the modern transport technologies in the frame of multimodal transport together with the fast and better quality service has a significant role in the ecology. The multimodal transport is considered to be the ecological and modern form of traffic, for the reason that not only does it offer the effective, fast and secure way of the transportation of goods, but also it protects the human environment to significant extent.The Republic of Croatia has to develop relatively complex, largely expanded and coordinated system between single, particular or individual traffic sectors a due to the territorial indentation or well-indented coastline, as well as the belonging to the Adriatic maritime zone and the Danube-basin strip. In the extent of the expansion and the development of the traffic system, which will become the part of the European traffic system, it is necessary to hold on to the environmental protective measures.Therefore, the traffic strategy and the policy of the Republic of Croatia have to be coordinated with the protection policy of the environment as well as the improvement of the environmental quality and to jointly follow the actions or procedures of the economic and traffic progress of the European union.
Odrasli prugasti dupin, Stenella coeruleoalba, opažen je istočno od otoka Lošinja 6. svibnja 1996. godine i promatran tijekom pet sati iz malog gumenog čamca. Jedina vrsta reda Cetacea (kitovi) koja ...je redovito viđana u Sjevernom Jadranu posljednjih desetljeća, bio je dobri dupin, Tursiops truncatus.
Povremena opažanja prugastog dupina u Srednjem i Sjevernom Jadranu možda su samo pojave zalutalih jedinki, ali činjenica da su se ta opažanja zbila nedavno možda su indikacija progresivnog širenja areala prugastog dupina, a zabilježena su i u drugim dijelovima Sredozemlja.
SLOVENCI, EKOLOGIJA I POLITIKA Verlič Dekleva, Barbara
Socijalna ekologija,
10/1993, Letnik:
2, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Analiza je usmjerena na individualno-psihološke, stručne i političke dimenzije ekološke problematike. Ugroženost stanovnika u životnom okolišu, od podataka iz istraživanja o kvaliteti života ...(1984-1991), dramatično se povećala dva do tri puta te je dosegnula 41-65% slovenske populacije. To je u suprotnosti s optimističnim ocjenama koje je prihvatio slovenski parlament na temelju stručnih analiza. Paradoks između stanja i svijesti ljudi možemo osvijetliti genezom analitičkoga koncepta laičkog mišljenja nasuprot stručnom mišljenju u okviru političkih promjena u slovenskom društvu. ^ini se da tek politički događaji daju konzistentno značenje toj kontroverzi između subjektivne percepcije i stručnih, parcijalnih argumenata.
Iznenađuje suprotnost između relativnog političkog uspjeha
zelenoga pokreta i ekoloških mjera prve izabrane vlade u praksi. Ustanovili smo
podudarnost mišljenja utoliko što, usprkos nekim djelomičnim poboljšanjima i
većoj ekološkoj osviještenosti ljudi, Slovenija ima previsoku onečišćenost
okoliša s obzirom na njezinu veličinu i naseljenost.
U ovoj raspravi izneseni su rezultati fitosocioloških i ekoloških istraživanja livada okolice Lattesa, koja je autor vršio za vrijeme studijskog boravka na Međunarodnoj stanici za geobotanička ...istraživanja Mediterana i Alpa (S. I. G. M. A.) u Montpeliieru godine 1963.
Prvo poglavlje osim uvodnih napomena sadrži i kratak historijat fitosocioloških istraživanja livada u Lattesu.
'Geografski položaj (karta 1), glavne karakteristike klime šireg područja na temelju .podataka za Montpellier (tab. 1, si. 1), te odnos livadnih površina 1933. i 1963. godine (karta 2) prikazani su u drugom poglavlju.
U trećem poglavlju izneseni su rezultati fitosocioloških istraživanja na temelju kojih autor dolazi do zaključka da se livade Lattesa u okviru asocijacije Gaudinio-Arrhenatheretum Br.-Bl. (tab. I) mogu podrediti dvjema subasocijaeijama: 1. silaetosum i 2. brometosum.
Prva subasocij arija (koja se nadalje može razlučiti u četiri varijante) rasprostranjena je na vlažnijim položajima i zauzima najveći dio livadnih površina Lattesa, dok je subasocijacija brometosum razvijena na sušem tlu i pokriva male površine.
Četvrto poglavlje odnosi se na ekologiju istraživanih livada. Prema Haagu tla ovih livada veoma su bogata kalcijevim karbonatom, a pokazuju bazičnu reakciju na čitavom profilu.
Umjetnim navodnjavanjem, koje u pravilu započinje nakon prve košnje, održava se visoki nivo podzemne vode (tab. 2) i stalna potrebna vlažnost površinskog sloja tla. Time je — uz redovno gnojenje i povoljne toplinske prilike — uvjetovan veoma intenzivan rast biljnog pokrova, pa se te livade kose redovito 3—5 puta godišnje i daju velike prinose sijena.
Navodnjavanje snažno utječe i na mikroklimu tla i prizemnog sloja zraka u smislu povećavanja zračne vlage, snižavanja temperatura i ublažavanja ekstrema, tako da se tlo i za vrijeme ljetne mediteranske žege zagrijava umjereno (uspor. tab. 3).
Dio livada nalazi se pod utjecajem sjene drveća (drvoredi uz rubove, sL 4). Komparativnim mjerenjima intenziteta svjetla (sl. 2, 3), temperature tla (si. 4, 5), relativne vlage zraka i isparivanja (sl. 6, 7) u dvjema sastojinama subasocijacije silaetosum (varijanta Genista tinctoria i varijanta Lysimachia nummularia, tab. II) utvrđene su velike mikroklimatske razlike između zasjenjene sastojine (sn. A) i sastojine izložene punom suncu (sn. B). To se vrlo evidentno odražava i u florističkom sastavu. U sastojini koja je pod jačim utjecajem sjene umanjena je sposobnost konkurencije heliofilnih biljaka, pa su u većoj mjeri zastupane one biljke koje podnose zasjenjivanje (uspor. sn. A i B u tab. II).
Zaključno može se istaći da je održavanje određenog režima vode u tlu (navodnjavanjem) — što ima ogromno značenje ne samo za snabdijevanje biljaka vodom već i za reguliranje klime staništa — najvažniji ekološki faktor koji u uvjetima suhe mediteranske klime omogućuje razvitak mezofilnih livada srednjoevropskog reda Arrhenatheretalia, odnosno sveze Arrhenatherion.
U radu su iznesene neke ekološke odlike riba koje čine riblju populaciju Mavrovske akumulacije, u kojoj obitava jedna autohtona i šest unesenih vrsta riba: Salmo trutta (Linnaeus, 1758), Oncorhynchus ...mykiss (Walbaum, 1796), Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758), Pachychilon pictum (Heckel & Kner, 1858), Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758), Barbus peloponnesius Valenciennes, 1844 i Alburnus alburnus (Linnaeus, 1758). Tijekom istraživanja vrsta Ph. phoxinus je nestala. Najgušću populaciju ima A. alburnus, pelagična, ali i litoralna vrsta u isto vrijeme; na drugom je mjestu P. pictum, endemična vrsta za slijev, bentosna, kao što je i B. peloponnesius. L. cephalus, dok je mlada, litoralna je i nektonska riba, a kad odraste, postaje bentosna. Populacija autohtone S. trutta vrlo je prorijeđena. Podaci o koeficijentu uhranjenosti, suodnosu duljina tijela–masa, gonosomatskom suodnosu i prehrani pokazuju da sve vrste, osim nestale Ph. phoxinus, nalaze povoljne ekološke uvjete, unatoč nadmorskoj visini akumulacije od oko 1233 m iznad razine mora te oštrim klimatskim uvjetima tijekom zimskog razdoblja.
