U zemljama s izrazitom vojničkom tradicijom poput SAD-a ili Izraela veteranski centri su okosnica sustava skrbi za veterane i članove njihovih obitelji. Već se dugi niz godina u Hrvatskoj govori o ...potrebi uspostave veteranskih centara, međutim, za sada je uspostavljen tek Dom hrvatskih veterana u Lipiku koji se smatra pilot-projektom, odnosno pretečom veteranskih centara. Hrvatska država pokazuje značajnu brigu za pronalaskom rješenja brojnih problema hrvatskih branitelja3, ali se po reakcijama branitelja stječe dojam kako su to samo „ad hoc" rješenja bez konačnih rezultata. Ministarstvo branitelja uvidjelo je potrebu za sustavnim pristupom rješavanju brojnih braniteljskih problema. U 2019. će se, uz pomoć sredstava Europske unije, izgraditi pet veteranskih centara, i to u Daruvaru, Petrinji, Osijeku Šibeniku i Sinju. U ovom radu analizirali smo različite probleme iz socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog područja koji izravno utječu na položaj branitelja u društvu, kvalitetu njihovih života i njihovo zadovoljstvo. Mislimo da su veteranski centri, uz adekvatnu strukturu i organizaciju te profesionalno vođenje, kvalitetno rješenje za složene probleme braniteljske populacije.
The old discussion about ‘Market or State’ is obsolete. There will always have to be a mix of market and state. The only relevant question is what that mix should look like. How far do we have to let ...the market go its own way in order to create as much welfare possible for everyone? What is the responsibility of the government in creating welfare? These are difficult questions. But they are also the only interesting questions. That is why they are analysed in this book. The desired mix of market and state is anything but easy to bring about. It is a difficult and sometimes destructive process that is constantly in motion. There are periods in history in which the market gains in importance. During other periods the opposite occurs and the government is everywhere more dominant. The turning points in this pendulum swing typically seem to coincide with disruptive events that test the limits of market and state. Why we experience this dynamic is an important theme in this book. Will the market, which today is allocated a greater and greater role thanks to globalization, run up against its limits? Or do the financial crisis and growing income inequality show that we have already reached those limits? Do we have to brace ourselves for a rejection of the capitalist system? Are we returning to an economy in which the government is running the show? These are important questions this book seeks to answer.
Hrvatska od osamostaljenja nije uspjela napraviti cjelovitu i sustavnu ekonomsku politiku. Pojedinačne politike koje je provodila uglavnom nisu bile ni dobro koncipirane, ni dobro pripremljene. ...Najveći dio energije vladajući su trošili na uvjeravanje naroda u uspješnost njihovih politika i onda kad je bilo očito da one to nisu. Često, u neznanju i nesposobnosti kreiranja potrebnih politika, povlačeni su potezi da se pokaže da se nešto poduzima premda vjerojatno ni sami nisu vjerovali u svrhovitost tih poteza. U nedostatku cjelovitih i sustavnih politika pokušalo se s parcijalnim politikama vjerujući u njihovu čudnovatu sposobnost. Privatizacija, stabilan makroekonomski okvir i čvrsta valuta, mirovinska reforma, ulaganje u infrastrukturu, članstvo u međunarodnim organizacijama i integracijama itd., same po sebi nisu loše politike. Ali one to mogu postati ako pripreme nisu dobre i cjelovite i ako ne uključuju cijeli gospodarski i društveni sustav. Budući da je takav pristup izostao, Hrvatska tone prema dnu EU. Kroz godine trajanja pristupnih pregovora s EU (od 2004. godine) uvodni članak je svake godine nosio naslov: QUO Vadis Croatia? želeći da Hrvatska čim prije postane punopravna članica, nastojeći dati doprinos pristupanju i nadajući se da će to članstvo izvući hrvatsku politiku iz bezidejnosti. Ulaskom u EU (2013. godine) prestali smo pisati uvodni članak Quo Vadis Croatia? Nakon pet godina članstva, Hrvatska gospodarski tone prema dnu EU, ljudi se iseljavaju, kao najočitiji dokaz neuspjele politike, i mi moramo ponovno postaviti naslov (pitanje) Kamo ideš Hrvatska?
Ever since China entered the World Trade Organization at the turn of the century, Latin America supplied China with more and more of the primary commodities it needs and more. In The China Triangle, ...Kevin P. Gallagher traces the development of the China-Latin America trade over time and covers how it has affected the centuries-old (and highly unequal) US-Latin American relationship.
Rijetko koja udruga je uspjela u tako kratkom razdoblju zadobiti toliko medijskog prostora, toliko političke pažnje, simpatija poduzetnika, ali i ekonomskih analitičara, kao što je to uspjelo udruzi ...„Glas poduzetnika“ (UGP). Takva dinamika rasta obično prati ili političke stranke ili inicijative okupljene oko jednokratnog cilja. To je možda i jedan od razloga zašto nije bilo jasno ima li UGP politički karakter i žele li njeni čelni ljudi politički djelovati, ili jednostavno žele izmijeniti postojeću administrativnu strukturu koja vrlo loše, po njihovu mišljenju, brine o interesima poduzetnika. To ni danas nije do kraja jasno.
Premijerova poruka s početka mandata relativizira vanjske čimbenike koji utječu na gospodarstvo. Europski okvir predstavlja kao priliku i naglašava da se uspješne zemlje dobrim politikama mogu ...ekonomski razvijati i u anemičnoj Uniji. U izjavama s kraja treće godine mandata europski okvir predstavlja kao bitno ograničenje (anemična i slaba Italija, stagnantna Njemačka).
Slabe ekonomske performanse upućuju na duboke strukturne
probleme i poteškoće u prilagodbi ekonomije u osvit inicijalne
recesije te otvaraju pitanje primjerenosti ekonomskih politika
koje su se ...provodile nakon izbijanja gospodarske krize.
PDF
