The impact of institutional arrangements, the “rules of the game”, in terms of Douglass North’s definition, on macroeconomic dynamics has been largely detected in the economic-historical records. ...However, clarification of the nature of institutional currents and their relationship with the paths of economic growth is a challenge for contemporary economic theory. The paper will present a retrospective of the conceptualization of institutional change as a process that mimics the evolutionary systems, relying on relevant theoretical concepts and selective empirical material that is contained herein. In this sense, the paper gives insight into the important contributions reflecting on the relationship between instiutions and economic growth, the evolutionary theory of socio-economic changes and their possible implications for the current reform process. Total of argumentation offered in the paper indicates stability and inertia of institutional structures, whose dynamics is prone to path dependency. Insisting on universal reform solutions, neutral with respect to local circumstances in the process of stimulating economic growth, turns out to be ineffective.
Kineska ekonomska i financijska transformacija predstavlja ključan globalni trend u proteka tri desetljeća. Otvaranje NR Kine stvorilo je niz eksternih i internih izazova kad je u pitanju upravljanje ...zemljom iz jednog centra, pogotovo imajući u vidu nedavnu evoluciju kineskog financijskog sustava. Ti izazovi osobito su potencirani izbijanjem globalne financijske krize iz 2008. godine, kad se Partija našla suočena s krizom reprodukcije sustava koja se sastoji od održavanja dvoznamenkastih stopa ekonomskog rasta. Ova točka predstavlja pomak prema nedvojbenom trendu financijalizacije kineske ekonomije koja isisava produktivnu energiju iz ekonomskog sustava i ostavlja sve manje prostora za stvaranje kapaciteta za otplatu rastućih dugova u sustavu koji počiva na stvaranju novoga kreditnog novca iz duga, kao što to stipulira endogena monetarna teorija. Članak je podijeljen u šest poglavlja i dio koji uključuje zaključna razmatranja. U prvom i drugom poglavlju analizira se logika kineskih ekonomskih i financijskih reformi do izbijanja globalne financijske krize iz 2008. godine. U trećem poglavlju daje se pregled konstelacije interesa i preferencija najvažnijih aktera vis-à-vis kineske financijske arhitekture. Nakon toga, u četvrtom poglavlju razmatraju se osnovni elementi kineskoga kriznog menadžmenta u borbi protiv reperkusija globalne financijske krize iz 2008. godine. Na njega se logički nadovezuje peto poglavlje, koje nakon objašnjenja razloga financijalizacije kineske ekonomije, danih u prethodna dva poglavlja, tumači fundamentalne izazove u implementaciji financijskih i ekonomskih reformi usmjerenih prema stvaranju održivije, stabilnije i inkluzivnije ekonomske i političke strukture. Šesto poglavlje nastoji primjenom Minskyjeve hipoteze o financijskoj nestabilnosti i tipologizacije korporativnih financija na financije ‘hedžinga’, spekulativne i Ponzijeve financije analizirati postojeće stanje kineskog financijskog sustava i rizike izbijanja razorne financijske krize. U zaključnom dijelu autor tematizira dva scenarija koji će okončati neodrživi trend financijalizacije; scenarij tvrdog i scenarij mekog slijetanja. Neovisno o partijskom opredjeljenju za jedan od njih, kineske stope rasta bitno će se smanjiti i staviti pred Partiju izazov osiguranja novog izvora legitimnosti. Osim toga, odabir između ta dva scenarija nosi velik ulog za ostatak svijeta zbog isprepletenosti globalnih financijskih i trgovinskih kanala.
U ovom radu istražujemo uzroke usporene i neefikasne tranzicije u BiH, te mogućnosti njenog poboljšanja. Najsnažnija integrativna snaga BiH u proteklih sedamnaest godina bila je medjunarodna ...zajednica. Iako se vjerovalo da će demokratizacija i tržišna ekonomija ojačati mir, tržište nije uspjelo apsorbovati resurse i obezbijediti ekonomsku samoodrživost, a demokratija nije uspostavila institucije po mjeri ekonomskih, socijalnih i političkih problema u BiH. Time je osnovni koncept tranzicije, postavljen od strane medjunarodne zajednice, doživio neuspjeh. Medjunarodna zajednica treba pokazati spremnost da prepusti odgovornost za stanje u BiH domaćim političarima. Tek potpunim preuzimanjem odgovornosti, domaći političari mogu spoznati sve prednosti i sve mane odnosa u BiH uspostavljenih Dejtonskim sporazumom i uspostaviti potrebni politički konsenzus o budućnosti BiH. Taj konsenzus je nužna pretpostavka za funkcionalnost BiH, promjenu Ustava, uspostavljanje novog ekonomskog sistema, provodjenje novog kruga ekonomskih reformi i ubrzavanje tranzicije.
U radu se razmatraju aktuelni problemi svojinskih odnosa u socijalizmu, s posebnim osvrtom na Jugoslaviju. Naime, ekonomske reforme u nizu socijalističkih zemalja moraju, između ostalog, riješiti i ...pitanje neadekvatne, odnosno neefikasne svojinske strukture. Pored prikaza načina »rješavanja« problema svojinskih odnosa u slučaju Sovjetskog Saveza, koji se podvodi pod termin socijalizacije kao etatizacije, i u slučaju Jugoslavije, za koju je karakteristično kretanje od etatizacije ka socijalizaciji i obrnuto, u radu se naročito elaboriše nesvojinska koncepcija »društvene svojine« u Jugoslaviji i ukazuje na njene negativne posljedice. Autor naglašava nužnost pluralističke svojinske strukture za socijalističke zemlje i mješovite privrede koja takvu strukturu podrazumijeva. Razni oblici svojine su legitimni za modernizovani koncept socijalizma: društvena, državna, privatna, mješovita i drugi oblici svojine. Na kraju se ukazuje na značaj reprivatizacije kao jednog od načina normalizacije svojinskih odnosa u socijalizmu.
Šezdesete godine XX. stoljeća znače kraj europskog zlatnog doba poslijeratnog
razvoja, a socijalističke ekonomije, premda nedovoljno spremne za
prilagođavanje novim situacijama, počinju s ekonomskim ...reformama. Jugoslavenska
savezna vlast najavila je ekonomske reforme 1961. i 1965. koje
označavaju najbolji program reformi i modernizacije u institucionalnom
razvoju socijalističke Jugoslavije. Samoupravni se sistem bazirao na premisama
da državna kontrola ekonomije i državno planiranje moraju biti zamijenjeni
slobodnim djelovanjem društvenih poduzeća, indikativnim planiranjem
i tržišnim mehanizmom. Kraigherova reforma (1965) s jedne je strane ojačala
razvojne poluge i pozicionirala industriju kao vodeću ekonomsku snagu, a
s druge utvrdila stabilizacijski program. Međutim, politika stabilizacije nije
uspjela zadovoljiti očekivanja, njene su restriktivne mjere vodile do novih
neravnoteža. Kraigherova reforma tako je povećala ekonomsku volatilnost,
ekonomski rast je pao, a inflacija i vanjski dugovi porasli. Savezna vlada nije
imala rešenja za takvu situaciju. Krajem šezdesetih jugoslavensko se ekonomsko
čudo primaklo kraju. Komunističke vlasti pripremile su ustavne promjene
u cilju discipliniranja nosilaca ekonomskih reformi i liberalnih ekonomskih
politika. Socijalističke ekonomije, slično kao države sadašnjeg EU-a (Velika
recesija 2008-2013), nisu bile sposobne dati brze i adekvatne odgovore na krizu.
To je bio ključan razlog dezintegracije druge Jugoslavije i možda postaje
nova forma balkanizacije EU-a.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Rad istražuje ulogu i učinke makroekonomskog okruženja na ekonomske reforme u elektroenergetskom sektoru zemalja srednje i istočne Europe koje su 2004. godine postale članice EU te zemalja ...jugoistočne Europe. Istraživanje polazi od hipoteze o bitno različitom makroekonomskom kontekstu i makroekonomskim činiteljima u
razvijenim i tranzicijskim zemljama koji su utjecali na tijek reformi u elektroenergetskom sektoru. U tranzicijskim zemljama makroekonomski i fiskalni uvjeti imali su najvažniju ulogu u pokretanju reformi u ovom sektoru. Cilj je ovog istraživanja testirati široko prihvaćenu tezu o pozitivnim učincima regulatornih reformi i liberaliziranog okruženja na razinu cijena koja odražava troškove te na kvalitetu usluga u elektroenergetskom sektoru. Analiza u ovom radu pokazala je da su rezultati poduzetih reformi značajno različiti u zemljama srednje i istočne te jugoistočne Europe. U većini novih EU članica cijene električne energije značajno su porasle kao rezultat troškovnog pristupa formiranju cijena te postupnog smanjivanja i ukidanja direktnih i indirektnih subvencija u cijeni električne energije. Iako su više cijene rezultirale unaprjeđenjem efikasnosti, one su istovremeno smanjile društveno blagostanje i konkurentnost zemalja srednje i istočne Europe. S druge strane, većina zemalja jugoistočne Europe (s izuzetkom Hrvatske) još uvijek ima nisku naplatu te niske cijene električne energije koje ne odražavaju troškove. Kvaliteta usluge kao drugi važan cilj poduzetih reformi, ocijenjena je visoko u svim zemljama srednje i istočne Europe te u Hrvatskoj, dok u većini zemalja jugoistočne Europe predstavlja ograničenje u poslovnom okruženju
U radu se razmatraju aktuelni problemi svojinskih odnosa u socijalizmu, s posebnim osvrtom na Jugoslaviju. Naime, ekonomske reforme u nizu socijalističkih zemalja moraju, između ostalog, riješiti i ...pitanje neadekvatne, odnosno neefikasne svojinske strukture.
Pored prikaza načina »rješavanja« problema svojinskih odnosa u slučaju Sovjetskog Saveza, koji se podvodi pod termin socijalizacije kao etatizacije, i u slučaju Jugoslavije, za koju je karakteristično kretanje od etatizacije ka socijalizaciji i obrnuto, u radu se naročito elaboriše nesvojinska koncepcija »društvene svojine« u Jugoslaviji i ukazuje na njene negativne posljedice.
Autor naglašava nužnost pluralističke svojinske strukture za socijalističke zemlje i mješovite privrede koja takvu strukturu podrazumijeva. Razni oblici svojine su legitimni za modernizovani koncept socijalizma: društvena, državna, privatna, mješovita i drugi oblici svojine. Na kraju se ukazuje na značaj reprivatizacije kao jednog od načina normalizacije svojinskih odnosa u socijalizmu.
PDF
