Članek se ukvarja z organiziranim dopolnilnim poukom slovenskega jezika in kulture, ki se je med slovenskimi izseljenci in izseljenkami v Nemčiji začel pred skoraj sto leti. Prvi tečaji so bili ...organizirani že v obdobju med prvo in drugo svetovno vojno, ponovno pa vzpostavljeni po podpisu bilateralne pogodbe med Nemčijo in Jugoslavijo (1968). Avtorica poudarja, da so poleg ugodnih političnih, družbenih in ekonomskih razmer v izvorni in ciljni državi za ohranjanje maternega jezika in ustanavljanje društev nujni posameznice in posamezniki, ki premagujejo birokratske ovire ter omogočajo organizacijo in izvajanje dopolnilnega pouka.
Članek se osredinja na ekonomske in politične begunce iz Ukrajine, ki se zaradi želje po boljšem življenju množično izseljujejo iz domovine, drugi pa so se zaradi vojne na vzhodu države prisiljeni ...razseljevati na varna območja znotraj nje. Članek predstavlja vzroke in posledice tovrstnih migracij zlasti z vidika humanističnih prepričanj, kakršna vidnejši ukrajinski literarni avtorji in avtorice podajajo v svojih esejih, premišljevanjih in zapisih (Jurij Andruhovič, Andrej Kurkov, Tanja Maljarčuk idr.), predvsem ob vprašanju evropskosti Ukrajine oz. ukrajinski (ne)prisotnosti v Evropi. Članek zanima tudi odslikava te problematike v javnem diskurzu, saj se zdi, da so te teme redkeje prisotne v primarnem smislu, poudarjeni pa so vzroki, ki so (tudi) privedli do današnje situacije: vprašanje nacionalnosti in identitete ter poudarjanje patriotizma.
U radu se razmatra materijalizam kao vrijednosna orijentacija i pozadina konzumerizma te se empirijski provjerava je li povezan s namjerama iseljavanja iz Hrvatske. Ciljevi su rada utvrditi koliko su ...materijalizam i namjere iseljavanja uopće prisutni u društvu, jesu li te pojave ravnomjerno raspoređene ili kovariraju s važnijim obilježjima koja bi mogla olakšati ili otežati usvajanje takvih vrijednosti i namjera. Razmatra se i međusobni odnos materijalizma i namjera iseljavanja, odnosno provjerava se je li materijalizam neovisan i relevantan poticaj iseljavanju u usporedbi s ostalim odrednicama koje bi ga mogle olakšati ili, suprotno, učiniti manje privlačnim. Anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske provedeno 2014. (N = 1000) pokazalo je da je u Hrvatskoj materijalizam, iako nije apsolutno visoko zastupljena vrijednost, razmjerno ravnomjerno raspoređen među stanovništvom, što znači da u većoj mjeri varira individualno nego u skladu sa statusnim obilježjima koja bi težnju za materijalnim dobrima mogla poticati ili biti njihovom posljedicom. Materijalističke vrijednosti nešto su istaknutije među mladima, koji su istodobno skloniji iseljavanju. U tom se kontekstu pokazalo da je materijalizam relativno značajan i neovisan poticaj iseljavanju, pa se zaključuje da bi tu povezanost trebalo podrobnije ispitati s obzirom na relevantnost obaju fenomena u današnjemu hrvatskom društvu.
U ovom radu autor obrađuje socijalni položaj ekonomskih migranata, posebno Jugoslavena, u SR Njemačkoj u razdoblju nakon recesije 1973–1974. Autor raspravlja o politici selektivnog »integriranja« ...jednog dijela strane populacije u SR Njemačkoj, o pokušajima stimuliranja povratka drugog dijela, o porastu ksenofobičnih tendencija u SR Njemačkoj i o djeci migranata u smislu rezervne radne snage u budućnosti. Stereotip Jugoslavena zatim je problematiziran. Iako, prema autoru, Nijemci smatraju da su Jugoslaveni marljivi radnici koji brzo nauče njemački i dobro se uklope u njemačko društvo, mnogi od njih nisu ostvarili svoje planove, njihove obiteljske strukture sve su više ugrožene, a dezorijentiranost se javlja i na razini političke svijesti (izbjegavanje političkog i sindikalnog izražavanja u zemlji rada).
Daje se mišljenje da jugoslavenska politika povratka i reintegracije vanjskih migranata mora voditi računa o migrantima u slabijem socioekonomskom položaju, koji nemaju mnogo ušteđenih sredstava i teško da se mogu koristiti programima iz male privrede, samoudruživanja ili udruživanja sredstava.
PDF
