U okviru rasprave o teoriji egalitarnog sindroma Josipa Županova iz 70-ih godina, koja je nedavno pokrenuta među hrvatskim politolozima i sociolozima, nameću se dva pitanja od velike važnosti za ...ekonomiste. Prvo, je li egalitarni sindrom prepreka ekonomskom razvoju ili je riječ o pukoj reakciji na razvojne probleme? Drugo, ako je egalitarni sindrom skup kulturnih normi, koliko može biti jak njihov učinak na tempo i razinu gospodarskog razvitka? Ove se teme nisu propitivale u nedavnoj raspravi među sociolozima. Uvođenje dodatnih varijabli u analizu veza između nejednakosti i društvenih promjena pokazuje da pojedine kulturne norme, poput težnje preraspodjeli, mogu utjecati na društveni razvoj, ali su smjer i snaga njihova utjecaja dvojbeni. Pri tome su bitne dvije varijable: brzina kulturnih promjena i stupanj njihove endogenosti, odnosno egzogenosti u odnosu na ekonomski razvitak. Županov nije analizirao učinke tih varijabli, već je pretpostavio svojevrsni kulturni determinizam. Takav su pristup prihvatili i moderni interpreti njegove teorije, pretpostavivši da je trajanje neke norme indikator njenoga utjecaja. Međutim, bez uklapanja teorije egalitarnog sindroma u širi teorijski okvir u kojem je moguće odrediti i testirati odnos između kulturnih normi, njihovih promjena i gospodarskog razvitka, neće biti moguće utvrditi predstavljaju li vrednote egalitarizma koje su izmjerili Štulhofer i Burić prepreke gospodarskom i društvenom razvitku.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj ovog istraživanja je ispitivanje značaja međunarodne razmjene u procesu regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Ranija teorijska i empirijska istraživanja uobičajeno su utvrdila da međunarodna ...konkurentnost i izvozna otvorenost potiču regionalnu konvergenciju i omogućuju slabije razvijenim regijama ubrzani gospodarski rast putem unapređenja proizvodnosti i učinkovitosti. Osnovna hipoteza testirana u radu je da je međunarodna razmjena u slučaju Hrvatske manje značajna u objašnjavanju regionalnih razlika u ekonomskom rastu. Korištena je ekonometrijska analiza nad panel podacima, a kao teorijsko ishodište za formuliranje modela korištena je hipoteza uvjetne konvergencije. Modelom se utvrđuju faktori koji objašnjavaju razlike u brzini rasta hrvatskih županija, uključujući i varijable vezane za međunarodnu razmjenu. Temeljni rezultati sastoje se u davanju empirijske podloge za donošenje zaključka da međunarodna razmjena nije bila ključna determinanta koja je utjecala na proces regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Umjesto međunarodne razmjene, regionalne razlike u gospodarskom rastu primarno su određene kvalitetom ljudskog kapitala, razinom investicija u fiksni kapital i strukturnim obilježjima pojedinih hrvatskih županija. Osnovni zaključak temeljem rezultata analize jest da je u dosadašnjem razdoblju, regionalni rast bio određen primarno kretanjem domaće potražnje kućanstava i javnog sektora. Najbrži rast zabilježen je u županijama u kojima su javna sredstva investirana u infrastrukturne projekte, te županijama koje su specijalizirane za pružanje usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Međutim, uloga međunarodne
razmjene bit će naglašenija u budućem razdoblju kao posljedica ograničene domaće potražnje. Unaprjeđenje međunarodne konkurentnosti je preduvjet uspješnog i održivog regionalnog razvoja.
Prisutnost integracijskih i dezintegracijskih procesa u Europi nameće redefiniranje mnogih bitnih kategorija političkog i ekonomskog suživota, kako bi se mogla ostvariti ideja Europe kao zajedničkog ...doma. Zbog dimenzija promjena potrebno je mijenjati paradigme ekonomskog razvoja, prihvaćajući Schumpeterov koncept daje ekonomski razvoj sadržan u procesu stalne kreativne destrukcije. Ako Europa ne riješi ekonomske probleme s kojima je suočena, a koji postaju sve više kulturni problem opstanka i razvoja, ideja Europe kao zajedničkog doma neće se ostvariti.
Ovaj rad proučava kako vlasnici manjih posjeda u području niže stambene gustoće mogu uspostaviti zadrugu za financiranje, uklanjanje i rekonstrukcije svojih područja da bi poboljšali urbane i ...ekonomske okolnosti. Konzultant koji je stručan u razvoju nekretnina bio bi angažiran da nadgleda proces, a vlasnici ostaju punopravni ili većinski vlasnici visokovrijedne poslovne imovine te vlasnici novih stambenih jedinica. U ovome radu razmatra se hipotetska primjena područja neplanske gradnje na Jadranskoj obali u Hrvatskoj.
Crna Gora traži svoju budućnost u turizmu, i to s dobrim razlozima: u 2007. godini bila je najbrže rastuće turističko tržište u svijetu. Unatoč blagom padu posljednjih godina, turizam se i dalje ...smatra najvažnijim faktorom budućeg ekonomskog razvoja države. To i
ne čudi, uzmu li se u obzir prirodne karakteristike Crne Gore, položaj na obali Jadranskog mora i iskustvo u turizmu koji započinje još 1970-ih.
Ovakav dinamičan razvoj bio je glavni razlog za istraživanje turizma Crne Gore putem znanstvenog projekta nastalog u suradnji sveučilišta iz Njemačke, Albanije, Crne Gore i Srbije. Empirijski pristup u ovom istraživanju uključuje polustrukturirane, fleksibilne intervjue s različitim dionicima. S obzirom da je turizam Crne Gore vezan gotovo isključivo uz obalu, odabrana su tri obalna turistička centra – Kotor, Budva i Ulcinj.
Rezultati pokazuju da je razvoj tržišta turističkih usluga u Crnoj Gori dinamičan i napreduje, dok je istovremeno karakteriziran jakom polarizacijom i divergentnim trendovima. Potrebna su ulaganja u sektoru infrastrukture koja je većinom orijentirana na masovni turizam i tržište niske platežne moći kojem je razvojna budućnost neizvjesna. Istovremeno, postoji malena, ali rastuća ponuda ekskluzivnih turističkih usluga koje se smatraju predvodnicom budućeg razvoja Crne Gore kao destinacije za bogate turiste. Sve
u svemu, gospodarski naglasak na razvoj obalnog turizma uključuje i rizik povećanja već snažnih prostornih dispariteta, ostavljajući za sobom planinsku unutrašnjost s padom u gospodarskom razvoju i populaciji.
Lokalno gospodarstvo županija, sastoji se od sektora s različitim potencijalima rasta. Stopa rasta pojedinih sektora ovisi o nacionalnim i lokalnim uvjetima i poticajima. Shift-share analiza ...omogućava odjeljivanje tri različite komponente rasta; nacionalne, mix-komponente i lokalne komponente. Rezultati analize od velikog su značenja kreatorima politike lokalnog i regionalnog razvoja za donošenje odluka. Analiza je rađena za 20 županija i Grad Zagreb za razdoblje 1997.-2008. godine. Rezultati upućuju na razlike u ukupnoj lokalnoj konkurentnosti županija kao i na razlike sektorske konkurentnosti unutar županija. Ukupno 11 županija ima djelatnosti s visokim lokacijskim kvocijentom (LQi>2) što znači usku gospodarsku strukturu lokalnih županijskih gospodarstava koja je neotporna na različite šokove. Uska gospodarska struktura osobito je izražena u županijama u kojima prevladava poljoprivreda zatim prerađivačka industrija i turizam. Najveći broj županija (12) dugoročno je ostvarilo pad lokalnih konkurentskih prednosti. Manja lokalna konkurentnost, sama po sebi, nije u čvrstoj korelaciji s obilježjem uske gospodarske strukture, ali kad dolazi simultano s negativnom mix-komponentom ta se veza može uočiti. Rezultati analize upućuju na pasivan odnos županija u odnosu na rast i strukturne promjene lokalnih županijskih gospodarstava. Analiza upućuje na trend postupne sektorske redistribucije županijskih lokalnih gospodarstava u korist sekundarnih i tercijarnih djelatnosti.
U ovom radu autor istražuje osnovne značajke znanstveno-tehnološkog razvoja i trendove ekonomskog razvoja na prijelazu u 21. stoljeće, te na osnovu toga sagledava tj. predviđa mogućnosti ...znanstveno-tehnološkog i ekonomskog razvoja u prvim desetljećima 21. stoljeća. U radu se polazi od spoznaje da će suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj u svijetu, koji se prvenstveno temelji na razvoju visokih informacijskih, poglavito kompjutorskih tehnologija, te telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija, bitno utjecati na suvremeni ekonomski razvoj. To dovodi do globalizacije u ekonomskom razvoju, jer preko novih informacijskih, telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija dolazi do fantastičnog protoka informacija, znanja i patenata, koji se koriste kao intelektualni resursi u ekonomskom razvoju. Ovakve tendencije u znanstveno-tehnološkom razvoju na prijelazu u 21. stoljeće nastavit će se i prvim desetljećima 21. stoljeća i davat će osnovni ton ekonomskom razvoju. U
tom kontekstu, suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj, temeljen na
informacijskim, telekomunikacijskim i komunikacijskim tehnologijama, daje nevjerojatne impulse razvoju pojedinih privrednih djelatnosti, a osobito razvoju dioničarske i digitalne ekonomije. Sve ovo će u prvim desetljećima novoga stoljeća hitnije utjecati na ekonomski /gospodarski/ razvoj visoko razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Kvaliteta visokog obrazovanja i ljudskog kapitala, koji se kao pojmovi često koriste u suvremenoj ekonomskoj literaturi, posebice u ...teoriji obrazovanja i teoriji ljudskog kapitala, glavni su predmet istraživanja ove disertacije. Jedan od glavnih ciljeva disertacije je konceptualno definirati odnos između kvalitete obrazovanja, u smislu razvijenosti ljudskog kapitala i društveno ekonomskog razvoja. Analiza pokazatelja ekonomskog i društvenog razvoja omogućava uvid u životni standard koji govori o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. Ekonomski rast, mjeren realnim bruto domaćim proizvodom (BDP-om) dugi je niz godina služio kao ključni pokazatelj društvenog napretka. Međutim, dohodak ne bi trebao biti isključivi pokazatelj kvalitete života stanovnika neke zemlje, jer je kvaliteta života mnogo više od dohotka. U skladu sa općim, globalnim, demografskim i drugim kretanjima razvijeni su indikatori koji sve više naglasak stavljaju na ne ekonomske komponente razvoja. To su, prije svega, oni vezani za ljudski život i njegovu kvalitetu, koju najviše determiniraju zdravlje i obrazovanje, a tek nakon njih dolazi dohodak. U disertaciji su prikazane i analizirane neke od najvažnijih mjera ekonomskog razvoja, poput indeksa ljudskog razvoja i indeksa ekonomskog znanja. Poseban naglasak u disertaciji stavljen je na subjektivno poimanje kvalitete u visokom obrazovanju, iz perpsektive studenata. Ovakva istraživanja imaju značajan doprinos u shvaćanju realnog stanja i pozicije društva, te predstavljaju dopunu i korektiv zaključcima o kvaliteti obrazovanja koji dolaze iz promatranja samo objektivnih pokazatelja. Za proučavanje percepcije studenata prema visokom obrazovanju i njegovoj kvaliteti provedeno je makroekonomsko istraživanje u Bosni i Hercegovini kako bi se ustanovila i vrednovala kvaliteta visokog obrazovanja. Analiza podataka rezultirala je općenitim javno političkim prijedlozima za resorna ministarstva i državne institucije iz područja obrazovanja, te mnogih drugih aktera, kako bi se, prije svega razvila i povećala svijest o važnosti razvijanja ljudskog kapitala i potrebama cijeloživotnog učenja, onako kako je to praksa u najrazvijenijim zemljama. Prijedlozi su proizašli iz primarnoga istraživanja i iz prikazanih teorijskih okvira, a mogu biti smjernice na putu poboljšanja kvalitete obrazovanja, što bi u konačnici trebalo imati implikacije na tržištu rada i povećanju konkurentnosti. Disertacija sadrži sedam glavnih poglavlja strukturiranih kako je navedeno u dispoziciji rada. Uvodno poglavlje nakon početnih razmatranja ističe svrhu, ciljeve, istraživačke hipoteze, te znanstveni doprinos doktorske disertacije. Također daje pregled strukture disertacije. Drugo poglavlje opisuje obrazovanje kao faktor društveno ekonomskog razvoja, gdje se obrazovanje opisuje u kontekstu suvremene ekonomije ekonomije utemeljene na znanju. Visokoobrazovana je radna snaga i ljudski kapital od posebne važnosti za ostvarenje ekonomije temeljene na znanju, što je istaknuto u trećem poglavlju. U ovom poglavlju govori se o odnosima između ekonomskog i društvenog razvoja i kvalitete ljudskog kapitala. U četvrtom poglavlju su opisane osnovne karakteristike znanosti i znanstvenoistraživačke djelatnosti i njihove kvalitete u Bosni i Hercegovini. Tržišni faktori razvoja visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini opisani su u petom poglavlju. Šesto poglavlje donosi rezultate primarnoga istraživanja. Istražene su percepcije studenata vezane za ulogu i značenje kvalitete u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Posljednje, sedmo poglavlje, odnosi se na zaključak.- The quality of higher education and human capital are terms often used in modern economy literature especially in education theory and theory of human capital. These terms are the main subject of this dissertation. One of the main goals of this dissertation was to conceptually define the relationship between quality of education in terms of the socio-economic and human capital development. The analysis of economic and social development provides an insight into the standards of living which shows the quality of life of the inhabitants of a certain country. Economic growth measured by gross domestic production (GDP) served as a key indicator of social progress for many years. However, the income should not be the sole indicator of the quality of life of a certain country inhabitants because the quality of life is far more than an income. The general, global, demographic and other trends are the development indicators which put more emphasis on non-economic components of development, such as the ones related to human life and its quality mostly determinate by health and education. After these components comes income. Through dissertation some of the most important measures of economic development, such as the index of human development and index of economic knowledge, are presented and analysed. Special emphasis through the dissertation has been placed on the subjective perception of quality in higher education from the students perspective. Such researches have a significant contribution to the understanding of the real situation and the position of the society. It also provides supplement and corrective conclusions about the quality of education that comes from objective indicators observations. Macroeconomic research in Bosnia and Herzegovina was conducted in order to research the perceptions of students towards higher education and its quality and to establish and evaluate the quality of higher education. Data analysis resulted in the general public - policy proposals for line ministries and state institutions in the field of education and many other abettors in order to develop and increase awareness of the importance of developing human capital and lifelong learning needs, as is the practice in developed countries. The proposals came out of primary research and from the presented theoretical frameworks that could be guidelines on the way to improve the quality of education, which should ultimately have implications for the labour market and competitiveness increase. The dissertation contains seven main chapters structured as specified in the work disposition. The introductory chapter, after the initial consideration, highlights the purpose, goals, research hypotheses and the scientific contribution of the doctoral dissertation. It also provides an overview of the thesis structure. The second chapter describes education as a socio - economic development factor, where education is described in the context of the modern economy based on the knowledge. The new economic theories that are linking science, education and social development have significantly changed the perception of education. Although higher education has always been in the public interest, now, that interest is even stronger and bigger and interest groups are changing their expectations of education and they expect even more than they expected in the past. That is a reflection of overall social movements and their dynamics. The highly educated workforce and the human capital are very important for the realization of knowledge-based economy which is highlighted in the third chapter. This section discusses the relationship between economic and social development and quality of human capital. A quality education system participates in increase of the competitive advantage of the national economy. In fact, it ensures the quality of human capital as the main factor of progress. In order to get a better insight in "development" of the economy of Bosnia and Herzegovina, which is closely connected with the sector of higher education, relevant data has been used. Bosnia and Herzegovina is lagging behind the developed economies of the world in terms of the society knowledge. That is even evident without this work. However, the goal of this work is to see how big these lags are and what are further perspectives of Bosnia and Herzegovina in terms of future development on its way to the society knowledge. In order to get a better insight into the situation in Bosnia and Herzegovina, a comparison of the development of society knowledge in Bosnia and Herzegovina with selected groups from various regions has been presented. In order to compare the development of society knowledge, indexes and indicators of development of the World Economic Forum, Eurostat and the World Bank have been used. The fourth chapter describes the basic characteristics of science and research activities and their qualities in Bosnia and Herzegovina. The system of higher education and science in Bosnia and Herzegovina is in a constant phase of reforms ever since the war ended, and it faced a series of difficulties. The constitutional arrangement of Bosnia and Herzegovina, different policies arising from different legal regulation and the lack of harmonization of national education at the entity and state level have lead to different attitudes toward higher education and scientific activities. Legal arrangements are various. Higher education and science financing is done in different ways. A large number of teaching staff has left the country. The academic community in Bosnia and Herzegovina has the task to place higher education and scientific research closer to area of higher education in order to create competition in the European market of higher education. Market factors of higher education development in Bosnia and Herzegovina are described in chapter five. Higher education demand in Bosnia and Herzegovina was analyzed using the data on student population. Higher education institutions are the ones that provide the offer of higher education Bosnia and Herzegovina. The demand and supply have been analyzed according to administrative apropos territorial units. So they provide reviews, features and analysis of data of the entities of Bosnia and Herzegovina, and the Brčko District of Bosnia and H
Rad predlaže i ocrtava model urbane komasacije primijenjen u većem omjeru na već postojeća stambena naselja kako bi se korigirali izazovi vezani za neplansku gradnju u razvijenim ekonomijama. Model ...je razvijen kako bi uključio, motivirao i stalnim prihodom financijski nagradio uključene sudionike, uključujući već postojeće kućevlasnike, investitore i gradsku upravu. Cilj ovog rada nije da definira specifične detalje vezane za primjenu ovog predloženog modela, nego da ponudi osnovni predložak koji bi se mogao primijeniti na različite urbane izazove.
U članku se analizira enciklika pape Benedikta XVI. “Caritas
in veritate – Ljubav u istini” koja se bavi cjelovitim ljudskim
razvojem u ljubavi i istini. Za papu je antropološko pitanje
temeljno ...socijalno pitanje. U radu se iznose neka temeljna načela
papina promišljanja kao što su: načelo pravednosti i zajedničkog
dobra, etika života, ekonomski razvoj, prava i dužnosti, suradnja
ljudske obitelji, razvoj naroda i tehnika, te zaštita okoliša. Proces
globalizacije valja usmjeravati prema relacijalnosti, zajedništvu i
dijeljenju, smatra papa. Povezanost ljubavi i istine koja se kao nit
provlači cijelim sadržajem bitna je ne samo za pojedinca nego za
čitavo društvo.
PDF
