Materialne omejitve ter inercija »komunitaristične« miselnosti, ki izhaja iz tradicionalizma in socializma, so tudi v stanovanjskem načrtovanju in urbanizmu izrinjale pozornost do vprašanj o ...individualni svobodi in zasebnosti človekovega bivanja. To praznino poskuša avtor zapolnjevati z opravljeno raziskavo na Koprskem, tako da izkustveno gradivo sistematizira v šest tipov zasebnosti: vizualno, akustično, informacijsko-komunikacijsko, glede na obiske, emisije in varnost. Zasebnost obravnava kot obvladovanje, ne pa kot apriorno izključevanje vplivov ali samega sebe iz okolja. Težavnost uveljavljanja zasebnosti se povečuje z zgoščanjem naseljevanja in še posebno v vse bolj privlačnem obalnem pasu, kar terja bolj domiselno odzivnost tudi v arhitekturi in urbanizmu.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) bila je savezna država koja se sastojala od
šest socijalističkih republika i dvije socijalističke autonomne pokrajine. Samoupravni oblik vlasti
...koji je postojao u SFRJ, temeljio se na vodećoj ulozi Saveza komunista Jugoslavije. Primjenjujući
hijerarhijsko načelo demokratskog centralizma, Liga je upravljala državom, uključujući sve
društvene aktivnosti i organizirala je gospodarsku aktivnost koja se temeljila na kolektivu. Dakle,
glavna značajka ove vladavine bila je apsolutna kontrola države i stranke. Javne financije nastale
su primjenom vrlo visokog stupnja etatizacije kao i planirane ekonomije. Zbog ova dva postulata,
javne potrebe često su se financirale stvaranjem inflacije ili korištenjem sivog novca. Nezaposlenost
u SFRJ bila je vrlo velik problem koji nikada nije u potpunosti riješen.
U radu je sadržano ozbiljno upozorenje da je jadranski prostor kao najkvalitetniji prirodni i proizvodni prostor zanemaren, izostavljen i zapostavljen u svim razmišljanjima i u izradi tzv. razvojnih ...i gospodarskih dokumenata, pa i iz onih o pravilnom upravljanju i gospodarenju vodama u RH.U radu je dan osvrt na koncepciju, sustav i praksu zaštite Jadranskoga mora od godine 1991. do danas, a riječ je o niskoj brizi za razinu i izvore ugrožavanja s naslova antropogenih emisija Hrvatske i Europe, pa i svijeta.Isto je tako u radu opisan novi pristup filozofiji ekologije Jadrana. Sadržaj rada pokazuje namjenu drugačijeg razumijevanja zaštite Jadrana, a to se očituje u zalaganju za filozofiju kulture umjesto za filozofiju politike; za geobiosocijalno razumijevanje opstanka i razvijanje života umjesto geopolitičkog razumijevanja opstanka života u jadranskome prostoru (umjesto sankcije – traži se prevencija).
U ovom radu prikazan je kvazi-dimenzijski numerički model, implementiran u prethodno razvijeni 0D model. Prikazani model koristi direktan izračun jednadžbi za prirast tlaka i temperatura zona u ...cilindru, bez upotrebe numeričkih iteracija koje su uobičajene za ove modele. U modelu je prikazan proces usrednjavanja iz seta malih paketa (volumena) mlaza goriva u veliki paket, što je nužna pretpostavka numeričke stabilnosti modela. Model koristi oko pedeset podmodela. Simulacije su provedene za četiri najosjetljivija radna parametra u cilindru motora. Direktno rješavanje jednadžbi prirasta tlaka i temperature u cilindru, u kombinaciji sa usrednjavanjem paketa mlaza goriva, predstavlja doprinos u kvazi-dimenzijskom modeliranju procesa u dizelskom motoru.
U Republici Hrvatskoj odgovornost za uklanjanje otpada (sakupljanje i odlaganje) nose jedinice lokalne samouprave 21 županije (odnosno 20 županija i posebna jedinica Grad Zagreb). Uklanjanje otpada ...kao ekonomska aktivnost povjerena je tvrtkama sakupljačima otpada kojih je u Hrvatskoj u analiziranom razdoblju bilo 208, a organiziranim sakupljanjem je bilo obuhvaćeno 99 % stanovništva. Sakupljanje mješovitog otpada iz kućanstava i poslovnih subjekata provodilo se različitom dinamikom, a otpad se iz kanti i spremnika preuzimao u kamione za otpad te prevozio do odlagališta odnosno postrojenja za oporabu.
U ovom radu procjenjuje se potrošnja dizelskog goriva te s njegovim izgaranjem povezane emisije u zrak uslijed sakupljanja mješovitog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u 2013. godini. Ulazni podatci i rezultati prikazuju se za Hrvatsku te za svaku županiju posebno, u ukupnom iznosu te u relativnom iznosu (po stanovniku odnosno po jedinici mase prikupljenog otpada). Godišnja potrošnja dizelskog goriva u 2013. godini za sakupljanje mješovitog otpada procijenjena je na 10,6 milijuna litara. Na razini županija potrošnja je varirala od 87 tisuća do 2,2 milijuna litara (prosječno 504 tisuće litara po županiji). Ukupna emisija CO2 procijenjena je na 28 000 tona, što na županijskoj razini varira od 231 do 5711 tona. Relativna emisija ugljikova dioksida varira od 3,3 do 13 kg CO2 po stanovniku (prosječno 6,6 kg po stanovniku), odnosno 8,6–28,1 kg po toni prikupljenog otpada (prosječno 17 kg CO2 po toni otpada). Prosječne vrijednosti emisije CO2 uslijed sakupljanja otpada, koje bi također trebale biti i ciljane vrijednosti optimizacije sakupljanja otpada, kreću se od 7 do 9 kg za mješoviti otpad te od 8 do 15 kg CO2 za različite, odvojeno prikupljene vrste otpada. Uz emisiju ugljikova dioksida, u ovom se radu prikazuju i emisije drugih tvari, kao što su NOx, CO, CO2 od izgaranja maziva, NMVOC, PM, f-BC, N2O, SO2, NH3, Pb, ID1,2,3-cdP, BkF, BbF, BaP), te ukupna duljina transporta.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Predmet ovog rada je analiza mogućnosti korištenja biogenog dijela komunalnog i poljoprivrednog otpada u bioplinskom energetskom postrojenju na otoku Krku. Karakteristike ove vrste otpada su ...različiti sastav i velike sezonalne varijacije u količinama otpada. Ukupna količina komunalnog otpada na najvećem hrvatskom otoku Krku je relativno mala u usporedbi s gradskim središtima, iako postoje značajne oscilacije u količini otpada tijekom godine uslijed turističke aktivnosti tijekom ljeta. Na temelju dostupnih količina organskog otpada tijekom godine analiziran je energetski potencijal dobivenog bioplina s obzirom na dostupna tehnička rješenja za energetsko iskorištavanje istog. Bioplinsko postrojenje je predloženo za anaerobnu fermentaciju otpada i obradu bioplina. Simulacija efekata primjene bioplinskog i kogeneracijskog postrojenja za razdoblje od jedne godine je provedena kako bi se optimiziralo za maksimalnu energetsku efikasnost i proizvodnju električne i toplinske energije. Uspoređeni su scenariji sa korištenjem jedne ili dvije kogeneracijske jedinice. Rezultati pokazuju da je u slučaju veoma varijabilne proizvodnje bioplina tijekom godine energetski efikasnije korištenje dvije kogeneracijske jedinice. Emisije stakleničkih plinova su negativne.
Na području Međimurja nalaze se izdašna nalazišta podzemnih voda visoke kakvoće. Podzemne vode crpe se za pitku vodu na dva vodocrpilišta – Nedelišće (šest zdenaca) i Prelog (dva zdenca). U radu su ...istraživani pokazatelji antropogenog utjecaja na podzemne vode: sadržaj nitrata, fosfata i deterdženata. Analizirani su podaci o laboratorijski utvrđenom sadržaju nitrata, fosfata i deterdženata u podzemnoj vodi od 2006. – 2014. godine na vodocrpilištima Nedelišće i Prelog, prikupljeni podaci o količini oborina i razini podzemnih voda. Voda iz vodocrpilišta Nedelišće sadrži manje koncentracije nitrata u odnosu na onu iz vodocrpilišta Prelog. Od 2006. do 2010. godine koncentracija nitrata bila je u stalnom opadanju. Poslije otkupa zemljišta i uzgoja djeteline na vodocrpilištu Nedelišće došlo je do značajnog smanjenja koncentracije nitrata u vodi. Poplave i oborine 2011. do 2014. godine imale su za posljedicu povećanje koncentraciju nitrata (do 12 mg/L). Blizina naselja (zdenac 2, Nedelišće) i intenzivna poljoprivreda (Prelog) povećavaju razinu nitrata. Utvrđene vrijednosti svih analiziranih pokazatelja nalaze se ispod maksimalno dozvoljene koncentracije.
Globalno su zatopljenje i nedostatak energije najveće zapreke razvoju društva. Smanjenjem se emisije ugljičnog dioksida i zamjenom konvencionalnog dizel goriva biodizelom ti problemi mogu učinkoviti ...riješiti. U radu je ispitana proizvodnja lipida što se koruste kao sirovina za biogorivo s pomoću slatkovodne mikroalge Chlorella vulgari, koja fiksira ugljični dioksid. Rezultati pokazuju da nedostatak dušika, volumni udjel CO2 i duljina fotoperioda utječu na nakupljanje lipida u mikroalgi C. vulgaris. Pri 5 % CO2, 0,75 g/L NaNO3 i fotoperiodu od 18 h svjetlosti i 6 h tame udjel je lipida dosegao 14,5 %, a produktivnost 33,2 mg/(L·dan). Predložena je metoda poboljšanja proizvodnje lipida iz mikroalge C. vulgaris aktivacijom acetil-CoA karboksilaze. Utvrđeno je da se limunska kiselina i ioni Mg2+ mogu učinkovito upotrijebiti kao aktivatori enzima, pa je tako dodatkom 150 mg/L limunske kiseline proizvedeno 39,1, a dodatkom 1,5 mmol/L MgCl2 38,0 mg lipida po litri podloge po danu, što je gotovo dvostruko više nego u kontrolnom uzorku. Dokazano je
da se lipidi mogu proizvesti na jednostavan način s pomoću slatkovodne mikroalge koja fiksira ugljični dioksid, što predstavlja moguće rješenje problema globalnog zatopljenja i nedostatka energije.
U radu je predložena jednostavna i efikasna metoda zasnovana na nedominirano-sortirajućem genetičkom algoritmu (NSGA) II u svrhu optimiranja stupnja hibridizacije (DOH) u paralelnim putničkim ...hibridnim automobilima. Cilj je unaprijediti performanse, maksimizirati ekonomičnost goriva te istovremeno minimizirati emisiju koliko god je moguće uz optimalni odabir DOH. NSGA-II algoritam, koji spada u višekriterijske optimizacijske algoritme, korišten je za optimiranje problema s više ciljeva. Napredni simulator vozila (ADVISOR softver) korišten je kao simulacijski alat. Simulacije su provedene na umanjenom testnom vozilu kako bi se validirala visoka efikasnost predložene metodologije. Rezultati ukazuju da je predložena metoda vrlo brza i efikasna te ju je moguće primijeniti i na bilo koji drugi tip hibridnog električnog vozila (HEV).
Članak daje doseze EU naputka za Poljsku čeličnu industriju glede redukcije emisije ugljičnog dioksida, prvi i drugi Nacionalni namjenski plan (misli se na Poljsku) za emisiju CO2 u Poljskoj, jednako ...metodologiji predmnijevane dozvoljene emisije, te primjena plana. Veći dio ovog članka usmjeren je na prikaze mjerenja izravno u Poljskoj čeličnoj industriji kao pripomoć za reduciranje emisije ugljičnog dioksida.
PDF
