Akademsko postignuće već nekoliko godina zaokuplja pažnju istraživača, što je rezultiralo velikim brojem istraživanja koja ispituju brojne faktore koji pridonose uspjehu i neuspjehu studenata.
Ovim ...se istraživanjem željelo ispitati vezu akademskog postignuća, ispitne anksioznosti i automatskih misli, na uzorku studenata hrvatskih sveučilišta. U istraživanju je sudjelovalo 413 studenata drugih, trećih i četvrtih godina različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Zagrebu.
Prema dobivenim rezultatima postoji značajna povezanost automatskih misli kod učenja, ispitne anksioznosti i akademskog postignuća studenata. Studenti kojima se rjeđe javljaju negativne automatske misli i koji imaju manje izraženu kognitivnu komponentu ispitne anksioznosti ujedno postižu i bolji uspjeh, mjereno prosječnom ocjenom na studiju. Ako se postignuće mjeri subjektivnom procjenom (zadovoljstvo sobom kao studentom), rezultati pokazuju da su zadovoljniji oni studenti koji izvještavaju o rjeđem javljanju negativnih automatskih misli i češćem javljanju pozitivnih misli te koji navode da doživljavaju manje i fizioloških i kognitivnih simptoma ispitne anksioznosti. Također, analiza rezultata pokazuje da se studenti s visokom i niskom anksioznošću međusobno razlikuju u čestini javljanja automatskih misli kod učenja i zadovoljstvom sobom, ali da nema razlike u prosječnoj ocjeni koju postižu na studiju.
Iako se mnoga istraživanja bave pitanjima utjecaja roditelja na djetetov razvoj, vrlo mali broj istraživanja usmjerava se na ispitivanje što određuje roditeljsko ponašanje majki i očeva. U ovom se ...istraživanju ispituje doprinos nekih osobnih (psihopatološki simptomi roditelja), spola djeteta (karakteristika djeteta) i kontekstualnih determinanti roditeljskog ponašanja majki i očeva (bračni lokus kontrole, zadovoljstvo u braku, obrazovanje roditelja i radni status) u objašnjenju specifičnih dimenzija roditeljskog ponašanja (emocionalnosti, psihološke i bihevioralne kontrole). Istraživanjem je obuhvaćeno 204 roditelja (102 majke i 102 očeva). Dobiveni rezultati pokazuju važnost spola djeteta i bračnog lokusa kontrole u objašnjenju očeva roditeljskog ponašanja, te spola djeteta, bračnog lokusa kontrole i izraženosti psihopatoloških simptoma u objašnjenju majčina roditeljskog ponašanja.
