Rad donosi tehnološku i tipološku analizu
eneolitičkih lomljenih i glačanih izrađevina
te abrazivnog oruđa s lokaliteta Crkvišće-
Bukovlje u središnjoj Hrvatskoj. Preliminarno
su određene i ...sirovinske kategorije i njihovo
moguće podrijetlo te se na kraju pokušalo
rekonstruirati lanac operacija. Analizirani
nalazi većinom pripadaju lasinjskoj kulturi.
Kako bi se dobio bolji uvid u litičku produkciju
navedenog razdoblja, kao usporedni materijal
korišteni su nalazi s tri lasinjska lokaliteta:
Tomašanci – Palača, Kuševac – Topolina
i Slavča – Nova Gradiška.
Članak donosi pregled glavnih nalazišta i spoznaja u proučavanju prapovijesnih razdoblja na području Hrvatskoga zagorja. Najstarije kamene izrađevine, datirane u stariji paleolitik, iz Punikvi su ...kraj Ivanca, a na Hušnjakovu brijegu u Krapini i u špilji Vindiji otkriveni su ostatci vrste Homo neanderthalensis iz srednjega paleolitika. Iako postoje mnogobrojni slučajni nalazi kamenoga oruđa i oružja iz razdoblja neolitika, jedino istraživanja na području Budinščine upućuju na moguće postojanje neolitičkoga sojeničkoga naselja. Za poznavanje naseljenosti u eneolitiku važna su naselja lasinjske kulture na području Cerja Tužnoga i Cerja Novoga te nalazi keramike tipa Višnjica retz-gajarske kulture. Kraj ranoga i srednje brončano doba obilježeni su nalazištima skupine s litzenskom keramikom (Vindija, Velika pećina i dr.). Kasno brončano doba obilježila je kultura polja sa žarama kojoj pripadaju bogate ostave s oružjem, oruđem i nakitom. Iz istoga su razdoblja i mnoge visinske utvrde poput Židovskoga grada, Kuklja, Želimora, Staroga grada u Krapini i dr. Željeznom dobu pripadaju ostatci arhitekture te različitih keramičkih i metalnih predmeta otkriveni u Svetom Križu i svetištu Majke Božje Gorske u Loboru.
Rad donosi 14C datume i rezultate analize
nalaza s lokaliteta Jurjevac-Stara Vodenica.
Na osnovu pokretnoga arheološkog materijala,
kao i apsolutnih datuma, možemo zaključiti
da su na lokalitetu ...istraženi dijelovi
eneolitičkog naselja koji pripadaju lasinjskoj
kulturi.
Analize biljnih ostataka s arheoloških lokaliteta vrlo su važan segment rekonstrukcije ekonomije prošlih populacija, što je osobito slučaj s pretpovijesnim lokalitetima na kojima se rijetko očuvaju ...drugi segmenti svakodnevnih aktivnosti. U tekstu su prikazani rezultati i interpretacija biljnih ostataka s četiri novoistraživana lokaliteta Đakovštine, i to s obzirom na kulture neolitika i bakrenog doba. Starčevačka kultura ustanovljena je na lokalitetu Pajtenica-Velike Livade, sopotska na lokalitetu Ivandvor-Šuma Gaj, lasinjska na lokalitetima Pajtenica-Velike Livade i Jurjevac-Stara Vodenica, a kostolačka kultura na lokalitetu Đakovo-Franjevac. Biljni ostaci raspoređeni su u sedam kategorija koje sadrže podskupine, određene prema vrsti biljke, a podjela se temelji na konkretnim nalazima s navedenih lokaliteta. S obzirom na to da su lokaliteti u istoj mikroregiji, mogla se napraviti usporedba rezultata s obzirom na vrijeme i kulturne pojave. Najmanji broj vrsta ustanovljen je analizama ostataka pripisanih najranijoj, starčevačkoj, a najveći najkasnijoj, kostolačkoj kulturi (najširispektar žitarica, mahunarki, trava i voća). Rezultati analiza pokazuju kontinuitet u korištenju žitarica, poput pšenice i ječma, kao i divljih vrsta, kroz razdoblja neolitika i eneolitika, ali se s vremenom taj spektar i povećava. U kontekstu s drugim vrstama nalaza s lokaliteta, biljni ostaci ukazuju na postojanje intenzivne/vrtne zemljoradnje te na to da su biljke obrađivane u proučavanim naseljima.
Istraživanje nalazišta Bršadin – Pašnjak pod selom provedeno je tijekom listopada i studenog 2016. godine. Dijelomično su istražene dvije sonde ukupne površine od 30 m2. Nalazi sonde 1 pripadaju ...neolitičkoj sopotskoj kulturi, a prilikom istraživanja definirani su i istraženi ostaci dva velika stupa i nekoliko slojeva. Na dnu istraženog dijela ustanovljeno je postojanje mogućeg ostatka podnice kuće. U sondi 2 gornji slojevi predstavljaju poremećenu stratigrafiju jer se u njima miješaju neolitički, kasnoeneolitički, ranobrončanodobni i mlađeželjeznodobni nalazi. Pri dnu istraženog dijela sonde slojevi pripadaju sopotskoj kulturi te su također istraženi ostaci većeg stupa i uočeno je postojanje ruševine ili podnice kuće.
U podmorju uvale Zambratija (Umag) nalazi se potopljeno
nalazište iz razdoblja ranog eneolitika, koje se pripisuje tzv.
nakovanskoj kulturi. Nalazište se nalazi na dubini od -2.40
do -3.10 m, a dosad ...prikupljeni arheološki podaci upućuju
da se najvjerojatnije radi o sojeničarskom naselju, koje je bilo
smješteno u prirodnoj geološkoj depresiji. Od otvorenog mora
bilo je odijeljeno prirodnim vapnenačkim hrptovima.
Institut za arheologiju proveo je zaštitno arheološko istraživanje na lokalitetu AN7B Čeminac-Vakanjac. Otkriveno je naselje iz bakrenog doba (Retz-Gajary kultura), te nekoliko srednjovjekovnih i ...novovjekovnih struktura.
Pri zaštitnome istraživanju provedenome 2003.
u Ulici M. Gupca 8 na Ervenici u Vinkovcima otkriveni
su ostaci vučedolskoga horizonta i tragovi
naseljavanja tijekom kasnoklasičnoga B-2 stupnja
...vučedolske kulture. Velika količina keramičkoga materijala,
ostaci zapečene podnice i rezultati ranijih
istraživanja upućuju na zaključak da je ovaj položaj
bio dio većega naselja kojega se središte nalazilo na
tellu ‘Tržnica’. Za istraživanja koja su dosad provedena
na području Ervenice zabilježeni su ostaci četiriju
kućnih osnova i pet otpadnih jama. Povezanost
sa susjednim tellom ‘Tržnica’ očita je zbog sličnosti
keramičkoga materijala i prije svega zbog smještaja
na dvama prirodno povišenim položajima koje dijeli
samo utok potoka Ervenice u Bosut. Iskopavanja u
Ulici M. Gupca 8 samo su potvrdila pretpostavku da
su u istome razdoblju na vinkovačkome području kao
dio jedinstvenoga naselja postojala dva istaknuta vučedolska
položaja: veći na tellu ‘Tržnica’ sa središtem
na mjestu današnjeg Hotela ‘Slavonija’ i nešto manji
na susjednoj Ervenici.
U rujnu 2015. izvršena su zaštitna istraživanja na prostoru uređenja prezentacijskog platoa za posjetitelje špilje Vrlovke na obali Kupe. Sondiranja su obuhvatila periferiju nalazišta, vjerojatno ...naseobinskog karaktera. Utvrđena je znatna debljina kulturnog sloja u kojem međutim nisu uočljivi ostaci stambenih ili drugih objekata. Većina se pokretnih nalaza može pripisati razdoblju kasnog neolitika/eneolitika, a ističu se nalazi koji se mogu pripisati lenđelskoj kulturi.
Podvodna arheološka istraživanja rimske luke u uvali Janice provedena su u godinama 2004., 2011. i 2012. Iako su na Janicama prvo započeta istraživanja ranorimske luke, arheološki interes pomaknuo se ...prema obližnjem prapovijesnom nalazištu, koje je otkrio Marko Meštrov. Na početku istraživanja prapovijesnoga nalazišta identificirano je nekoliko položaja s većom gustoćom površinskih nalaza keramičkih ulomaka i kremenih alatki. Na tim položajima sljedeće su godine postavljene dvije arheološke sonde veličine 2 x 1 m. U obje sonde pronađena je velika količina ulomaka keramike, kremenih alatki i nešto ulomaka kostiju, a u sondi 1 pronađeni su drveni elementi već na 10 cm dubine. Svi ovi nalazi mogu se datirati u neolitik ili eneolitik. Značajna količina prikupljenih kremenih alatki, keramike i organskoga materijala te višeslojnost nalazišta svjedoče o naseljavanju ovoga položaja u dužem vremenskom razdoblju. Još uvijek se ne može pouzdano reći o kakvom je karakteru naselja ovdje riječ, ali po svemu sudeći to je moglo biti sojeničko naselje smješteno nad plićim morem. U svakom slučaju, do sada je ustanovljen samo mali broj prapovijesnih naselja koja su potopljena kao posljedica promjene razine mora u Hrvatskoj, a istraživanja na takvim položajima još su rjeđa.
