Tematizirajući arheološku topografiju prapovijesnih naselja na području Sotina, autor donosi osnovne podatke o njihovom smještaju, veličini i smjeru širenja, i to u razdoblju od eneolitika pa sve do ...kraja mlađem željeznog doba. Svoje spoznaje temelji na analizi površinski prikupljenih artefakata, respektirajući i komparativne prednosti Sotina. Zapravo, pokušava dati odgovore na pitanja kamo, kada i zašto su se ljudske skupine nastanjivale na tome bogatome, ali slabo istraženom prapovijesnom lokalitetu u hrvatskome Podunavlju.
Institut za arheologiju iz Zagreba proveo je probno arheološko istraživanje lokaliteta AN 4 Novi Bolman – Grablje. Probnim istraživanjima ustanovljeno je naseljavanje ovog lokaliteta u prapovijesti, ...u bakrenom, brončanom i željeznom dobu te srednjem vijeku. Arheološki objekti koncentriraju se u dva središta.
Predstavljaju se istraživanja špiljskog kompleksa u kanjonu rječice Medvejica, odnosno doline Lovranske Drage, provedena tijekom 2006. godine. Rasprava se temelji na usporednoj analizi i vrednovanju ...rezultata prethodnih istraživanja s novoprikupljenim podacima. Bit će riječi o zabilježenih 14 špilja i abrija, u kojima je registrirana antropogena djelatnost. Najveća pozornost posvećena je istraživanju središnjeg špiljskog objekta Oporovine, gdje su istražene dvije sonde. Kronološki gledano, tijekom razdoblja kasnog neolitika i eneolitika kao sezonsko stanište koriste se špiljski objekti smješteni na istočnoj strani kanjona, oko Oporovine. Na zapadnoj strani kanjona, Vrtaška peć 1 koristila se povremeno i privremeno tijekom brončanog doba,
kada se život nastavio i u samoj Oporovini. Prava kulturološka metamorfoza špiljskog sustava zbiva se od kraja 4. pa do 6. stoljeća, kada se starosjedilačko romansko stanovništvo, vjerojatno iz obližnje antičke Lauriane, ondje sklanjalo u nemirnim vremenima. Stvaranjem “zgrade” velikih dimenzija u Oporovini te uređenjem drugih, manjih špiljskih objekata taj izuzetan, brižno planiran špiljski naseobinski kompleks odigrat će važnu povijesnu ulogu kasnoantičkog refugija.
Nalazište Pod kod Bruške nedaleko Benkovca istraženo je u okviru arheoloških radova provedenih kao preduvjet izgradnji plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Istraživanja su obuhvatila ekstenzivni ...pregled šire okolice nalazišta te arheološko iskopavanje dvaju od 29 gomila utvrđenih u dolini Pod. Rezultati iskopavanja pokazali su da su obje istražene gomile nastale urušavanjem i propadanjem elemenata pretpovijesne suhozidne arhitekture čiji su ostaci nađeni na obje gomile. Relativnokronološka analiza prikupljenih ulomaka keramičkih posuda smjestila je ustanovljene ostatke u vrijeme prijelaza iz eneolitika u rano brončano doba, odnosno drugu polovicu 3. tisućljeća prije Krista. U skladu s karakteristikama nalazišta, u radu se razmatraju pokretni i nepokretni arheološki ostaci te njihovi međuodnosi. Na osnovi utvrđenih podataka te u zadanim prostornim i vremenskim okvirima, razmatraju se i mogućnosti njihove interpretacije na osnovi etnoloških analogija u okvirima dosega arheoloških spoznaja.
U tekstu se obrađuju dva pitanja sopotske kulture u sjevernoj Hrvatskoj. Ražište-tip sopotske kulture u kasnom neolitiku rasprostire se oko Našica u Slavoniji, no u novije vrijeme dokazan je u ...Golincima kod Donjeg Miholjca, gdje je datiran u vrijeme nešto iznad 5000. god. pr. Kr. Neki njegovi elementi uočeni su i u Novim Perkovcima kod Đakova te na Slavči kod Nove Gradiške i Vidovcima kod Požege, no ova dva lokaliteta se ne mogu pribrojiti Ražište-tipu.
Sopotska kultura na početku ranog eneolitika dokazana je Seče-tipom u Podravini i kalničko-bilogorskoj regiji, te istovremenim stupnjem 4 klasične sopotske kulture oko Đakova i Nove Gradiške, no vjerojatno i na Sopotu kod Vinkovaca i Hermanovu vinogradu u Osijeku, o čemu svjedoče i kalibrirani radiokarbonski datumi, koji ih svrstavaju u kraj 5. i, možda, početak 4. tisućljeća pr. Kr.
U ovom radu predstavljamo rezultate obrade keramičkog
materijala iz unutrašnjeg dijela špilje Pupićine peći, koji
je istražen 2001. godine. Odredili smo četiri prapovijesne
kronološke faze, koje su ...pripadale srednjem neolitiku,
kasnom neolitiku/ranom eneolitiku, kasnom eneolitiku/ranom
brončanom dobu te srednjem brončanom dobu. Zadnja faza
je rimska/srednjovjekovna. Materijal iz srednjoneolitičke i
srednjobrončanodobne faze vrlo je sličan onom iz vanjskog dijela
špilje, što ukazuje na istovremeno naseljavanje cijele špilje u tim
razdobljima. Pojava eneolitičkih slojeva, koji nisu zabilježeni
u prednjem dijelu špilje, pokazuje da se ona upotrebljavala i
u to vrijeme.
Na arheološkom nalazištu AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever na trasi autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj probnim istraživanjima Instituta za arheologiju ustanovljeno je višeslojno nalazište ...s iznimnom koncentracijom jama i objekata. Brojne zabilježene jame na svojim površinama nisu sadržavale pokretne nalaze te velikom broju objekata nije bilo moguće definirati kronološku odrednicu, međutim evidentno je da većina objekata pripada kasnosrednjovjekovnom selištu, dok su manje zastupljeni nalazi iz razdoblja neolitika i eneolitika.
Zaštitnim arheološkim istraživanjima na nalazištu AN 2A Beli Manastir – Širine na trasi autoceste A5 otkriveni su rubni dijelovi neolitičkog i eneolitičkog naselja. Istražen je dio naselja i groblja ...ranobrončanodobne inkrustirane keramike te farma i jedan grob iz srednjeg vijeka. Horizontalna stratigrafija nalazišta omogućuje proučavanje odnosa naselja i groblja iz ranoga brončanog doba, a otkriveni dijelovi naselja i groblja iz drugih razdoblja dopunjavanju kartu naseljenosti jugozapadnog dijela Baranje.
Ljubljansko barje je vlažna ravnica, ki leži jugozahodno od Ljubljane, v Sloveniji. V arheologiji je poznano predvsem po ostankih prazgodovinskih koliščarjev, ki območje prvikrat poselijo v 5. ...tisočletju (46. stoletje), nato sledijo poselitveni ciklusi v 4. (med 37. in 32. stoletjem), 3. (med 28. in 24. stoletjem), ob koncu 3. in v prvi polovici 2. tisočletja pr. Kr.
Razmeroma številne najdbe, tudi novoodkrite in prvič predstavljene, kalupov, talilnih posod in drugih metalurških pripomočkov, kažejo, da je bila koliščarska poselitev Ljubljanskega barja tesno povezana z metalurško dejavnostjo. Najstarejša najdba te vrste je sicer datirana v 36. stoletje in izvira z najdišča Hočevarica pri Verdu.
Metalurška dejavnost je zahtevala veliko znanja. Po značaju je bila magijska. Ob tem pa je predstavljala stalno grožnjo naselbini in ljudem. Zdi se, da so kovači imeli zelo pomemben položaj v družbi, kar se odraža tudi v izpostavljenosti livarskih delavnic. Na Ljubljanskem barju je njih lega ožje locirana na območju treh koliščarskih naselbin iz 4. in 3. tisočletja pr. Kr.: Maharski prekop, Stare gmajne in Založnica. Gre za čas, ko na podlagi arheoloških virov na Ljubljanskem barju prvikrat lahko govorimo o delitvi dela in o pojavu družbenih elit.
Tijekom svibnja i lipnja 2012. godine u Sotinu je proveden nastavak istraživanja u kojima su otkriveni dijelovi infrastrukture naselja iz različitih razdoblja, kao i paljevinski te kosturni grobovi ...daljske grupe s početka starijega željeznog doba. Otkrićem dijela zemunice badenske kulture definiran je južni rub bakrenodobnog naselja koje se nalazilo na Srednjem polju. Razdoblju antike pripadaju ukopi kanala koji se povezuju s prometnicama koje su vodile iz Cornacuma, dok razdoblju ranoga srednjeg vijeka pripada poluukopani objekt, vjerojatno gospodarske namjene.
