Cilj projekta Virtulab je poboljšati znanstveno-istraživačke i nastavne kapacitete pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u sektoru primarnih i sekundarnih sirovina te dosegnuti europske i svjetske ...standarde praktične primjene znanja u gospodarstvu. Virtulab okuplja istraživačke kapacitete koji zadovoljavaju potrebe prospekcijskih istraživanja primarnih i sekundarnih sirovina, eksploatacije, oplemenjivanja, proizvodnih procesa, recikliranja i pronalaženja zamjenskih sirovina. Projekt doprinosi: 1) jačanju kvalitete znanstvenih istraživanja uvođenjem suvremene te povećanjem dostupnosti postojeće instrumentacije, 2) povećanju produktivnosti odnosno broja znanstveno-istraživačkih radova i broja prijava kompetitivnih znanstvenih i inovativnih projekata, 3) poboljšanju kvalitete nastave uz jačanje kompetencija studenata i time njihove konkurentnosti i zapošljivosti na tržištu rada i 4) transferu znanja i inovacija prema gospodarstvu. Implementacija projekta dugoročno će poboljšati dostupnost i iskorištenost primarnih i sekundarnih sirovina, pozitivno utjecati na okoliš i gospodarstvo i smanjniti uvoznu ovisnost Republike Hrvatske i Europske Unije u sektoru ne-energetskih mineralnih sirovina.
U članku su analizirani procesi koji se mogu očekivati u energetskom sektoru RH do 2050. godine u uvjetima značajnih smanjenja CO2 i drugih stakleničkih plinova. Obuvaćeni su osnovni utjecajni ...faktori na potrošnju energije, ograničenja u razvoju energetskog sektora zbog klimatskih promjena i zaštite okoliša, tehnološki razvoj i njegov utjecaj na razvoj energetskog sektora, potencijal raspoloživih resursa i energetske infrastrukture za transport/prijenos energije i uvoza energije, te sigurnost i kvaliteta opskrbe energijom. Ukazano je na velike promjene u energetskom sektoru, nužnost izgradnje nove društvene i gospodarske politike koja bi se temeljila na povečanju energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima i tehnologijama koje proizvode električnu energiju s minimalnim emisijama CO2 i drugim stakleničkim plinova ili doprinose značajnom smanjenju i učinkovitijem korištenju fosilnih goriva.
Koliko je energija važna za neko gospodarstvo, pa tako i za europsko, govori činjenica da se EU razvila iz Europske zajednice za ugljen i čelik, u doba kad je ugljen bio najvažnija sirovina za ...proizvodnju energije, te Europske zajednice za atomsku energiju. Od tada, pitanje energetike postalo je još aktualnije i važnije, kako zbog nemira na Bliskom Istoku i na istoku Europe te odnosa s Rusijom koji dovode u pitanje sigurnost opskrbe energijom, tako i zbog rastuće svijesti o utjecaju ljudskih i gospodarskih aktivnosti na okoliš i klimatske promjene. Energija kao preduvjet funkcioniranja gospodarstva te kao element koji značajno utječe na cijenu proizvodnje većine dobara važan je čimbenik koji čini neko gospodarstvo više ili manje konkurentnim. Stoga su predmet istraživanja ovog rada razlozi i instrumenti (npr. Energija 2020 odnosno Energija 2030 i od nedavno aktualna Energetska unija) poticanja konkurentnosti europskog energetskog sektora te utjecaj istog na ukupnu konkurentnost i razvoj europskog gospodarstva. Sukladno provedenoj teorijskoj analizi razvidna je nužnost suradnje država članica i integracije europskog energetskog tržišta za razvoj konkurentnosti energetskog sektora, gospodarstva i sigurnosti EU.
U radu su prikazana razmišljanja na temu osnovnih aspekata energetske tranzicije koja je započela i kreće se u smjeru proizvodnje i korištenja energije bez štetnih emisija (ponajprije CO2). Prikazani ...su rezultati provedenih analiza o načinu budućeg zadovoljenja energetskih potreba Republike Hrvatske do 2050. godine, uz poštivanje preuzetih obaveza o smanjenju emisija, povećanju energetske učinkovitosti i očuvanje sigurnosti opskrbe. U promatranom se razdoblju očekuje smanjenje neposredne potrošnje energije, pri čemu se mijenjaju udjeli korištenih energenata, dok se smanjuje upotreba tekućih goriva, raste udio električne energije. Pri tome umjesto kućanstava, sektor prometa postaje energetski najintenzivniji sektor potrošnje, a raste i udio usluga i industrije. Uvoz energije i energenata se smanjuje i vlastita opskrbljenost raste za oko 15% u odnosu na sadašnju. Električna energija se do kraja razdoblja proizvodi uglavnom iz obnovljivih izvora (preko 85%), a ukupna snaga elektrana se povećava za oko 2.5 puta u odnosu na današnje kapacitete. Velike promjene u infrastrukturi i korištenim energentima zahvaćaju i sektor prometa. Opredjeljenje da se emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj smanje do 2050. za skoro 75 %, u odnosu na 1990. godinu je veliki izazov koji podrazumijeva i snažan tehnološki razvoj u naredne tri decenije. Smatra se da važnu ulogu u ostvarenju energetske tranzicije mogu imati i nove tehnologije proizvodnje vodika, metana i tekućih goriva iz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (Power to gas i Power to liquids). Predloženi način tranzicije ne predstavlja samo izazov nego nosi i potencijal gospodarskog rasta.
U radu se uvodno sažeto iznosi razvoj energetskog zakonodavstva Europske unije kroz kratki pregled odredbi primarnog zakonodavstva EU koje se odnose na energetiku te prikaz etapnog razvoja ...sekundarnog zakonodavstva (direktiva i uredbi) sa zajedničkim pravilima za uspostavu unutarnjeg tržišta električne energije i plina.
Također, u kontekstu značaja usklađivanja hrvatskog pravnog okvira za energiju s pravnom stečevinom EU, prikazane su osnovne značajke Ugovora o energetskoj zajednici.
Nastavno se opisuje pravni i institucionalni okvir Republike Hrvatske za područje energije, koji se intenzivno razvija od 2001. godine pa sve do danas. Prikazana su osnovna pitanja od značaja za energetski sektor, uređena Zakonom o energiji, Zakonom o tržištu električne energije, Zakonom o tržištu plina, Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata, Zakonom o tržištu toplinske energije i Zakonom o biogorivima za prijevoz te pravni položaj i ovlasti nadležnih institucija.
Zaključno se konstatira da je donošenjem energetskih zakona, usklađenih s pravnom stečevinom EU, uspostavljen suvremen ali složen pravni režim uređenja odnosa u energetskom sektoru, koji zahtijeva educiranost i usku suradnju onih koji ga primjenjuju.
Izgradnja otvorenog tržišta energije u umreženim sustavima (električna energija i plin, a na lokalnoj razini i toplinska energija) je najznačajnija aktivnost u posljednjih desetak godina s kojom su ...zaokupljeni svi koji se bave energetikom ili su na neki način vezani uz nju. Iako je otvaranje tržišta energije proces koji je u razvijenom dijelu svijeta daleko odmakao i kao takav nema alternativu, u raspravama su još uvijek prisutna dva suprotstavljena stava: prvi, otvoreno tržište će omogućiti slobodu izbora i razriješiti sve probleme na koje nailazi i drugi, otvoreno tržište ne donosi ništa novo, osim što smanjuju sigurnost opskrbe.
U članku se raspravlja o dosadašnjem tijeku reforme energetskog sektora u Europi, ciljevima, postignućima, problemima i nedoumicama. Posebno su analizirani dugoročni i sigurnosni aspekti opskrbe energijom u Europi. Osim zakonodavnih promjena pravila uređenja otvorenog tržišta energije, a prije svega tržišta električne energije i prirodnog plina, proteklo razdoblje je dinamično i u promjenama institucionalnog okvira, kao što su: porast broja članica EU-a, povećanje broja zemalja koje žele biti članicom EU-a (zemlje kandidati ili potencijalni kandidati), te promjene u ostalim europskim zemljama od kojih je Rusija najznačajniji proizvođač energije.
Analizirana su i pitanja odgovornosti na liniji država – regulator - operator sustava - trgovac - kupac energije. U Europi je to još složenije jer se u sustav odgovornosti uključuju i institucije Europske unije, pa su osobito važni odnosi: EU - država – regulator – operator sustava – trgovac - kupac energije.
Analizirano je i pitanje okrupnjavanja energetskih tvrtki, stvaranje energetskih megasubjekata te njihov utjecaj na daljnji razvoj tržišta. Pitanje monopola sada se pojavljuje u sasvim drugom obliku.
U zaključcima su dane sugestije za moguće mjere institucionalnog utjecaja na razvoj tržišta energije, posebno umreženih sustava, koje mogu pozitivno utjecati na sigurnost i stabilnost sustava te razvoj tržišta energije i njegovu dugoročnu održivost.
