Bolesti su kroz čitavu povijest imale veliki utjecaj na razvoj i prosperitet čovječanstva, pobuđivale su pozornost zbog masovnosti pojave, velike smrtnosti među oboljelima i dalekosežnih posljedica ...koje su prouzročile. Zbog straha od gubitka zdravlja i nestanka života, bolest i smrt oduvijek su bile čovjekove bitne preokupacije. Velike epidemije su tijekom povijesti odlučivale o sudbini pojedinih naroda, slabile su snagu moćnih i velikih sila, prouzročile glad i bijedu. Epidemije velikih boginja, kuge, malarije, sifilisa, kolere, pjegavog tifusa, lepre i tuberkuloze obilježile su povijesti i bile su stalni pratitelj stradanja, nesreća i patnji ljudi tijekom minulih stoljeća. U XX. stoljeću „španjolska gripa ‒ majka svih pandemija“ obilježila je početak stoljeća, a pred kraj tog stoljeća pojava AIDS-a, svojom pojavom i posljedicama prestrašila je svijet. I u novom tisućljeću bolesti predstavljaju veliku i stalnu prijetnju današnjem društvu i dalje su jedan od najvećih ubojica u svijetu. Danas od zaraznih bolesti godišnje umire približno 15 milijuna ljudi. Pojava pandemije s COVID-19, najveće epidemije u XXI. stoljeću u iznimno kratkom vremenu promijenila je svijet i svijet je na koljenima. Ne mimoilazi ni bogate i svjetski snažne države ni državnike. Taj strah svakako postaje veći i opravdaniji kada Svjetska zdravstvena organizacija napominje da je čovječanstvo u ozbiljnoj i strašnoj opasnosti. Jedno je sigurno, a to je da nas pojava epidemije različitih bolesti potakne na duboko razmišljanje o budućnosti koja u tom slučaju postaje neizvjesna, remeti naše planove, korigira i usporava ciljeve.
Throughout history, diseases have had a major impact on the development and prosperity of humankind. They arouse attention due to their mass occurrence, high mortality rates among the affected, and the far-reaching consequences caused. Due to the fear of loss of health and life, illness and death have always been an essential preoccupation for humans. During the past, great epidemics have decided the fate of individual nations, weakened the strength of large and powerful armies, caused hunger and misery. Epidemics of smallpox, plague, malaria, syphilis, cholera, epidemic typhus, and tuberculosis have marked history and been a constant companion to human suffering over many centuries. At the beginning of the 20th century there was the Spanish flu, called the „mother of all pandemics”, and by the end of the century, the appearance of AIDS frightened the world. It is clear that even in the new millennium, disease poses a strong and constant threat to society and continues to be one of the greatest killers in the world, with approximately 15 million people per year dying of infectious diseases today. The rapid appearance of the COVID-19 pandemic, the largest epidemic in the 21st century, has brought the world to its knees. Even wealthy nations and statesmen have not been bypassed. This fear is certainly becoming more justified with the assessment of the World Health Organization that humanity is in grave and terrible danger. One thing is certain: the occurrence of an epidemic prompts us to think deeply about the future, which quickly becomes uncertain, all plans disrupted, and goals shifted and slowed.
Cilj: Bruceloza je prisutna u Aziji već mnogo generacija te se pojavljuje u ljudi i životinja. I dalje predstavlja veliki javnozdravstveni problem, posebno tamo gdje je stoka glavni izvor hrane i ...prihoda. Rad ima za cilj analizirati čimbenike rizika za razvoj bruceloze i usporediti načine upravljanja epidemijom u azijskim zemljama.
Metode: Sustavno su pretražene baze PubMed, Scopus i Web of Science koristeći PRISMA smjernice 2009. Ključne riječi su pretraživane po modelu PICO. Ukupno je 14 radova uključeno u kvalitativnu analizu, a četiri u meta-analizu. Analizirana istraživanja obuhvaćala su zemlje visokog i zemlje niskog endemiciteta.
Rezultati: Većina slučajeva bilježi izravan kontakt sa zaraženom životinjom kroz profesionalnu izloženost. Ukupni omjer izgleda za konzumaciju sirovih životinjskih proizvoda bio je 9.51 (3.24, 27.92), P<0.05. Ukupni omjer izgleda za prethodni kontakt sa zaraženom životinjom iznosio je 5.74 (1.89, 17.39), P<0.05. Radnici koji se bave stočarstvom također su imali značajan ukupni omjer izgleda u iznosu od 4.45 (1.15, 17.19), P<0.05.
Zaključak: Najčešći čimbenici rizika za razvoj bruceloze kod ljudi su konzumacija zaraženih životinjskih proizvoda, te prethodni kontakt sa životinjama i stočarima. Budući da su bruceloza u ljudi i bruceloza u životinja međusobno povezane, integrirani pristup u upravljanju epidemijom je od ključne važnosti.
Migracije su jedan od centralnih diskursa savremenog društva: one su katalizator socijalnih promena, utiču na promenu socijalne strukture, odnosa i položaja, kako samih migranata, tako i stanovnika ...zemalja domaćina. U okolnostima epidemije zombija razlozi i ciljevi migriranja mogu biti pojednostavljeni na jedan osnovni motiv: napuštanje i izbegavanje predela zahvaćenih zombijima zbog preživljavanja. Smatram da mogućnost odlaska predstavlja mogućnost preživljavanja, što direktno utiče na formiranje mreža novih društvenih odnosa, samim tim i opstanka društva. Tom logikom, migracije se pojavljuju kao jedan od osnovnih metoda preživljavanja u zombi narativu, odnosno kao osnovni metod reizgradnje i redefinisanja društvenog sistema. Iako postoje različiti pristupi migracijama, autori koji proučavaju ovo polje ne spominju niti istražuju migracije predstavljene u popularnoj kulturi. Istovremeno, autori koji se bave proučavanjem filmova sa tematikom zombija ne posvećuju svoju pažnju procesu migracija. Rad ukazuje na jednu vrstu “izmišljenih” migracija, odnosno na oblik migracija koje svojim metaforičkim narativom prikazuju obrasce bliske obrascima koje primećujemo u savremenom društvu. Analiziraju se oblici migracija koji se pojavljuju u popkulturnom narativu, odnosno, prikazuju načini na koje se teorijski koncepti upotrebljavani da definišu vrste migracija u stvarnim društvenim tokovima, mogu upotrebiti i pri analizi narativa zombi filmova
Virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME) najčešći je uzročnik infekcija središnjeg živčanog sustava u endemskim područjima srednje Europe. Radi se o prirodno žarišnoj zoonozi, čiji rezervoar čine ...šumski glodavci, domaće i divlje životinje, a čovjek se zarazi prigodno, ubodom inficiranog krpelja. U posljednje je vrijeme sve više izvješća o epidemijama KME povezanih s konzumacijom svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda. Cilj je rada prikazati kliničke značajke i tijek bolesti kod oboljelih od KME u tijeku grupiranja u Primorsko- goranskoj županiji (lipanj 2019. godine), povezanog s konzumacijom nepasteriziranog kozjeg mlijeka iz istog izvora. Tri su bolesnika hospitalizirana s kliničkom slikom meningitisa, a kod dvoje se infekcija prezentirala kao febrilna bolest s mijalgijama i općom slabošću. Kod svih je bolesnika infekcija potvrđena serološkom obradom. Niti jedan bolesnik nije bio cijepljen protiv KME niti je imao podatak o ugrizu krpelja. Ovim radom želimo ukazati na zdravstvene opasnosti prehrambenih navika konzumiranja sirovog mlijeka koje u današnje vrijeme postaje sve popularnije, osobito među zagovornicima „zdrave hrane“.
Higher education in the United States is the best in the world according to most quantitative and qualitative indicators. Universities in the United States, along with those in the United Kingdom, ...attract the best students not only from Europe but around the world, including the most populous countries and growing economies such as China, India, Brazil or Indonesia. At the same time, renowned professors and researchers mostly work in the United States, given the excellent working and research conditions. However, the strength of American universities is, at the same time, their weakness in the context of the COVID-19 epidemic. Most universities are private universities that depend entirely on the market, donations, and mostly student tuition. The epidemic has exacerbated the problem of marketing education in the United States, bearing in mind that most students are reconsidering the continuation of schooling due to economic uncertainty that the epidemic brings and uncertain labour market. Focusing on the case study of Northwestern University, the text is analyzing the economic and social consequences of the epidemic on higher education in the United States, as well as possible ways to overcome it.
U radu se propituju preteče razvoja medicine narodnog zdravlja od 1912. i djelovanje Andrije Štampara kao općinskog liječnika na području novogradiške Posavine od 1913. do 1918. Razmatraju se preteče ...medicine narodnog zdravlja kao pojave društava za čuvanje narodnog zdravlja u Beogradu i Zagrebu te povezanost Andrije Štampara s tim društvima. Analizom arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, zakona, časopisa i novina pokušava se povezati teorijska faza djelovanja Andrije Štampara s praktičnom fazom koja započinje od 1912. radom u Karlovcu i nastavlja se preseljenjem u Novu Gradišku 1913. U radu se pokušava utvrditi koliko su iskustva u saniranju epidemija kolere i boginja u novogradiškoj Posavini i rad u ratnoj bolnici Crvenog križa u Novoj Gradiški utjecali na stvaranje osnovnih principa socijalne medicine i javnog zdravstva. Poseban naglasak stavljen je na set preventivno-epidemioloških mjera koje je Štampar primjenjivao tijekom epidemija 1913. – 1916. te ih je zaključno nazvao “savršenim”, što je pridonijelo i njihovoj implementaciji u postulate medicine narodnog zdravlja desetak godina poslije.
The paper examines the forerunner of the development of public health medicine since 1912, as well as the actions of Andrija Štampar as a municipal physician in the Nova Gradiška Posavina region from 1913 to 1918. The predecessors of public health medicine are considered in the context of the emergence of societies for the protection of public health in Belgrade and Zagreb, as well as the connection between Andrija Štampar and these societies. Analysing the archival material of the Croatian State Archive, laws, journals, and newspapers, the paper attempts to link the theoretical phase of Andrija Štampar’s work with the practical phase, beginning in 1912 with his work in Karlovac and his relocation to Nova Gradiška in 1913. The paper notes that Štampar had already laid the foundation for many of his future ideas at this stage, as can be observed in the example of his reflections on eugenics, which he has defended since 1912. His experiences of rehabilitation efforts after the epidemics of cholera and smallpox in the Nova Gradiška Posavina region and his work at the Red Cross military hospital in Nova Gradiška influenced the formation of the basic principles of social medicine and public health. Special attention was paid to the set of preventive and epidemiological measures that Štampar implemented during the 1913 - 1916 epidemics. He regarded them as “perfect”, and, ten years later, introduced them into the postulates of public health medicine. Andrija Štampar conceived the main part of his ideas under the influence of theoretical knowledge and practice until 1918, and thanks to his ability to perceive circumstances and opportunities within the newly created legal framework and with the support of Rockefeller donations, he turned them into a functional health policy, which has been implemented at the School of Public Health and the Institute of Hygiene since 1926.
The first large outbreak of SARS-CoV-2 in Europe occurred in Northern Italy in February 2020. The relatively fast spread of the infection to Slovenia was expected, and preventive measures for its ...suppression were widely discussed.
An online questionnaire was designed to evaluate adherence to preventive measures and the extent to which the taking of preventive measures was associated with people's anxiety level, psychological burden, their perceived vulnerability to disease, germ aversion and a number of demographic characteristics in the early stage of Covid-19 spread. The survey was active for 24 hours (13-14 March 2020). There were 12,307 responses and 7,764 questionnaires were completed in full.
Higher preventive behaviour was found in individuals who experienced greater psychological distress, were more anxious, and expressed greater perceived infectability and germ aversion. Greater compliance with preventive behaviour was found among women, those sharing a household with people aged over 65, the elderly and those who knew somebody who had been infected. These groups also showed higher anxiety levels, which appeared to be significantly increased in general as a result of the specific situation. Quarantine was evaluated as the most efficient preventive measure, and was respected relatively strictly even before it became an officially announced protective measure.
This research reveals a strong association between preventive behaviour and anxiety. Anxiety, together with social distancing, may affect physical and psychological health in the population in the long term. Other aspects of public health might therefore be influenced by the measures currently being enforced to prevent the spread of SARS-CoV-2.
Pregledom drevnih rukopisa perzijske medicine (PM) otkriveno je da su u prošlosti postojali neki osnovni principi za donošenje odluka o epidemijskim zaraznim bolestima. Ta PM pra-vila za kliničko ...zaključivanje primijenjena su kroz personalizirani pristup zajedno sa savjeti-ma o javnom zdravlju u takvim situacijama. Trenutačno je pandemija koronavirusa najveći problem u svijetu. Glavni temelj liječenja koronavirusa preventivne su mjere i simptomatska obrada. U međuvremenu, tradicionalnim medicinskim sustavima za pružanje preventivne, potporne i rehabilitacijske skrbi pacijentima posvećena je veća pozornost nego prije. Prema tome, specifičan individualni pristup koji su znanstvenici PM-a razmatrali kod kliničkog tijeka epidemijskih zaraznih bolesti mogao bi pomoći u rasvjetljavanju širenja znanja o epi-demijskim bolestima u drevnoj Perziji.
Zahvatajući skoro celu planetu, pandemija španske groznice 1918/19. godine nije zaobišla ni stanovništvo okupirane Srbije, ni vojnike na Solunskom frontu. Eskalirala je neposredno po proboju fronta, ...a vrhunac je dostigla u trenucima euforije zbog oslobođenja. Cilj ovoga rada jeste da ukaže na mogući put dolaska i hronologiju razvoja epidemije u Valjevskom srezu, kao i na broj žrtava koje je ona tu odnela. Rezultati analize crkvenih knjiga umrlih, i to na skoro stopostotnom uzorku, ukazuju da je masovno umiranje od posledica epidemije otpočelo tokom druge polovine oktobra u ravničarskim delovima sreza, ali da je tu mortalni udar bio relativno slab. Odatle se epidemija širila na udaljenija i nepristupačnija brdsko-planinska sela, gde je smrtnost bila veoma visoka, u pojedinim naseljima umrlo je više od 9% stanovništva. Glavni mortalni udar epidemije je trajao do pred kraj 1918. godine, a posle toga se u naseljima gde je prethodno smrtnost bila veća uočavaju slabije posledice u odnosu na naselja gde je bila manja.
V članku so predstavljene ugotovitve raziskav Slovensko javno mnenje, ki so bile izvedene tik pred začetkom epidemije ter v prvem in drugem valu epidemije. V članku nas zanima vpliv percepcije in ...vrednotenja družbenih neenakosti na protestno participacijo državljanov. Bolj konkretno: zanima nas, kako se te zaznave povezujejo z dejanskim položajem posameznikov in kako součinkovanje obojega prispeva k nezadovoljstvu, ki se kaže kot pripravljenost na proteste. Izhajamo iz teorije relativne deprivacije, ki se kaže kot relevantna za pojasnjevanje pojavljanja protestov v kriznih časih. Rezultati raziskave potrjujejo relevantnost teorije še posebej v času krize oziroma nenapovedanega in nenadnega izbruha zamere, ko običajni pojasnjevalni modeli političnega delovanja ne zadoščajo. Izkaže se, da bistven sprožilec kolektivnega ravnanja pri tem ni absolutna stiska, ampak je lahko protestno ravnanje posledica relativne stopnje deprivacije v posamezni družbeni skupini. Pomembna je diskrepanca med specifičnimi in za posamezno socialno skupino legitimnimi pričakovanji (glede norm, življenjskega standarda in družbenega položaja) ter ocenami o tem, ali se bodo ta pričakovanja uresničila.
PDF
