Straipsnyje siekiama parodyti, kad norint suprasti bei paaiškinti dabartinius visuomeninius protestus bei judėjimus Pietų Amerikoje, būtinas naujas socialinių mokslų požiūris į juos. Taip pat norima ...pademonstruoti geopolitiškai įtakoto racionalumo logikos trūkumus, vedančius link klaidinančių išvadų. Pirmoje straipsnio dalyje, pradedant 1960-aisiais, apibendrinamas skirtingų visuomeninių judėjimų bei protestų formų socialinis kontekstas. Antroje dalyje pasiūloma skirtingų teorinių požiūrių sintezė, kurie domisi visuomeniniais protestais ir sąjūdžiais. Pabaigoje aptariamos istorinio konteksto ir kolektyvinio veiksmo tyrinėjimų studijų sąsajos dabartinėje Pietų Amerikoje ir bandoma identifikuoti tolimesnes šių studijų kryptis.
Na področju znanstvenega proučevanja filozofije indijskega budizma zasledimo dve struji: prva pojmuje razvoj budistične filozofske misli kot dialektičen proces, medtem ko druga opozarja, da je ...potekal razvoj budistične filozofije veliko bolj kontinuirano in postopoma. V pričujočem članku bomo znotraj konceptualnega okvirja druge struje prevetrili nekatere filozofske teme, prisotne v budistični logično-epistemološki šoli, zlasti t.i. teorijo dveh resnic, in nato s pomočjo dobljenih izsledkov pokazali, da je logično-epistemološki sistem Dignāge in Dharmakīrtija tesneje povezan s predhodnimi miselnimi tokovi, kot je to domnevala »dialektična« struja, in ga je zato potrebno umestiti v širši kontekst budistične teorije in prakse, katerih glavni namen je doseganje nirvāṇe. Logično-epistemološki razmisleki v budizmu ne le, da niso v nasprotju z budističnimi duhovnimi prvinami, marveč so z njimi celo neločljivo povezani.
Pričujoči članek kritično obravnava epistemološke teorije osrednjih predstavnikov intelektualne struje modernega konfucijanstva, ki se je na Kitajskem oblikovala na pragu prejšnjega stoletja. ...Avtorica analizira in interpretira njihove nadgradnje ter razvoje tradicionalne kitajske epistemološke predpostavke, po kateri je moralna kultivacija sebstva predpogoj za celovito znanje. Korelat te premise je v tem, da človeško zaznavanje ni samo razumsko, temveč tudi iracionalno, saj je med drugim opredeljeno z voljo, namero, željami in občutji. Moderni konfucijanci so predpostavljali, da je ista ločnica, ki je razmejevala razum od intuicije, ločevala tudi znanost od filozofije. Četudi niso nasprotovali znanosti kot taki, so bili vendarle nasprotniki scientizma. Zato so opozarjali, da znanost, katere cilj je zgolj spoznavanje objektov zunanjega naravnega sveta in ki uporablja izključno racionalne in analitične metodologije, nikoli ne bo zmožna odgovoriti na vprašanja, povezana s smislom življenja. Iz istega razloga znanost po njihovem mnenju tudi nikoli ne bo sposobna dejansko vplivati na svetovni nazor posameznika. Ločnica med razumom in intuicijo po njihovem mnenju namreč ne razmejuje zgolj znanosti od filozofije, temveč tudi sfero pojavnosti od sfere vrednot.
This paper attempts to offer a comprehensive and critical overview of the crucial role played by chaos and unpredictability within contemporary social thought. It briefly highlights the relevant ...theoretical and methodological contributions and developments, as well as the largely useful perspectives emerging from the systematic study of chaos. It is argued that chaos and unpredictability should be responsibly acknowledged, embraced and celebrated as both essential features of human societies and unlimited sources of critical possibilities. Eventually, it is very clear that a kind of guided self-organisation (in social or economic organisations and in human societies) is much better than classical Promethean manipulation and control.
Šiame straipsnyje siekiama visapusiškai ir kritiškai apžvelgti chaoso ir nenuspėjamumo vaidmens interpretacijas šiuolaikinėse socialinėse teorijose. Straipsnyje trumpai pristatomos svarbiausios teorinės ir metodologinės koncepcijos, jų raida ir tinkamos perspektyvos, atsirandančios iš sisteminių chaoso tyrinėjimų. Pateikiami argumentai, pagrindžiantys, kad chaosas ir nenuspėjamumas turi būti tinkamai pažinti, suvokti ir sveikintini kaip esminiai visuomenių bruožai ir neriboti kritinių galimybių šaltiniai. Straipsnio pabaigoje teigiama, kad tam tikra valdoma savi-organizacija (socialinėse ar ekonominėse organizacijose) yra žymiai pranašesnė už prometėjišką manipuliaciją ir kontrolę.
In the first part of his career Georg Simmel wrote a short text about selection theory, which never reached popularity of his better known sociological publications. In it he employed evolutionary ...theory and pragmatism, which he later abandoned in favor of formal sociology. Based on that paper Simmel could be considered as one of the founders of selection theory, i. e. evolutionary epistemology. In this paper it is argued that selection theory does not need to imply relativism, as Simmel thought, and that hypothetical realism is a consequence of evolutionary processes. Also, it is shown that selection theory must take into account social processes if it wants to be relevant.
Ovaj je članak jedan od triju članaka o filozofiji adventističkog odgoja i obrazovanja. Prvi dio ispituje važnost teme, opisuje temeljni oblik filozofije, istražuje temeljne filozofske kategorije iz ...biblijske perspektive i upućuje na važnost biblijskog svjetonazora u oblikovanju adventističkog pristupa odgoju i obrazovanju. Drugi i treći dio razvit će implikacije biblijske filozofske perspektive na obrazovnu praksu. Mnoge teme obrađene u prvom članku detaljnije su razrađene u autorovoj knjizi Philosophy and Education: An Introduction in Christian Perspective, 4. izdanje, (Berrien Springs, Michigan.: Andrews University Press, 2006.).
UČENJE UČENJA Jagarinec, Tanja
Varaždinski učitelj,
08/2019, Letnik:
2, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Definicija učenja se s vremenom promijenila. Primarni model prijenosa znanja je smatrao studenta pasivnim primateljem. Novi model uveo je koncept učenja na temelju razlike između očekivanog i ...uspostavljenog. Suvremeni koncept učenja uvodi svjesno učenje s naglaskom na metakogniciju. Učenje učenja povezano je s metakognicijom, a možemo ga nazvati i meta-učenje. To uključuje znanje i sposobnost korištenja odgovarajućih strategija učenja i strategije rješavanja problema, poznavanje prednosti i nedostataka vlastitog znanja, točnu samoprocjenu vlastitih postignuća, kritičko razmišljanje o svrsi i ciljevima učenja, dobro upravljanje vremenom i informiranje, sposobnost samo-motiviranja i razvijanje pozitivnog stava prema učenju. Kada učimo fiziku, moramo uzeti u obzir i epistemološki plan.
U radu je sažeto izložena Maréchalova interpretacija epistemologije Tome Akvinskoga i njezine implikacije za filozofiju i teologiju. Potaknut Kantovom kritikom, Maréchal je pokazao kako je ljudska ...spoznaja moguća zbog spontane orijentacije ljudske duše na Bitak, na Apsolutno kao Dobro. Taj Maréchalov uvid uokviren je njegovim traženjem osobnoga znanstvenoga i duhovnoga puta u susretu s idejama “kršćanske filozofije”, modernizma, raznih interpretacija teologije Tome Akvinskoga i psihologije mističnoga iskustva.
The paper briefly presents the functioning and far–reaching significance of Maréchal’s epistemology, based on a new interpretation of Thomas Aquinas prompted by Kant’s critique, by which Maréchal is called the father of transcendental Thomism. Like Kant, he wanted to understand the conditions that make human cognition possible at all, but for a solution he turned to the explanation of the psychology of the human cognitive process offered by St. Thomas Aquinas. The fundamental and far–reaching conclusion of Maréchal’s understanding of Aquinas lies in the insight that the human spirit, in every act of cognition, manifests its absolute turn to the Being (esse), which is also the fundamental reason for the possibility of cognition. Such an understanding of the human spirit raises the question of one’s relationship to God, the possibility of partaking in His knowledge and of enjoyment as the ultimate goal. Maréchal touched on these issues in the context of his interest in the psychology of mystical experience, however more significant contributions to these topics were made by B. Lonergan, as is noted in the paper. Maréchal’s quest for Aquinas’ epistemology is incorporated into his personal intellectual growth and self–examination in the spiritual, cultural, philosophical and theological context of his time. His milieu was comprised of the ideas of “Christian philosophy”, modernism, and controversies about the proper understanding of Aquinas’ theology (and philosophy). It is remarkable that, until his theological studies, Maréchal despised everything having an admixture of “metaphysical nebulae”, and he put all his trust on the side of the natural sciences. After an in–depth study of the theology of Thomas Aquinas, he began to change his views.
The view of science as neutral and not subject to the influence of class, race, gender nationality and politics, was largely rejected during the 1960s and 1970s. Certain movements that focused on the ...social use of science had recognized science as a vehicle of the capitalist movement and as a means of exploitation, pronouncing science an extended accomplice to the subordination of women, minorities, and underdeveloped countries. One of these movements is the feminist movement. Prior to the criticism of these movements, science was thought of as objective and valueneutral.
Ovaj kratki rad pokušaj je da se ukratko prikaže Platonov nauk o znanju. Da bi se razumjelo kako je sam Platon poimao pojam znanja, u uvodnom dijelu rada napravljena je kratka filološka analiza, koja ...ima za cilj približiti filozofsko poimanje znanja, a u glavnom dijelu rada napravljen je pregled četiriju tekstova iz Platonovog opusa koji za temu imaju znanje: šesta knjiga Države, Teetet, Sofist i Menon. Cilj je ovoga rada prikazati kako se u različitim dijelovima Platonova opusa poima sve ono što se kolokvijalno shvaća kao znanje: što bi bilo istinito shvaćanje, što percepcija, što mnijenje, a što bi, pak, bio istinski predmet filozofske potrage – znanje kao znanje. Ova različita poimanja i ovdje izabrani različiti dijelovi dijaloga pokušavaju se staviti u kontekst ne samo Platonova opusa, nego i suvremenijih epistemoloških rasprava te konzekvencama njihova poimanja za realni život, shvaćen u Platonovu smislu kao život duše.
PDF
