Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne ...prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.
Suvremeni dizajn ručnog alata mora udovoljavati svim zahtjevima upotrebljivosti, sigurnosti i udobnosti. Današnja upotreba novih tehnologija u dizajnu, prototipiranju i proizvodnji omogućuje razvoj ...ručnih alata koji svojim oblikom, materijalom i završnom obradom omogućavaju bolju interakciju korisnika sa svojim alatom. U radu je opisan postupak dizajniranja i ocjenjivanja drške čekića koji bi povećao performanse, udobnost i sigurnost rukovatelja te istodobno spriječio mišićno-koštane poremećaje.
Modern design of manual hand tools has to meet all requirements of usability, safety and comfort. Today's use of new technologies in design, prototyping and production enables the development of hand tools that, with their form, material and finish, enable better interaction between the user and his tool. This paper describes the process of designing and evaluating a hammer handle that would increase the performance, comfort and safety of the operator and at the same time prevent musculoskeletal disorders.
Studija procjenjuje čimbenike ergonomskih rizika na poslovima održavanja plinske elektrane kapaciteta 8.4 MW (1.4 MW x 6 jedinica) u kojoj na održavanju radi 12 osoba. Čimbenici ergonomskih rizika ...mogu se podijeliti na one povezane sa zadatkom, te osobne i okolišne. Potencijalna ozbiljnost svih utvrđenih čimbenika rizika i vjerojatnost da se ostvare prikazana je na ljestvici 1-5. Indeks rizika izračunat je kao umnožak vjerojatnosti pojave rizika i potencijalne ozbiljnosti svih parametara rizika.
Relativne težine parametara čimbenika rizika utvrđene su dijeljenjem svakog indeksa kumulativnog rizika s ukupnim indeksom kumulativnog rizika. Relativne težine čimbenika ergonomskih rizika utvrđene su dijeljenjem indeksa kumulativnih rizika svakog čimbenika s ukupnim indeksima kumulativnog rizika. Ukupan indeks rizika za svaki čimbenik izračunat je zbrajanjem umnoška relativnih težina i indeksa rizika parametara koji čine taj čimbenik. Indeks opasnosti na radu (WSI) utvrđen je zbrajanjem umnoška relativnih težina i indeksa rizika čimbenika ergonomskih čimbenika.
Vrijednosti rizika kategorizirane su u tri razreda: nizak, srednji i visok rizik. Koristeći osobne i okolišne čimbenike, prosječne vrijednosti rizika iznosile su 3.03 ± 0.42 i 3.00 ± 0.00 iz čega proizlazi da je posao niskog rizika. Vrijednost indeksa opasnosti na radu (WSI) iznosila je 5.03 ± 1.62 što je pokazatelj da posao održavanja na način kako se obavlja u promatranoj elektrani predstavlja nizak rizik.
One of the side-effects of the COVID-19 pandemic is a global change in work ergonomic patterns as millions of people replaced their usual work environment with home to limit the spread of the severe ...acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-COV-2) infection. The aim of our cross-sectional pilot study was to identify musculoskeletal pain that may have resulted from this change and included 232 telecommunications company workers of both genders 121 (52.2 %) men aged 23–62 (median 41; interquartile range 33–46 yrs.) and 111 (47.8 %) women aged 23–53 (median 40; interquartile range 33–44) who had been working from home for eight months (from 16 March to 4 December 2020) before they joined the study. The participants were asked to fill in our web-based questionnaire by self-assessing their experience of hand, lower back, and upper back/neck pain while working at home and by describing their work setting and physical activity. Compared to previous work at the office, 90 (39.1 %) participants reported stronger pain in the lower back, 105 (45.7 %) in the upper back/neck, and 63 (27.2 %) in their hands. Only one third did not report any musculoskeletal problems related to work from home. Significantly fewer men than women reported hand, lower back, and upper back/ neck pain (p=0.033, p=0.001 and p=0.013, respectively). Sixty-nine workers (29.9 %) reported to work in a separate room, 75 (32.4 %) worked in a separate section of a room with other household members, whereas 87 (37.7 %) had no separate work space, 30 of whom most often worked in the dining room. Ninety-five participants (40.9 %) had no office desk to work at, and only 75 (32.3 %) used an ergonomic chair. Of those who shared their household with others (N=164), 116 (70.7 %) complained about constant or occasional disturbances. Over a half of all participants (52 %) said that they worked longer hours from home than at work, predominantly women (p=0.05). Only 69 participants (29.9 %) were taking frequent breaks, predominantly older ones (p=0.006). Our findings clearly point to a need to inform home workers how to make more ergonomic use of non-ergonomic equipment, use breaks, and exercise and to inform employers how to better organise working hours to meet the needs of work from home.
Poremećaji mišićno-koštanoga sustava u osoba koje rade na računalu česti su i utječu na radnu sposobnost. Legislativom Republike Hrvatske reguliran je zdravstveni nadzor osoba koje obavljaju posao ...radeći na računalu radi prevencije mišićno-koštanih tegoba i smanjenja fizičkoga preopterećenja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati rizik od fizičkoga preopterećenja zbog obavljanja ponavljajućih pokreta na računalu koristeći standardiziranu metodu za procjenu rizika. Sudionici (N=25) su bili intervjuirani tijekom periodičnoga zdravstvenog pregleda u ambulanti medicine rada i sporta pomoću upitnika o ponavljajućim pokretima pri radu na računalu te je izračunata razina rizika od fizičkoga preopterećenja. Na temelju povijesti bolesti, anamneze i fizikalnog statusa sudioniku bila je određena dijagnoza koja je povezana s pogoršanjem mišićno-koštanih tegoba nakon radne smjene. Devetero sudionika radilo je na računalu uz povećanu razinu rizika, a šesnaestero uz visoku razinu rizika od fizičkoga preopterećenja. Glava i vrat (N=24), leđa (N=22), laktovi (N=22) i prsti šaka (N=25) bili su u neergonomskom položaju u većine sudionika. Dvadesetero sudionika bilo je na bolovanju zbog mišićno-koštanih tegoba unazad godinu dana od anketiranja. Najčešće dijagnoze u sudionika bile su: bol u leđima (N=14) i sindrom karpalnog kanala (N=4). Osobe koje rade na računalu i imaju mišićno-koštane tegobe fizički su preopterećene i zahtijevaju redoviti zdravstveni nadzor. Ergonomska prilagodba mjesta rada neophodna je u smanjenju rizika od fizičkoga preopterećenja u osoba koje rade na računalu. Ovo istraživanje je u tijeku te će se analizom budućih podataka zaključci ovoga rada provjeriti i nadopuniti.
Musculoskeletal disorders among office workers are common and affect their workability. The legislation of the Republic of Croatia regulates office workers’ health surveillance due to prevention of musculoskeletal disorders and overload reduction. The aim of this research was to examine the risk of physical overload due to performing repetitive movements on the computer by using a standardized method for risk assessment. The participants (N=25) were interviewed during a periodic health check-up at the occupational and sports medicine clinic, and the level of risk of physical overload was calculated by using a questionnaire about repetitive movements. All participants had their musculoskeletal complaints aggravated after the work shift, and were diagnosed according to the medical history, interview and physical status. Nine participants worked on the computer with an increased level of risk, and sixteen with a high level of risk of physical overload. The head and neck (N=24), back (N=22), elbows (N=22) and fingers (N=25) were in non-ergonomic positions in the majority of participants. Twenty participants were on sick leave due to musculoskeletal problems in the past year. The most common diagnoses among the participants were: back pain (N=14) and carpal tunnel syndrome (N=4). Office workers who have musculoskeletal problems are at risk of physical overload and require health surveillance. Ergonomic adaptation of the workplace is necessary to reduce the risk of physical overload in office workers. This research is ongoing and the conclusions of this paper will be verified and supplemented by analysing future data.
SAŽETAK: Uzme li se u obzir frekvencija nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, dentalna medicina kao djelatnost ubraja se u visokorizična zanimanja. Kako nisu ...zabilježeni detaljniji podaci o stanju zaštite na radu u dentalnoj medicini u Republici Hrvatskoj, provedeno je anketiranje putem online ankete na 201 ispitaniku kojim se pokušalo saznati kakvo je zapravo stanje zaštite na radu u stomatologiji. U istraživanju su sudjelovali doktori dentalne medicine iz privatne prakse kao i iz domova zdravlja. Anketa je strukturirana na način da obuhvaća tri područja s pitanjima povezanim s ergonomijom, osposobljavanjem za rad na siguran način te ozljedama na radu. Rezultatima dobivenim ovim istraživanjem nameće se zaključak kako zdravlje, ali i znanje doktora dentalne medicine glede ergonomije i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj nije pohvalno što je dodatno potvrđeno i ukupnim brojem doživljenih ozljeda na radu ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.
SUMMARY: In view of the incidence of injuries at work, occupational diseases and diseases related to work, dental medicine is classified as a high risk profession. As there is no detailed data regarding the state of occupational safety for this profession in Croatia, an online survey was conducted involving 201 participants with the objective to identify the actual state of occupational safety in dental medicine. The survey included dental professionals in private practice and those employed in public health clinics. The survey focused on three areas of interest: ergonomics, training for safe work, and injuries at work. The results lead to the conclusion that the health, as well as the education of the dentists regarding ergonomics and occupational safety in Croatia, is not to be commended which helps explain the total number of injuries at work sustained by the participants in the study.
Računalna podrška vođenju evidencija zaštite na radu postala je danas nužnost i preduvjet kvalitetnog upravljanja ovim važnim i vrlo složenim područjem. U skladu s time, na hrvatskom tržištu se ...javlja sve veći broj programskih rješenja za potporu vođenju evidencija zaštite na radu. Funkcionalnost ovih programa i formati zapisa u Republici Hrvatskoj nisu u potpunosti propisani niti postoji službeni postupak certifikacije. U cilju utvrđivanja kvalitete ovih programskih rješenja na osnovi iskustva i zadovoljstva korisnika autori su oblikovali okvirni mjerni model organiziran u pet mjernih kategorija koje obuhvaćaju procjenu sadržaja, funkcionalne kakvoće, utilizaciju po mogućnostima, sigurnost i aktualnost podataka te ergonomiju same programske potpore. Istraživanje je provedeno online putem elektroničkog upitnika. Provedena je analiza podataka te pouzdanosti i valjanosti upitnika. Za dva programska rješenja prikupljen je relevantan broj ispitanika. U oba slučaja ukupne ocjene kvalitete ne razlikuju se značajno, ali upućuju na vrlo veliki prostor za daljnji napredak funkcionalne kvalitete.
Computer support for keeping records of safety at work has become today a
necessity and a prerequisite for quality management of this important and very complex issue. Accordingly, an increasing number of software solutions appear on the market to support the keeping of occupational safety records. The functionality of these programs and record formats in the Republic of Croatia is not fully defined nor is there a formal certification process. In order to determine the quality of these software solutions based on experience and customer satisfaction, we designed a framework assessment model organized in five measurement categories that include content assessment, functional quality, utilization, data security and actuality, and ergonomics of the software
itself. The research was conducted online via an electronic questionnaire. Data analysis, reliability and validity of the questionnaire were performed. A relevant number of respondents was collected for two software solutions. In both cases, the overall quality
assessments do not differ significantly, but indicate a very large area
for further improvement of functional quality.
Međunarodna suradnja u nastavi i istraživanjima porasla je kao rezultat raširenosti i dostupnosti globalne mreže. Iako je primjena e-obrazovanja iznimno poraslo, uporaba daljinskih laboratorija u ...istraživanju i nastavi relativno je nova. Opisan je razvoj daljinskog ergonomijskog laboratorija pomoću internetske tehnologije. Svrha daljinskog laboratorija jest da se diljem svijeta omogući pristup naprednoj tehnologiji manekena na termalno napuhavanje koja nudi temelj za mjerenje termodinamičkih svojstava zaštitne odjeće tijekom izlaganja kontroliranim uvjetima okoline. Laboratorij je izazvao opće zanimanje te promiče međunarodnu suradnju na području nastave i istraživanja u ergonomiji.
Ergonomics is a scientific discipline that explores the interaction between man, working systems and environment. Persons engaged in work activities should be protected according to workplace safety ...regulations by means of appropriate clothing, footwear and equipment specifically designed to meet ergonomic requirements. Protective clothing, footwear and equipment should be designed and engineered in such a way that their size and shape follow the dimensions and shape of the user’s body. In order to achieve this, it is necessary to make static and dynamic measurements of the user’s body. Based on static and dynamic anthropometry we have identified ergonomically favourable positions for pockets and zippers and the optimum length of sleeves, jackets, trousers, overalls, etc., as well as ergonomically favourable positions for incident-related equipment (e.g. devices for maintaining radio connections, lamp, breathing apparatus, etc.). In addition, it was established that some garments should overlap in order to avoid injury due to exposure of body parts. The paper provides examples of functional clothing designed for protection against heat and fire. The examples meet ergonomic requirements by identifying favourable pocket and zipper positions and sizes as well as by ensuring that some parts of protective clothing overlap to provide safety and protection. The paper also describes the method used for testing the ergonomic requirements of protective clothing and equipment, and presents the results of the survey that measured fire fighters’ satisfaction with this kind of protective clothing. The survey was conducted in three public fire brigades – two in Zagreb (Centre and Dubrava) and one in Karlovac, as well as two volunteer fire brigades (Dubrava and Karlovac).
SAŽETAK: Ergonomija je znanstvena disciplina u sklopu koje se istražuje interakcija između čovjeka, radnih sustava i okoline. S obzirom da čovjek obavljajući radne aktivnosti u svrhu zaštite na radu nosi odgovarajuću odjeću, obuću i opremu, ona treba biti oblikovana u skladu s ergonomskim zahtjevima. Zaštitna odjeća, obuća i oprema treba biti dizajnirana i projektirana tako da veličinom i oblikom što bolje prati dimenzije i oblik tijela korisnika, pa je potrebno napraviti statičke i dinamičke izmjere tijela korisnika. Na temelju statičke i dinamičke antropometrije ljudskog tijela mogu se utvrditi ergonomski povoljne pozicije džepova i patent zatvarača, duljine rukava, jakni, hlača, kombinezona i sl., ali i ergonomski povoljne pozicije opreme koja se upotrebljava tijekom akcidentnih situacija (npr. uređaj za održavanje radioveze, svjetiljka, oprema za zaštitu dišnih organa i sl.). Osim toga, dijelovi zaštitne odjeće međusobno se trebaju preklapati kako ne bi došlo do ozljeda zbog nepokrivenosti pojedinih dijelova tijela. U radu su prikazana pojedina rješenja funkcionalnog dizajna odjeće za zaštitu od topline i plamena koja su u skladu s ergonomskim zahtjevima, ergonomski povoljnim pozicijama i veličinama džepova i patent zatvarača, te se pojedini dijelovi zaštitne odjeće međusobno preklapaju i na taj način osiguravaju siguran rad. Također su opisani postupci testiranja ergonomskih zahtjeva zaštitne odjeće i opreme, te su prikazani rezultati provedene ankete o zadovoljstvu vatrogasaca interventnom zaštitnom odjećom kojom se koriste tijekom obavljanja radnih aktivnosti. Anketa je provedena u tri javne vatrogasne postrojbe - JVP grada Zagreba (Centar i Dubrava) i JVP grada Karlovca, te u dva dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Dubrava i DVD Karlovac).
S obzirom na njihovu štetnost, vibracije koje se prenose na rukovatelje mehaniziranim sredstvima rada s prihvatnih ručki ili s volana putem dlana i prstiju, poznate kao vibracije šaka-ruka, nastoje ...se ograničiti. U nizu kontinuiranih nastojanja da se to postigne, posebice valja istaći "Directive 2002/44/EC". U tom se dokumentu na jasan način opisuje postupak utvrđivanja razine izloženosti vibracijama bilo sustava šaka-ruka, bilo čitavoga tijela. Opisani su postupci prilagođeni zahtjevima jasno definiranim međunarodnim normama ISO 5349-1 i 2 te ISO 2631-1, 2 i 3. Izloženosti vibracijama sustava šaka-ruka kod šumarskih radnika valja posvetiti posebnu pozornost, imajući na umu učestalost profesionalnih oboljenja koje one izazivaju. U nastojanju da se mjere zaštite na radu prilagode europskim standardima, donesen je i nacionalni "Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu" (NN55/2008). Za područje poljoprivrede i šumarstva primjena spomenutog Pravilnika obvezujuća je od 1. 1. 2012. godine. Kako je dobro poznato, izloženost radnika vibracijama izražava se tzv. energetskim ekvivalentom A(8) koji se određuje po proceduri jasno opisanoj u međunarodnoj normi ISO 5349-1-2001. Vrijednost A(8) je veličina koja ovisi ne samo o razini vibracija pri pojedinim radnim zahvatima, već i o trajanju izlaganja, odnosno trajanju pojedinog radnog zahvata. Samo je po sebi razumljivo da će sveukupno trajanje radnih zahvata tijekom radnoga dana biti izravna posljedica normativa koji su propisani i usvojeni za određene grupe radova u šumarstvu. Stoga, nastojanja da se ograniči izloženost radnika vibracijama podrazumijeva i prilagođavanje vremena izlaganja (Goglia et al. 2011). Iz toga proizlazi da je potrebno žurno pristupiti utvrđivanju razina energetskih ekvivalenata A(8) prema postojećim radnim normativima za sva radna mjesta na kojima se prema učestalosti pojave profesionalnih oboljenja očekuju problemi. Potom valja uskladiti vremena izlaganja s ograničenjima postavljenima i u "Directive 2002/44/EC" i u nacionalnom Pravilniku korekcijom radnih normativa.
PDF
