Do Reformacije u šesnaestom stoljeću došlo je teološki i vjerski u nemirnom ozračju posljednjih dana. Protestantski reformatori vidjeli su u događajima svog vremena – bilo na vjerskom, političkom ili ...društvenom području – znakove neposrednog drugog Kristovog dolaska. Snažnom eshatološkom svijesti vidjeli su u povijesnom procesu svog vremena nemire kao obilježja velikog dana suda, kraja svijeta i početka ostvarenja svega prorečenog. Sve više i više postajemo svjesni koliko su eshatološke pretpostavke prožimale intelektualni i vjerski život u Europi u šesnaestom stoljeću i koliko su ljudi svoje doba smatrali apokaliptičkom erom.
Cilj ovog članka je opisati narav adventne nade u suvremenoj kršćanskoj misli. Postupit ćemo tako da istražimo niz suvremenih eshatoloških gledišta i ukažemo na značajne sličnosti i razlike među ...njima. Veličina predmeta i ograničeni prostor na raspolaganju predstavlja nekoliko specifičnih zahtjeva u ovom pothvatu.
Jedan je svakako potreba za selektivnošću. Budući da kršćanska eshatologija vjerojatno nikad nije pobudila više zanimanja nego u proteklih nekoliko desetljeća, a eshatološki pogledi različitih kršćana vjerojatno nikad nisu bili brojniji, u studiji ove veličine možemo razmotriti samo mali dio njih. Umjesto pokušaja da damo širi pregled suvremene kršćanske eshatologije, sve što ovaj članak može dati jeste kratak pregled nekoliko reprezentativnih stajališta.
Prijenos engleske krune s kuće Tudor na Stuartove pokazalo se značajnim međašem u razvoju protestantske misli. Dolaskom Jamesa I. na prijestolje 1603. godine puritanski pokret, koji je uhvatio ...korijene u poznim godinama Elizabetine vladavine, postupno je oblikovao gledište mnogih vjernika, i to unatoč kraljeve rane prijetnje da će puritance "najuriti" iz zemlje i kasnijih ograničenja koja je nametnuo represivni nadbiskup Laud. William Haller primjećuje da se od tog vremena broj i utjecaj puritanskih propovjednika povećao "brže no ikada, nalazeći sve veći broj voljnih slušatelja". (William Haller, The Rise of Puritanism (New York, 1957), str. 50.) Kako su godine prolazile i Biblija postajala sve više osnovom propovijedanja i pisanja puritanaca, kler i vjerništvo su postali sve svjesniji eshatoloških naglasaka u Svetom pismu.
Veliko adventno buđenje 1844., koje je došlo u određeno vrijeme, upozorilo je onaj naraštaj na misao da će se Krist vratiti na planet Zemlju. Danas, nekoliko naraštaja kasnije, djelovanje tog prvog ...buđenja vidljivo je u Crkvi koja postaje sve svjesnija hitnosti svoje zadaće da upozori svijet na doslovni, vidljivi i neposredni dolazak Krista Kralja.
Zadaća je ovog rada teološki osvijetliti vrednote u hrvatskom društvu koje su znanstveno istraživane i utvrđene nizom recentnih istraživanja među kojima se na poseban način ističu istraživanja ...»Aufbruch« i »EVS-1999.«. Da bi to postigao, autor je ovaj rad podijelio na tri dijela. U prvom je dijelu najprije iznio svoj stav o teološkom pristupu društvenim vrednotama gdje se metodološki opredijelio ne samo za interpretaciju opće-humanih vrednota u svjetlu Evanđelja, nego i za usvajanje i interpretiranje specifično kršćanskih vrednota. U drugom dijelu rada autor iz teološke perspektive očitava ljestvicu vrednota do koje su došla spomenuta istraživanja, stavljajući pritom poseban naglasak na položaj vjere, kao specifične i indikativne vrednote, na toj ljestvici. Već je tu ustvrdio da je u hrvatskom društvu na djelu proces progresivnog vjerskog ritualizma, konfesionalizma i sekularizacije. U trećem pak dijelu, autor prosuđuje postojeće vrednote na temelju stožernih teoloških okvira: soteriologije, eshatologije i ekleziologije, držeći ih odlučujućim za teološku prosudbu vjerničkog ponašanja općenito, pa onda i ljestvice vrednota koju bi vjernik trebao usvojiti, kako u svom osobnom tako i u društvenom životu. Zaključak do kojeg je autor pritom došao potvrdio je pretpostavku da su i u hrvatskom društvu postmoderni obrasci mišljenja, vrednovanja i vjerovanja već uvelike na djelu uz, dakako, neke hrvatske specifičnosti kao što je, primjerice, zadržan interes za konfesionalnu pripadnost, što po sebi iskače iz rečenoga obrasca mišljenja i ponašanja.
Cilj ovoga članka je ponuditi samo pregled povijesnih učenja Adventista sedmog dana o drugom Kristovom dolasku. Ovo razumijevanje je izraslo iz gorkog mileritskog iskustva kada Gospodin nije došao u ...naznačeno vrijeme. Drugi je dolazak integralni dio evanđelja jer spasenje je vise od praštanja, opravdanja i posvećenja u ovom životu. Potpuno spasenje uključuje Kristov drugi dolazak. Plan otkupljenja ne može se u cijelosti ostvariti bez toga. Vjerujem da će ovaj pristup potaknuti na daljnje proučavanje i osvrte.
Cilj ovoga članka je osvijetliti značenje adventističke eshatologije – odnosno razmotriti njezine glavne teme, njezinu važnost i posljedice. Nastojat ćemo odgovoriti na pitanja: Što obuhvaća adventna ...nada? Kako ona djeluje? Drugim riječima, kako ovaj posebni pogled na budućnost djeluje (ili bi trebalo djelovati) na naša sadašnja vjerovanja, stajališta i postupke?
U krizi etike i morala posebno zanimanje pobuđuje pitanje o Isusovoj etici. Pritom se radi o obradi vlastitosti i obvezatnosti etičkih momenata u cjelokupnom Isusovom naviještanju, ali i o tome kako ...valja shvatiti povezanost i razliku između kršćanske etike i filozofske etike. Autor prikazuje egzegetsku diskusiju, ističe važnost Govora na gori (Mt 5-7) te pokazuje kako se on jednako i obvezujuće tiče svih vjernika u Crkvi. Etičkim zahtjevima prethodi obećanje i dar spasa, što nadahnjuje i potiče etičko zalaganje. Kršćanin zna da stoji u odnosu istodobno s milosrdnim i zahtjevnim Bogom. Uz to u radu se također pokazuje kako su »etos zajednice« i »etos svijeta« međusobno u suodnosu i povezanosti.
