Obična bukva (Fagus sylvatica L.) jedna je od najrasprostranjenijih i gospodarski najvažnijih vrsta drva u Europi i stoga je potencijalni izvor ekstraktivnih tvari visoke dodatne vrijednosti. Cilj ...rada bio je preispitati postojeće podatke koji se odnose na sastav lipofilnih i hidrofilnih ekstraktivnih tvari u tkivima bukve te sustave za ekstrakciju i analitičke tehnike koje se primjenjuju za njihovo istraživanje. Lipofilne frakcije koje se mogu ekstrahirati iz bukve uglavnom su zasićene i nezasićene masne kiseline, masni alkoholi i sterol, dok se hidrofilne ekstraktivne tvari iz bukve sastoje od topljivih šećera, tj. monosaharida, oligosaharida, šećernih alkohola i šećernih kiselina, kao i od jednostavnih fenola i flavonoida. Kromatografija je prepoznata kao prikladna i najčešće primjenjivana tehnika kemijske analize ekstraktivnih tvari. Ovaj je pregled pokazao da su podaci o sastavu niskomolekularnih ekstraktivnih tvari iz bukve zadovoljavajući, ali su podaci o oligomernim ekstraktivnim tvarima još uvijek fragmentarni.
Med obične planike (Arbutus unedo L.) (STH), poznat kao “gorki med”, tradicionalno se koristi u narodnoj medicini na sredozemnom području. Bez obzira na zemljopisno podrijetlo, obično ima vrlo visok ...udio fenolnih spojeva i snažan antioksidacijski kapacitet. Ipak, još uvijek se malo zna o učincima STH-a, njegova ekstrakta (STHE), kao i dominantnoga fenolnog spoja – homogentizinske kiseline (HGA) – na staničnoj razini. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi ukupni sadržaj fenola, antioksidacijski kapacitet metodom DPPH i FRAP u STH-u, proizvedenome u Hrvatskoj, te ispitati citotoksične i prooksidacijske učinke STH-a, STHE-a i HGA-e na tri ljudske stanične linije: karcinoma pločastih stanica jezika (CAL 27), hepatocelularnoga karcinoma jetre (HepG2) i adenokarcinoma epitela debelog crijeva (Caco-2). STH, STHE i HGA ispitani su u četirima koncentracijama (0,5–5× prosječni dnevni unos STH-a u ljudi) i tijekom 30 minuta te tijekom jednog i dva sata. Hrvatski STH imao je visok ukupan sadržaj fenola (1,67 g ekvivalenata galne kiseline po kg meda i snažan antioksidacijski kapacitet (2,96 mmol Trolox ekvivalenata po kg meda i 13,5 mmol Fe2+ po kg meda). Dobiveni rezultati ne pokazuju jasnu i dosljednu citotoksičnost, ovisno o vremenu ili koncentraciji, ni u jednoj staničnoj liniji. Razine reaktivnih kisikovih vrsta u svim trima tipovima stanica u gotovo svim vremenima izlaganja nisu bile značajno veće od kontrole. Najvažnije je zapažanje da ispitivane tvari imaju nisku citotoksičnost i visoku biokompatibilnost, bez obzira na koncentraciju, što je dobra polazna točka za daljnja istraživanja njihovih bioloških učinaka na drugim modelima.
Peršin se od ostalih povrtnih vrsta ističe visokim sadržajem vitamina C. Sadrži minerale, esencijalna ulja, pigmente, polifenole i ostale iz skupine biološki aktivnih spojeva karakterističnih po tome ...što ispoljavaju visoku antioksidacijsku aktivnost. Peršin se uzgaja i konzumira zbog lisnih plojki i korijena, a najčešća su tri tipa: Petroselinum crispum ssp. tuberosum i Petroselinum crispum ssp. crispum (peršin kovrčavih liski), Petroselinum crispum ssp. neapolitanum (peršin glatkih liski). Cilj ovog rada bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i sadržaju bioaktivnih spojeva 6 kultivara peršina: 'Arat', 'Eagle', 'Halblange', 'Rialto', 'Mooskrause' i 'Petra'. Također, utvrditi razlike u nutritivnom sastavu različitih dijelova biljke: lisna plojka, stabljika, korijen. Najveći sadržaj vitamina C u listu (162,09 mg/100 g FW) utvrđen je za kultivar 'Rialto'. U korijenu, kultivari Petroselinum crispum var. tuberosum ('Halblange') imali su veće vrijednosti vitamina C. Najveći sadržaj ukupnih fenola (425,76 mg GAE/100 g FW) utvrđen je u listu kultivara 'Arat'. Najviši sadržaj ukupnih klorofila utvršen je u listu kultivara 'Mooskrause', dok je najniži utvrđen kod kultivara 'Arat'. Prosječne vrijednosti ukupnih klorofila u listu Petroselinum crispum ssp. neapolitanum i Petroselinum crispum ssp. crispum cultivars (0,69 mg/g) ne razlikuju se od proječne vrijednosti Petroselinum crispum ssp. tuberosum kultivara (0,69 mg/g). Svi istraživani kultivari peršina pokazali su visok antioksidacijski kapacitet uslijed značajnog sadržaja bioaktivnih spojeva poput klorofila, karotenoida, fenola, flavonoida, neflavonoida i vitamina C.
Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj tipa (crne i zelene) i udjela masline na kvalitetu i senzorska svojstva sirnog namaza s maslinama. U uzorcima polaznih sirovina te pripremljenog sirnog namaza s ...maslinama određeni su ukupna suha tvar, pH vrijednost, boja (kolorimetrijski), sadržaj ukupnih fenola Folin-Ciocalteau metodom i antioksidacijski kapacitet (FRAP). Nadalje, uzorci sirnog namaza senzorski su ocijenjeni kvantitativnom deskriptivnom analizom (QDA). ANOVA je pokazala da su primijenjeni izvori varijacija značajno utjecali na većinu ispitivanih parametara. Uzorci s crnim maslinama imali su nešto viši udio suhe tvari, pH vrijednost te tamniju i zasićeniju boju. Određeni sadržaj ukupnih fenola i antioksidacijski kapacitet ukazuju na dobar potencijal sirnog namaza s maslinama kao funkcionalne hrane, gdje su uzorci sa zelenim maslinama sadržavali više ukupnih fenola i antioksidacijski kapacitet. Općenito, senzorska svojstva svih uzoraka su vrlo dobro ocijenjena, što upućuje na njihovu dobru prihvatljivost kod potrošača. Uzorci s crnim maslinama postigli su više ocjene za harmoničnost arome i ukupnu prihvatljivost, gdje se uzorak sirnog namaza s najvišim udjelom maslina istaknuo najvišim ocjenama za navedena svojstva.
Listovi crvene djeteline uzorkovani su u fazi pune cvatnje s dvije sorte, dvadeset oplemenjivačkih populacija i sedam lokalnih populacija crvene djeteline u Hrvatskoj s ciljem određivanja ukupnih ...fenola i flavonoida i njihove antioksidacijske aktivnosti spektrofotometrijskim metodama. Pronađena je statistički značajna varijabilnost među sortama/populacijama u ukupnome sadržaju fenola i flavonoida. Rezultati su pokazali da je crvena djetelina bogat izvor fenola s rasponom koncentracija od 38,67 do 59,96 mg GAE/g u ST te flavonoida od 21,19 do 51,48 mg CE/g u ST. Visoka koncentracija fenola i flavonoida izmjerena je u oplemenjivačkim populacijama/sortama CD-8, Rc-11/7, Rc-11/8, Rc-11/15 i OS Osiris. Biljni ekstrakt dobiven iz lista crvene djeteline imao je snažnu antioksidacijsku aktivnost prema difenil-1-pikrilhidrazilu (DPPH) s varijabilnošću od 31,50 do 63,14%, koja statistički značajno korelira sa sadržajem ukupnih fenola (r = 0,737) i flavonoida (r = 0,839). Dobiveni rezultati pokazuju da sirovi ekstrakti crvene djeteline imaju značajan antioksidacijski potencijal, pa se stoga mogu koristiti kao prirodan izvor biološki aktivnih tvari u prehrani ljudi i ishrani životinja.
Sumporovodik (H2S) je uključen u velik broj fizioloških procesa i reakcija na abiotske tipove stresa. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj natrijevog hidrogensulfida (NaHS) i vremena primjene na ...fiziološka svojstva etioliranih biljaka pšenične trave. Dva su genotipa pšenične trave uzgajana u kontroliranim uvjetima pet dana bez svjetlosti te nakon toga uz dvanaestosatni fotoperiod, zalijevane tri dana zaredom otopinama NaHS koncentracija 100, 200 i 500 mM. Varijante tretmana zalijevanja uz osvjetljenje bile su sedmoga do devetoga, desetoga do dvanaestoga te trinaestoga do petnaestoga dana nakon sjetve. Najveći sadržaj fenola, flavonoida te vodikova peroksida utvrđen je kod biljaka pšenične trave zalijevanih otopinom 100 mM NaHS. Najviši sadržaj prolina i lipidna peroksidacija utvrđeni su kod biljaka pri 500 mM NaHS. Također, utvrđen je i značajan utjecaj perioda zalijevanja na ispitivane fiziološke parametre. Rezultati pokazuju da H2S značajno utječe na proces deetiolacije kod biljaka pšenične trave i sadržaj fiziološki aktivnih komponenata u pšeničnoj travi.
Polifenoli vina posebno su važni zbog bioaktivnih spojeva i njihovog potencijalnog pozitivnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Istraživanja prihvatljivih i sigurnih tehnologija koje će omogućiti ...proizvodnju vina bogatijih ovim spojevima su i potreba i izazov. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati utjecaj komercijalnih pektolitičkih enzima na ukupne fenole (UF), stilbene i antioksidacijsku aktivnost (AA) u vinima sorata Babić i Plavac mali, podrijetlom s lokaliteta osrednje kakvoće. U istraživanju su korištena dva proizvoda različitih svojstava: pektinaze s celulazama i hemicelulazama (E1) i pektinaze s inaktivnim stanicama kvasaca (E2), uz maceraciju bez dodatka enzima kao kontrolu (K). Parametri kakvoće određivani su u različitim fazama proizvodnje; od završetka maceracije i fermentacije, do vina nakon drugog pretoka i punjenja. Oba proizvoda utjecala su na parametre kakvoće. Maceracija s pripravkom pektolitičkih enzima (E1) omogućila je bolju ekstrakciju i proizvodnju vina sa značajno većom koncentracijom ukupnih fenola, obe sorte i u obe godine. Značajna pozitivna korelacija dobivena je između ukupnih fenola i antioksidacijske aktivnosti (AA). Najveće vrijednosti AA dobivene su u vinima tretmana E1, u obe godine istraživanja, kod obe sorte. Značajne razlike dobivene su kod obe sorte, ali ne u obe godine. Oba tretmana (E1 i E2) osigurala su proizvodnju vina s većim sadržajem stilbena, i pojedinačno resveratrola i piceida, međutim značajne razlike nisu dobivene u obe godine istraživanja. Zabilježene su razlike između sorata: dok je u vinima Plavca malog dominirao resveratrol, u vinima Babića je bio veći udio piceida. Unatoč relativno boljim pokazateljima kakvoće, u odnosu na kontrolu, primjena proizvoda E2 nije pokazala opravdanu učinkovitost; dobivene značajne razlike nisu potvrđene niti za jednu sortu kroz obe godine istraživanja. Tijekom dozrijevanja zabilježene su promjene ispitivanih parametara obe sorte uz smanjenje nekih pozitivnih učinaka i gubitak značajnosti u odnosu na kraj fermentacije. Zaključno, primjena komercijalnih enzima može biti poželjna u proizvodnji vina Babić i Plavac mali, s naglaskom na mlada vina.
U proizvodnji maslinovog ulja, maslinovo lišće najčešće ostaje nedovoljno upotrebljeno i predstavlja otpad, iako su mnoge studije pokazale njegova antikancerogena, protuupalna i antimikrobna svojstva ...zbog obilja polifenola, što ga čini potencijalnim sastojkom za proizvodnju funkcionalne hrane. Također, napitak od maslinovog lista predstavlja samostalno funkcionalno piće zbog njegovog vrijednog sastava. No, funkcionalna svojstva se, osobito tijekom skladištenja, mogu smanjiti zbog degradacije polifenola. Stoga je ovo istraživanje imalo za cilj istražiti stabilnost napitka od maslinovog lista tijekom devet tjedana skladištenja na različitim temperaturama (8, 22 i 32 °C). Utjecaj vremena i temperature skladištenja ispitan je određivanjem ukupnih fenola, antioksidacijskog kapaciteta DPPH metodom, parametara boje (L*, a*, b*, , BI) i senzorskih svojstava napitka od maslinovog lista. Dobiveni rezultati pokazali su da se ukupni fenoli tijekom skladištenja neznatno smanjuju, pokazujući najveću stabilnost na 8 °C. Antioksidacijski kapacitet pokazao je približno isti trend. Boja svih uzoraka je skladištenjem potamnila uz porast L*, i BI povećanjem temperature. Najveće promjene boje zabilježene su na 32 °C krajem skladištenja. Senzorska analiza potvrdila je promjenu boje napitka od maslinovog lista smanjenjem žute te povećanjem smeđe boje s vremenom i temperaturom skladištenja. Miris i aroma su se s vremenom i na višoj temperaturi smanjili. Intenzitet glavnih svojstava okusa napitka (trpak i gorak okus) se za vijeme skladištenja smanjio, osobito na višim temperaturama, što je rezultiralo više ocijenjenom harmoničnosti okusa. Dobiveni rezultati pokazali su dobru stabilnost napitka od maslinovog lista ukazujući na njegov potencijal kao funkcionalnog proizvoda ili poluproizvoda.
Uzorci plodova sorata ‘Granada’, ‘Wonderful’ i ‘Hicaznar’ prikupljeni su u proizvodnom nasadu šipka u dolini rijeke Neretve, Metković (Hrvatska) te su uspoređene njihove pomološke i kemijske ...karakteristike. Između istraživanih sorata utvrđene su značajne razlike. Masa ploda varirala je od 429,37 g do 359,43 g, a najmanja masa ploda utvrđena je kod sorte ‘Hicaznar’. Boja kore i arilusa (zrna) te soka svih istraživanih sorata je crvena odnosno tamno crvena. Plodovi sorte 'Granada' i 'Wonderful' istaknuli su se višim randmanom soka u usporedbi sa sortom 'Hicaznar'. Sadržaj topljive suhe tvari (TSS) sorte ‘Hicaznar’ (18,61%) je veći u odnosu na TSS sorte ‘Wonderful’ (16,64%). Ukupna kiselost (TA) se značajno razlikovala između sorata i varirala je od 1,6% do 2,1%. Temeljem TSS/TA odnosa istraživane sorte pripadaju skupini kiselo-slatkih sorata. Različitost između sorata utvrđena je u sadržaju fenolnih spojeva (TPC) koji su bili u rasponu od 679,6 do 906,6 mg/100 g s.tv. Sorta ‘Hicaznar’ se istakla najvećim sadržajem ukupnih fenola, kao i sadržajem flavonoida i ne-flavonoida (521,1 mg/100 g s.tv. i 385,5 mg/100 g s.tv.). Antioksidacijska aktivnost mjerena sa 1,1-diphenyl-2-picrylhydrazyl sorte ‘Granada’ iznosila je 64,1%, ‘Wonderful’ 70,2%, a najveća je bila kod sorte ‘Hicaznar’ (74.5%). Rezultati ovog istraživanja osnova su za definiranje mogućnosti uporabe šipka.
Značenje kliničke primjene timola Mujezinović, Indira; Smajlović, Ahmed; Zuko, Almedina ...
Veterinarska stanica,
04/2018, Letnik:
49, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Timol (2-izopropil-5 metilfenol) je prirodni spoj iz grupe monoterpenskih fenola. Ovi fenoli su prisutni u eteričnim uljima mnogih biljaka iz porodice Labiateae, koji se već stoljećima koriste u ...narodnoj medicini. Tijekom dugogodišnje uporabe, ustanovljeno je da timol ima, uz antiseptičko, spazmolitičko i antihelmintičko djelovanje. Antimikrobni spektar timola je širok, jer djeluje na Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije, gljivice i kvasnice. Kao prirodna alternativa antibioticima, za razliku od brojnih antibiotika s baktericidnim djelovanjem, napada organele bakterije, posebice enzime respiratornih organa, koji su vezani za mezosome stanične membrane. Na ovaj način dolazi do potpunog uništavanja patogenih aerobnih bakterija, jer dolazi do blokiranja staničnog disanja (respiracije) i smrti bakterije. Danas se timol s uspjehom koristi kako u humanoj, tako i u veterinarskoj medicini. U veterinarskoj se praksi koristi u različitih vrsta životinja u terapiji respiratornih bolesti, a naročito u pčelarstvu, jer ima dobar akaricidni učinak u vrlo malim koncentracijama. Točan mehanizam akaricidnog djelovanja timola još uvijek nije dovoljno poznat. Smatra se da je neurotoksično djelovanje timola na oktopaminergičke neurone grinja i kukaca posredovano GABA(A)-R receptorima. Najvjerojatnije da je ugibanje grinja posljedica njihovog gušenja. Timol se brzo resorbira iz gastrointestinalnog sustava, metabolizira oksidacijom i glukuronidacijom te brzo (u prva 24 sata od aplikacije) izlučuje putem urina i to manjim dijelom u nepromijenjenom i većim dijelom u obliku glukuronida i/ ili konjugiranih sulfata. Timol je prirodna i sigurna aktivnu tvar za koju nije potrebno utvrđivati MRL te je uvršten Aneksom II u listu tvari bez karencije. U istraživanjima provedenim na nekim pčelinjim proizvodima (med i vosak) provjeravane su rezidue timola, te je ustvrđeno da timol, kao prirodna tvar predstavlja dobru alternativu sintetičkim akaricidima, naročito zbog toga što ne predstavljaju rizik po zdravlje. Pri procjeni rizika Stručnog vijeća za arome Vijeća Europe 1992., određena je gornja granica za timol u hrani od 50 mg/kg, a u piću od 10 mg/ kg. Tijekom kliničkih ispitivanja različitih ljekovitih pripravaka koji sadržavaju timol na pčelinjim zajednicama nisu zabilježeni štetni učinci nakon primjene u terapijskim koncentracijama. Timol ne djeluje teratogeno, kancerogeno niti mutageno.
PDF
