Promjene srednjih brzina krvnog protoka (MBFV) u stražnjim moždanim arterijama (PCA) bilježene su tijekom vidne stimulacije u skupini od 51 zdravog desnorukog dobrovoljca. Skupina se sastojala od 27 ...(52,9%) muških i 24 (47,1%) ženskih ispitanika u dobi od 20 do 59 (srednja dob 36,98) godina. Mjerenja su se izvodila pomoću ručne sonde od 2 MHz za transkranijski Doppler (TCD) kroz temporalni prozor, dok su ispitanici oči držali otvorenima, zatvorenima i dok su gledali u bijelo svjetlo. U polovice ispitanika najprije je ispitana desna PCA, a potom lijeva PCA, a u druge polovice primijenjen je obrnuti postupak. Statistička analiza je provedena pomoću Wilcoxonova parnog rank testa. U lijevoj PCA je MBFV bila 41,2±8,6 cm/s (srednja vrijednost ± SD) uz otvorene oči, 27,8±8,5 cm/s uza zatvorene oči i 42,3±9,1 cm/s dok su gledali u bijelo svjetlo. U desnoj PCA je MBFV bila 41,7±8,9 cm/s uz otvorene oči, 28,2±9,1 cm/s uza zatvorene oči i 42,4±8,8 cm/s dok su gledali u bijelo svjetlo. Razlike u MBFV između zatvorenih i otvorenih očiju, te između otvorenih očiju i gledanja u bijelo svjetlo bile su statistički značajne za lijevu PCA (p<0,001, z=-6,2146, odnosno p<0,001, z=-3,4836). U desnoj PCA je razlika u MBFV bila statistički značajna između otvorenih i zatvorenih očiju (p<0,001, z=-6,2146, odnosno p<0,001, z=-3,6928), ali ne između otvorenih očiju i gledanja u bijelo svjetlo (p=0,03, z=-2,1693). Rezultati su pokazali da izravna vidna stimulacija utječe na brzinu krvnog protoka u PCA te da se to može mjeriti pomoću TCD.
U radu su prikazani rezultati utjecaja krupnoće ploda divlje jabuke na brojna morfološka i fiziološka svojstva sjemena. Plodovi su podijeljeni s obzirom na masu u tri skupine: mali (< 10 g), srednje ...krupni (10-20 g) i veliki (> 20 g). Izmjerena su značajnija morfološka svojstva plodova. Za morfološku analizu sjemena korišten je softver WinSEEDLE 2011. Za statističku analizu deset morfoloških i fizioloških značajki sjemena korišten je paket SAS 9.2.. U cilju utvrđivanja varijabiliteta podataka te povezanosti pojedinih morfoloških značajki sjemena napravljena je analiza glavnih komponenti – PCA (Statistica 7.0). Utvrđena je statistički značajna razlika između malih, srednje krupnih i velikih plodova u sljedećim varijablama: duljina ploda (mm), širina ploda (mm), broj punih sjemenki u plodu (kom), težina svježeg sjemena (g), težina zračno suhog sjemena (g) i gubitak vlage u sjemenu (%). Navedene varijable povećavaju se s masom ploda. Gubitak vlage u sjemenu u prosjeku je za 8,667 % veći kod velikih plodova u odnosu na male. U slučaju malih plodova (< 10 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između širine ploda i duljine ploda, težine ploda i duljine odnosno širine ploda i težine sjemena u zračno suhom i svježem stanju. Kod srednje krupnih plodova (10-20 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između težine ploda i duljine odnosno širine ploda, širine ploda i težine svježeg odnosno zračno suhog sjemena, broja punih sjemenki u plodu i težine sjemena u svježem odnosno zračno suhom stanju te težine sjemena u zračno suhom i svježem stanju. U slučaju velikih plodova (>20 g), utvrđena je pozitivna i vrlo visoka korelacija između indeksa oblika ploda (DP/ŠP) i duljine ploda, težine ploda i širine ploda, broja punih sjemenki u plodu i težine sjemena u svježem odnosno zračno suhom stanju te između težine sjemena u svježem i zračno suhom stanju. Provedena PCA analiza rezultirala je s dvije funkcije koje su imale veće eigen vrijednosti od 1,00 i koje su objasnile 97,82% ukupne varijabilnosti u morfološkim značajkama sjemena iz istraživanih plodova različite težine. Projicirana površina, zakrivljena širina, volumen elipse, elipsoidna površina i oblik sjemenke pokazala je izuzetno visoke negativne vrijednosti s prvom osi, dok drugoj osi najviše pridonosi zakrivljena duljina (negativno) i oblik sjemenke (pozitivno).
Anti-Müllerov hormon (AMH ) sintetizira se u Sertolijevim stanicama testisa u muškaraca i granuloza stanicama jajnika u žena. Dosadašnje studije dokazale su važnost određivanja anti-Müllerovog ...hormona kao novog biljega u procjeni ovarijske rezerve. Također, ranije objavljeni rezultati pokazali su neznačajnu promjenjivost koncentracija AMH u serumu tijekom menstruacijskog ciklusa. Cilj ovoga preliminarnog istraživanja bio je ustanoviti odnos koncentracije AMH u žena s redovitim ciklusima i normalnim hormonskim statusom u odnosu na njihovu dob. Uključeno je 35 žena podijeljenih u skupine od 30 godina i mlađih te starijih od 30 godina. Hormonsku regulaciju menstruacijskog ciklusa smo potvrdili određivanjem koncentracija lutropina (LH ), folitropina (FSH), estradiola (E2), ukupnog i slobodnog testosterona (T), proteinskog nosača spolnih hormona (SHBG) te AMH u folikularnoj fazi ciklusa (3.-5. dan). U ovulacijskoj fazi (13.-15. dan) određivali smo koncentracije LH , FSH, E2 i AMH , odnosno progesterona (P) u luteinskoj fazi (20.-23. dan). Medijani dobi u mlađoj i starijoj skupini bili su statistički značajno različiti (p=0,001). Rezultati su potvrdili urednu hormonsku regulaciju djelovanja osovine hipofiza-jajnici u izabranih ispitanica. Ustanovili smo relativno niže koncentracije AMH u žena iznad 30 godina u usporedbi sa skupinom mlađih, iako razlika nije bila statistički značajna (p=0,0693). Također, prosječne koncentracije AMH u folikularnoj fazi i ovulaciji nisu bile statistički značajno različite (p=0,3124). Preliminarni rezultati ovoga istraživanja, iako na ograničenom broju ispitanica, podupiru dijagnostičku važnost AMH kao osjetljivog biljega u procjeni ovarijske rezerve.
Temelj uspješnosti medicinski pomognute oplodnje je pravilno sazrijevanje jajnih stanica. Na kvalitetu jajne stanice velik utjecaj ima okruženje u kojem se ona nalazi, tzv. mikrookoliš koji uključuje ...stanice kumulusa i folikularnu tekućinu. Određivanje pojedinih komponenti tog mikrookoliša koje se jednostavno i brzo mogu detektirati, a koje omogućavaju razlikovanje kvalitete jajnih stanica, doprinijelo bi povećanju uspješnosti metoda pomognute oplodnje. Anti-Müllerov hormon (AMH) je glikoproteinski faktor rasta, koji luče stanice kumulusa. S obzirom na njegovu ulogu u folikulogenezi, ovim je doktorskim radom istražen ekspresijski profil ovog gena, i s njim povezanih receptora (AMHR2, FSHR i AR), te njihova korelacija s kvalitetom jajnih stanica u postupku medicinski pomognute oplodnje, odnosno s morfološkim karakteristikama jajnih stanica, zigota i embrija te njihovim fertilizacijskim potencijalom. U istraživanje je uključeno 129 uzoraka stanica kumulusa i 35 uzoraka folikularne tekućine koji su sakupljeni od ukupno 52 pacijentice u postupku medicinski pomognute oplodnje. Primijenjena je metoda relativne kvantifikacije genskih ekspresija istraživanih gena u stanicama kumulusa, enzimatski pojačani dvostruki imunološki test (ELISA) za određivanje koncentracije AMH u folikularnoj tekućini istog folikula te morfološka analiza jajnih stanica, zigota i embrija invertnom mikroskopijom. Rezultati dobiveni istraživanjem po prvi put ukazuju na negativnu povezanost ekspresije AMH i AR gena u stanicama kumulusa s morfološkom kvalitetom pripadajuće jajne stanice, odnosno s njenom zrelošću. Osim navedenog, istraživanjem je utvrđeno i postojanje korelacija među ekspresijama ispitivanih gena: između FSHR gena i svih ostalih istraživanih gena (AMH, AMHR2 i AR), između AMHR2 i AR gena, te između AMH i AR gena. Dobiveni rezultati pridonose razjašnjenju potencijalne veze AMH (i receptora koji su na direktni ili manje direktni način povezani s ovim hormonom) i morfološke kvalitete jajne stanice. Istraživanjem je potvrđena važnost kompleksa kumulusa i oocite, odnosno komunikacije između jajne stanice i njenog mikrookoliša, za razvoj kvalitetne oocite koja je preduvjet za uspješnu oplodnju i razvoj kvalitetnog embrija.
The core notion determining the success rate of the medically assisted reproduction is the right growth of the oocytes. The environment, or the so called microenvironment, greatly influences the quality of the oocyte and it includes the cumulus cells and the follicular fluid. Determining the specific components of this microenvironment, which can be easily and swiftly detected, and which enable us to distinguish between good and bad quality oocytes, would contribute to the success rate of the medically assisted reproduction. Anti-Müllerian hormone is a glycoprotein growth factor emitted by the cumulus cells. Considering its role in the folliculogenesis, this doctoral thesis looked into the expression profile of the stated gene and its respective receptors. Their correlation with the oocyte quality in the process of medically assisted reproduction was examined, as well as morphological characteristics of the oocytes, zygotes and embryos together with their fertilization potential. The research included 129 cumulus cells samples and 35 follicular fluid samples which had been harvested from 52 patients during the process of medically assisted reproduction. The method of relative quantification of gene expressions in the cumulus cells for the researched genes was employed, the enzyme - linked immunosorbent assay (ELISA) was used to determine the concentration of AMH in the follicular fluid of the respective follicle, and the morphological analysis of the oocytes, zygotes and embryos was conducted by inverted microscopy. The results obtained in the research for the first time show the negative correlation between the AMH and AR genes expression in the cumulus cells and the morphological quality, i.e. maturity, of the respective egg cell. Furthermore, the research determined the existence of correlations between the expressions of the examined genes as follows: between FSHR genes and all the other researched genes (AMH, AMHR2 and AR), between AMHR2 and AR genes, as well as between AMH and AR genes. The obtained results also contribute to the clarification of the potential connection between AMH (and the receptors directly or less directly linked to this hormone) and morphological quality of the egg cell. The research confirmed the importance of the cumulus - oocyte complex, i.e. of the communication between the egg cell and its microenvironment, for the growth of a high - quality oocyte, which is a prerequisite for a successful fertilization and growth of a high - quality embryo.
Jedan od ključnih trenutaka u povijesti medicine dogodio se 1902. godine s otkrićem sekretina, prvog hormona koji je izoliran iz ljudskog tijela. Ljudi zaslužni za ovo otkriće prekretnicu, koji je ...doprinio revoluciji medicine, su Ernest H. Starling i William M. Bayliss. Njihov doprinos pomogao je prijelazu medicinske prakse iz empirizma prema racionalizmu. E. H. Starling uveo je riječ „hormon“, polažući temelj za razvoj endokrinologije kao medicinske
specijalizacije. Njegova opsežna istraživanja fiziologije cirkulacije, uključujući proučavanje električne aktivnosti srca i smjene kapilarne tekućine, je učinio njegovo ime uporištem u sličnim studijama. Njegovi interesi su varirali, pri čemu je doprinio znanstvenoj promjeni klime u polju fiziologije i nekonformističkim idealima u istraživanju postojećeg obrazovnog sustava u Velikoj Britaniji. Povodom obilježavanja 148. obljetnice rođenja E. H. Starlinga,
briljantnog znanstvenika i obrazovnog reformista, predstavljeno je kronološko tumačenje njegovih akademskih nastojanja i prekretnička postignuća. Ostaje za nadati se da će takva prisjećanja poslužiti kao poticaj i osnaženje znanstvenika unutar svakoga te također kao svjetlo‑vodilja za studente i istraživače.
