Nije za starije od 40 godina Brandeis Fiala, Denis; Matošević, Andrea
Narodna umjetnost,
06/2024, Letnik:
61, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se kroz tri potpoglavlja istražuje dio aspekata ženskoga lica rada u turizmu Istre, jedne od najturističkijih regija u Hrvatskoj i Europi. Temeljem intervjua sa zaposlenicama u nizu tipičnih ...radnih mjesta u turizmu, a koje su u vrijeme istraživanja bile zaposlene u priobalnim gradovima, na vidjelo su izašle kategorije koje omeđuju, ali i čine iskustvo rada u tom sektoru rodno specifičnim. Prva zamjetna kategorija je fleksibilnost. Nju se može razumjeti kao brojčanu, funkcijsku te prilagodljivost isplate plaće zaposlenicama. Druga kategorija koja rad snažnije približava rodnom iskustvu klupko je dinamika, odnosa i odluka koje od zaposlenica mogu činiti estetizirani i erotizirani “uslužni krajolik”. Potonje je, njihovim riječima, uzrokovalo posljedičnu nelagodu, ali i podnošenje situacija koje su mogle ići od “upućivanja pogleda”, komentara do ponekad i otvoreno šovinističkih opaski. Treća kategorija tiče se tjelesnog iskustva mjesečnice, koja, za dio intervjuiranih zaposlenica, ima nemali utjecaj na mogućnost obavljanja intenzivnih radnih zadataka kakve nameće sezonalni turizam.
This paper explores aspects of female work in tourism in Istria, one of the most touristic regions in Croatia and Europe. On the basis of several interviews with employees in a number of typical jobs in tourism, who were employed in coastal cities at the time of the research, several categories emerged, which limit, but also make the experience of working in the tourism sector gender-specific. The first category is flexibility, which is numerical, functional and refers to adapting payment to the employees. The second category that brings work closer to the gender experience is the interplay of dynamics, relationships and decisions that can push employees towards an aestheticized and eroticized “service landscape” with, in their words, the consequent discomfort, but also putting up with situations ranging from “staring” to sometimes even openly chauvinistic remarks. The third category concerns the physical experience of menstruation, which, for some of the interviewed employees, has a significant impact on the ability to perform intensive work tasks such as those imposed by seasonal tourism.
Analize postojećih naučnih saznanja, kada se uzima u obzir nivo gubitka vida pri izgradnji pripreme sportista u adaptivnom sportu, svjedoče o nedostatku podataka o stepenu uticaja adaptivnog ...sportskog treninga na nivo tjelesne spremnosti osoba s oštećenjem vida. Cilj istraživanja je utvrditi stepen uticaja adaptivnog sportskog treninga na tjelesnu spremnost osoba sa oštećenjem vida. Primijenjene su teorijska analiza, pedagoško promatranje, pedagoški eksperiment, matematičke i statističke metode. U istraživanju je učestvovalo 34 osobe sa oštećenjem vida. Utvrđeno je da nivo gubitka vida kod osoba sa oštećenjem vida utiče na pokazatelje tjelesne spremnosti. Otkrivene su značajne razlike u stepenu razvoja brzine, fleksibilnosti i koordinaciji slijepih u poređenju s pokazateljima osoba s teškim oštećenjem vida i ljudi s umjerenim oštećenjem vida prije i nakon eksperimenta. Kao rezultat eksperimenta, došlo je do značajnog porasta pokazatelja svih testova za osobe sa oštećenjem vida. To ukazuje na pozitivan uticaj adaptivnog sportskog treninga na njihovu fizičku spremnost. Dobijeni rezultati pokazuju da postoji povezanost između nivoa gubitka vida kod osoba sa oštećenjem vida i uticaja adaptivnog sportskog treninga na njihovu fizičku spremnost.
FACTORS’ STRUCTURE OF CROATIAN VERSION OF THE QUESTIONNAIRE »BOUNDARY FLEXIBILITY OF WORK AND FAMILY ROLE The aim of this paper was to verify the factor structure and metric characteristics of the ...Croatian version of the questionnaire »Boundary Flexibility« (Matthews & Barnes-Farrell, 2010.). The survey was conducted on a convenient sample of 187 employed parents of underage children. In the data analysis, factor analysis and Spearman correlation coefficient were used. The three-factor structure of the questionnaire was obtained: the first factor »Family plans adjustment to the job requirements« contains six items (Cronbach alfa = 0.891), indicating readiness of respondents to adjust family plans to job requirements. The second factor in »Job requirements adjustment to the family role« (Cronbach alpha = 0.814) contains eight items, which point out the ability and willingness of respondents to adjust their job requirements to family obligations. The third factor, »Possibility of increased engagement at work without major difficulties in performing family obligations«, contains four items (Cronbach alpha = 0.784), and refers to the respondents’ ability to meet increased demands at work, without adverse effects and significant difficulties in the family role. Given that the extracted sub-scales are not fully matched to the factor structure of the original questionnaire, the obtained results point out to certain specifics in the application of the Croatian version of this questionnaire. Verification of the metric characteristics has shown the satisfactory reliability of the obtained sub-scales and the possibility of further application of this instrument. Key words: work-family role balance, boundary flexibility, metric characteristics of the questionnaire.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Pjenasti valjak postao je cesto korišteno sredstvo u
pripremi za tjelesnu aktivnost, ali i u oporavku nakon nje.
Niska cijena i jednostavna primjena, koja nije vremenski
zahtjevna i ne zahtijeva ...posebne prostorne uvjete, cini
pjenasti valjak pogodnim za široku upotrebu, ne samo u
sportu i rekreaciji, nego i u rehabilitaciji. U podlozi
korištenja pjenastog valjka je samoopuštanje mišicne
fascije koje se postiže prijenosom težine vlastitog tijela na
miofascijalni kompleks. Cilj ovog rada bio je prikazati
utjecaj miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom
(rolinga) na fleksibilnost, doživljaj boli, mišicne
performanse, kao i oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
Iako postoje velike varijacije u kvaliteti i rezultatima do
sada provedenih istraživanja, pregledom literature može
se zakljuciti da postoje dobre osnove za preporuku
korištenja pjenastog valjka kao pomagala za postizanje
miofascijalnog samoopuštanja, sa svrhom kratkorocnog
povecanja fleksibilnosti bez negativnog utjecaja na
mišicne performanse prije tjelesne aktivnosti, kao i za
smanjenje simptoma sindroma odgodene mišicne boli
nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Potrebna su naravno
daljnja istraživanja kako bi se odredio optimalni program
kojim bi se postigli opisani željeni ucinci rolinga u
pripremi za tjelesnu aktivnost i na oporavak nakon nje.
Studija slučaja predstavlja široko primjenjivanu istraživačku strategiju u okviru kvalitativnog metodološkog pristupa. S obzirom na dugačak vremenski period primjene ove strategije u društvenim ...znanostima te iscrpan broj znanstvenih radova koji se bave njezinom epistemologijom, uz studiju slučaja nerijetko se vezuju rasprave koje problematiziraju njezin status, (ne)jasnu definiciju te primjenu u kontekstu metodologije društvenih istraživanja. Cilj je ovog rada doprinijeti razumijevanju ove istraživačke strategije te ponuditi čitatelju, budućem istraživaču koji želi provesti studiju slučaja, pregled relevantnih autora te njihovog poimanja značajnih procesa koji određuju ovu strategiju, koja se od drugih strategija razlikuje ponajviše zbog svog fleksibilnog dizajna. Osim o izazovima definiranja studije slučaja, u ovom radu raspravlja se o različitim načelima odabira slučaja, metodama prikupljanja podataka o slučaju te postavljanju granica slučaja. U radu se navode i mogući načini osiguravanja valjanosti i pouzdanosti studije slučaja te savjeti za izvještavanje o provedenoj studiji. Zaključno, ističu se obilježja studije slučaja s obzirom na kriterij fleksibilnosti te se apostrofira važnost uloge istraživača koji studiju provodi.
Pitanje regulacije radnog vremena jedno je od najstarijih u povijesti radnog prava, o čemu svjedoči uspostavljena regulativa, kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini, s ciljem skraćivanja ...radnog vremena radi zaštite sigurnosti i zdravlja radnika. S druge strane, fleksibilizacija i diverzifikacija radnog vremena, koje su započele osamdesetih godina prošlog stoljeća, imale su prvenstveno za cilj povećanje produktivnosti i kompetitivnosti poslodavca te stope zaposlenosti. Fleksibilizacija u radnim odnosima općenito, a napose fleksibilnost radnog vremena, doveli su do toga da se više ne mogu jasno odrediti, ne samo granice između poslovnog i obiteljskog života radnika, već niti vrijeme u kojem osoba sudjeluje u društvenom životu. Stoga je potrebno poduzeti određene napore i donijeti određene mjere koje bi omogućile da pitanje rasporeda radnog vremena ne bude samo predmet zakonskih tekstova i kolektivnih ugovora, već i individualizacije radnog vremena koja bi omogućila pojedincu da definira svoje radno vrijeme na način koji će mu omogućiti kvalitetnu harmonizaciju poslovnog i privatnog života, pazeći pri tom da se ne ugroze poslovni interesi poslodavca, kao ni „vremenski obrasci zajednice“.
The issue of the regulation of hours of work is one of the oldest in the history of labor law. This is evidenced by the established regulations, both at i nternational and national level, the aim of which were to shorten hours of work to protect the safety and health of workers. On the other hand, flexibility and diversification of hours of work which began in the eighties primarily aimed at increasing the productivity and competitiveness of employers as well as increasing the employment rate. Flexibility in labor relations in general, and in particular the flexibility of working hours have led to limitations which are no longer clearly defined, not only between work and the private life of workers, but have even determined the time in which people participate in social life. Therefore, it is necessary to make some effort to bring in certain measures that would allow that the issue of distribution of working hours to no longer be only the subject of legal texts and collective agreements, but also part of the individualization of hours of work. This would enable the individual to define his/her hours of work in a way that would better harmonize work and private life in a manner that would not pose any threats neither to the business interests of the employer nor to the “community time pattern”.
Polazeći od aktualnih promjena koje su obilježile svijet rada unatrag nekoliko desetljeća, rad sadrži pregled dosadašnjih psihologijskih istraživanja zapošljivosti kao jednog od suvremenih odgovora ...na rastuću nezaposlenost, nesigurnost posla i potrebu za povećanom mobilnosti radne snage. U tom pogledu, pojam zapošljivosti definiramo na temelju individualnih resursa koji potiču proaktivno suočavanje i fleksibilnost u kontekstu promjenjivih uvjeta na tržištu rada. Predstavljamo dva dominantna i empirijski validirana modela koji determiniraju ključne karakteristike zapošljivih pojedinaca: (1) model temeljen na kompetencijama te (2) dispozicijski model zapošljivosti. U kontekstu oba modela opisujemo temeljne dimenzije zapošljivosti te rezultate istraživanja koji govore u prilog njihovoj važnosti za radnu dobrobit pojedinaca. Također, navodimo nalaze kojima su rezultirala istraživanja dispozicijske zapošljivosti u hrvatskom radnom kontekstu. Na kraju rada kritički se osvrćemo na navedene modele, iznosimo praktične implikacije dosadašnjih spoznaja ovoga područja te ističemo neka od do sada neodgovorenih pitanja za buduća istraživanja.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
This article examines the applicability of the concept and term precarity as a signifier delineating the effects of the restructuring of work and working conditions determined by neoliberal regimes. ...In terms of intensified global competitiveness, the total working population is being subjected to the pressures of market regulation. Short-term and unstable working contracts have become a typical occurrence in post-industrial society, whereas the notion of time as a resource has gained an entirely different dimension. The hegemony of clock time has declined due to the requirement to be permanently open to the global market and its imperatives of being constantly on standby, available and flexible. The interweaving of the cultural-historical micro-perspective and socio-economic macro-perspective point to the various tendencies of management and the quantification of working time, bringing up the problematic of the precarity trap and economic insecurity. In this context, the example of Croatia is briefly analysed.
Nezaposlenost kao pojava našega vremena upućuje na potrebu
novog i drukčijeg shvaćanja strukture i podjele rada unutar promjena
u gospodarstvu. U uvjetima modernoga, fleksibilnog tržišta rada
društvo ...ima obvezu brinuti se za skupine kojima je najteže ostvariti
pravo na rad i uključiti se na tržište. U prvom dijelu govora o
nezaposlenosti ovaj rad, polazeći od promijenjenih uvjeta na tržištu
rada, ocrtava trenutne trendove na tržištu i njihov odnos prema
fleksibilizaciji, propitkujući i hrvatsku sadašnjost. U drugom se dijelu
ukazuje na kompleksnu situaciju i na poteškoće s kojima se prilikom
traženja svojega radnog mjesta i prava na zaposlenje susreću
najranjivije skupine društva: mladi, žene, obitelji, osobe s različitim
stupnjevima invaliditeta, poljoprivrednici i useljenici. Budući da
uzroci nezaposlenosti obuhvaćaju više od pukih ekonomskih procesa
nad kojima čovjek nema kontrolu, nužnim se, uz međusobno
uspostavljanje povjerenja i komunikacije, pokazuje odgovornost i
zajednička suradnja svih subjekata. Naime, društveno-političke i
gospodarsko-financijske mjere kojima bi se osigurali podjednaki
uvjeti na tržištu rada, temelje se na društvenoj pravednosti i
solidarnosti, a isključuju oholost i samodostatnost. Upravo bi takvo
okruženje djelovalo višestruko poticajno na nezaposlene, koji bi
od pasivnih pojedinaca postali aktivni tražitelji svojega mjesta na
suvremenom tržištu rada.
Evaluacija startup poduzeća, tj. poduzeća u razvoju mora početi s analizom procesa poslovne inkubacije. Poslovna (poduzetnička) inkubacija sadrži potencijal za implementiranjem stvarnih opcija koje ...podržavaju identifikaciju i iskorištavanje mogućih novih poslovanja i može biti novi izvor uspjeha startup poduzeća. Inkubatora se može opisati kao poduzetničku tvrtku koja kreira stvarne opcije putem selekcije novih, mladih poduzeća i poduzeća u nastajanju i može upotrebljavati te stvarne opcije putem praćenja i podučavanja sudionika tijekom raznih faza razvoja. Aktivnosti potpore u poslovanju od strane poslovnih inkubatora se mogu usporediti s realizacijom investicijskih projekata koji su okarakterizirani visokim stupnjem nesigurnosti i fleksibilnosti donošenja odluka, koje poduzimaju poduzeća koja djeluju u dinamičkom tržišnom okruženju. Ciljevi ovog članka su sistematički razmotriti i procijeniti literaturu o poslovnoj inkubaciji i njenom procesu, kao i doći do stvarnih opcija koje generiraju stvaranje vrijednosti i veću efikasnost pomoću istraživanja i analize aktivnosti, programa i inkubacijskog procesa odabranih Mađarskih inkubatora.