Na kontaktu flišne stijenske mase i vapnenaca, unutar područja središnje i sjeverne Istre te zaleđa Kvarnera evidentirani su brojni geohazardni događaji, a najznačajniji od njih su pojave ...nestabilnosti. U radu je dan pregled značajki područja istraživanja ključnih za pojavu ovog tipa geohazarda. Napravljen je pregled recentnih nestabilnosti i njihovih posljedica kako bi se pokazala motivacija za istraživanje, a i potreba za razvojem cjelovitog sustava upravljanja postojećim problemom. Kroz istraživanje je razvijen koncept integralnog pristupa upravljanju geohazardima, a predloženi okvir mogao bi se kroz različite mehanizme integrirati u sadašnji način funkcioniranja i smanjenje posljedica za postojeće elemente rizika. Predloženi pristup zahtijeva opsežne i mnogobrojne analize, ali određeni elementi mogli bi se implementirati bez većih zahtjeva.
At the flysh rock mass and karst contact, in the area of central and northern Istria, as well as Kvarner hinterland, numerous geohazard events have been recorded, the most significant of which the instabilities. This paper gives an overview of the research area key settings, important for this type of geohazards. A review of recent instabilities and their consequences is presented to show the research motivation, as well as the need to develop an integrated management system for managing the existing problem. The concept of an integrated approach for geohazard management has been developed through this research, and the proposed framework could be implemented into the present mode of functioning to reduce the consequences for the existing elements at risk. The proposed approach requires extensive and numerous analysis, but certain elements of this framework could be implemented without major requirements.
Najzastupljeniji litotipovi eocenskog flišnog slijeda hrvatskog obalnog pojasa su breče, konglomerati, (bio)kalciruditi, (bio)kalkareniti, pješčenjaci, prahovnjaci, šejlovi i lapori. Sastavni dio ...eocenskog fliša mogu biti i olistoliti, a na površini su uočeni samo na širem splitskom području. Mehaničko trošenje flišnih stijenskih masa dominantno je u odnosu na kemijsko koje je za praktične potrebe skoro pa zanemarivo. Mehaničko trošenje uzrokovano je tektonikom te ponavljanjem procesa sušenja i vlaženja. Događa se u inženjerskom vremenu, ne geološkom, što diktira način iskopa, zaštitu kosina i građevinskih jama u flišnim stijenskim masama. Količina erodiranog materijala može premašivati 20000 m3/km2/god. Najpodložniji eroziji su litotipovi koji su dominantno izgrađeni od klasta dimenzija praha i gline. Sliv Slanog Potoka u Vinodolskoj dolini dominantno izgrađuju eocenski flišni sedimenti. Karakterističan je po tome što predstavlja za sada jedinu poznatu lokaciju u sklopu Vanjskih Dinarida u Hrvatskoj gdje kemijsko trošenje fliša prevladava u odnosu na mehaničko, a navedeno je uzrokovano kristalizacijom minerala tenardita. Precizno određivanje debljine zone trošenja flišnih, ali i svih ostalih vrsta stijenskih masa, od iznimnog je značaja u geotehnici. Najčešće se zona trošenja određuje na slijedeća četiri načina: vizualno na izdanku, kartiranjem jezgre bušotine, analizom brzina primarnih seizmičkih valova te analizom otpornosti.
The book deals with erosion processes in the Slovenian part of Istrian peninsula. In the introductory chapters the fluvial-denudation relief in Slovenia, erosion processes, and their influential ...factors, as well as the extent of erosion processes in Slovenia and Slovene Istria are presented. The largest section of the book is devoted to the presentation of measurements of erosion processes in the Dragonja river basin. Measurements included soil erosion measurements (interrill erosion on three different land uses, rill erosion and wind erosion), measurements of rockwall retreat and movements of debris through an erosion gully, as well as chemical denudation in the river basin.
Pećina Piskovica je peta po dužini pećina u Istri (iza Jame kod Rašpora, Ponora Bregi, Zračka nade i Kaverne u tunelu Učka), a najduža pećina u flišu u Hrvatskoj. Nalazi se 12 km NE od Pazina (Istra) ...u blizini puta za Tunel Učka, kraj mjesta Gologorica.
Istražena je u dužini od 1036 m i predstavlja jedinstven speleološki objekt po svojim morfološkim i genetskim karakteristikama.
U njoj se pruža mogućnost za upoznavanje sa različitim tipovima ispucalosti u vapnencima (pravokutna mreža pukotina) i laporima (sigmoidalne pukotine); nastankom i razvojem inicijalnih stropnih kanala (omega profili) te različitih hidrauličkih i kemijskih režima podzemnog toka.
Istraživanja u ovoj pećini su dala novu sliku o poroznosti i dimenzijama unutar flišnih sedimenata, te otvorila pitanje o dominantnosti kemijskih i mehaničkih procesa u razvoju podzemnih šupljina.
Inventar klizišta u slivu rijeke Dubračine sastoji se od 39 klizišta. Otkrivena su terenskim geomorfološkim kartiranjem i vizualnom analizom digitalnog modela reljefa rezolucije 1 m. Klizišta ...otkrivena daljinski su i terenski verificirana. Konture svih klizišta su kartirane iz digitalnog modela reljefa. Ukupna površina zahvaćena klizanjem iznosi 81873 m2 što predstavlja 0,44% površine istraživanja. Za svako klizište je određena površina, volumen, ukupna duljina, širina pokrenute mase, nagib terena na mjestu klizanja i azimut smjera klizanja. Površine klizišta su u rasponu od 150 do 12956 m2. Minimalna ukupna duljina klizišta od krune do dna iznosi 20 m, a maksimalna 226 m. Nagibi padina na kojima su klizišta otkrivena nalaze se u rasponu od 10,1° do 28,6° s naglaskom da se 76,7% površine od ukupne površine koja je zahvaćena klizanjem nalazi na nagibima do 20°. Litoška jedinica fliš (E2,3) je označena kao najznačajniji litološki faktor klizanja na temelju izračuna težinskih faktora. Sva klizišta se nalaze u zoni trošenja fliša i to na mjestima gdje se ona nalazi na površini. Sklonost terena prekomjernoj eroziji pokazala se kao izrazito ograničavajući faktor u primjeni digitalnog modela reljefa u svrhu daljinskog kartiranja klizišta.
Prikazuju se geološke i inženjerskogeološke značajke fliša u području Kaštela. Definirani su i opisani egzogenetski procesi koji karakteriziraju istraživano područje. Naslage fliša razdijeljene su ...prema morfološkom i sedimentološkom kriteriju što je omogućilo odvojeno sagledavanje njihovih inženjerskogeoloških značajki. Posebna pažnja usmjerena je definiranju inženjerskih značajki izdvojenih litoloških jedinica unutar fliša kojima su pridodane karakteristične GSI vrijednosti.
Eocenske flišne naslage područja Splita (Dalmacija, Hrvatska) kara¬kterizira prisutnost slojeva različitih svojstava. Naslage uglavnom sadržavaju tanko uslojene lapore, glinovile lapore, kalcitične ...lapore, klasični uslojeni vapnenac, kalkarenite i breče. Oni slojevi koji se po mehaničkim svojstvima mogu opisati kao mekane stijene ili tvrda tla, imaju svojstvo da izloženi procesima trošenja značajno gube trajnost i to unutar "inženjerskog razdoblja vremena". U ovom radu razmatraju se čimbenici koji utječu na proces trošenja. Analizirano trošenje je kom¬binacija procesa koji djeluju istodobno. Većina tih procesa ovisi o promje¬ni vlažnosti, te se trošenje uglavnom razvija kada je materijal podvrgnut sušenju i vlaženju. Na osnovi rezultata ispitivanja utjecaja sušenja i vlaženja modeliran je proces degradacije svojstava. Trošenje može ug¬lavnom biti opisano kao fizičko a usko je povezano s kemijskim i ug¬lavnom se odvija na slobodnim površinama materijala i na zidovima pukotina u njemu. Erozija kao rezultat trošenja je dominantni geomor-fološki proces na razmatranim flišnim naslagama. Na osnovi provedene analize odabrani su pokusi koji kao indeksni pokazatelji najbolje opisu¬ju razmatrani proces trošenja. Neki od pokusa su dijelom modificirani kako bi se što bolje prilagodili ispitivanju materijala iz flišne naslage, Uočene korelacije između mjerenih rezultata poslužile su za izradu pri¬jedloga klasifikacije predmetnih materijala s obzirom na njihovu podložnost trošenju. U osnovi, mogu se prepoznati tri glavne grupe uzora¬ka: uzorci koji sadrže više od 90% karbonata nisu podložni trošenju unutar inženjerskog razdoblja vremena; druga grupa su uzorci koji sadrže od 75% do 90% karbonata osjetljivi su na trošenje unutar inženjerskog razdoblja vremena; treću grupu čine uzorci sa manje od 75% karbonata u kojima se proces trošenja razvija neposredno nakon izlaganja faktori¬ma trošenja.
Opisane su neke najčešće upotrebljavane metode određivanja granične nosivosti plitkog temelja na stijenskoj masi. Navedene metode primijenjene su na primjeru fliša kao tanko slojevite stijenske mase ...koju gradi stijena čija je jednoosna tlačna čvrstoća znatno manja od betona kao materijala od kojeg se uobičajeno grade temelji. Prikazani su utjecajni elementi sa kojima treba definirati faktor sigurnosti kojim će se odrediti dopušteno opterećenje plitkih temelja na stijenskoj masi.
Dosadašnja istraživanja i shvaćanja, kako o starosti, tako i karakteru slijeda sedimenata fliša Pazinskoga bazena u Istri, upućivala su na ukupnu starost fliša od kasnoga lutecija do starijega ...priabonija. Međutim, nedavno su prikazani podaci, prema kojima jedan dio tih sedimenata odgovara kasnom oligocenu, što je bitna novost za razmatranje razvitka toga bazena, kao i orogena Dinarida. Ovaj rad odgovara na potrebu dodatne provjere starosti tih sedimenata zbog važnosti odnosnoga datiranja. Prikazani rezultati temelje se na usporedbi karaktera i slijeda sedimenata iz predjela odakle potječu nedavni podaci o oligocenu sa sedimentima drugih dijelova Pazinskoga bazena, te na biostratigrafskom datiranju pomoću planktonskih foraminifera i nanoplanktona. Ustanovljene biozone odgovaraju gornjem luteciju i donjem bartoniju, dakle, donjemu dijelu ukupnoga raspona starosti Pazinskoga fliša.
Dosadašnja istraživanja i shvaćanja, kako o starosti, tako i karakteru slijeda sedimenata fliša Pazinskoga bazena u Istri, upućivala su na ukupnu starost fliša od kasnoga lutecija do starijega ...priabonija. Međutim, nedavno su prikazani podaci, prema kojima jedan dio tih sedimenata odgovara kasnom oligocenu, što je bitna novost za razmatranje razvitka toga bazena, kao i orogena Dinarida. Ovaj rad odgovara na potrebu dodatne provjere starosti tih sedimenata zbog važnosti odnosnoga datiranja. Prikazani rezultati temelje se na usporedbi karaktera i slijeda sedimenata iz predjela odakle potječu nedavni podaci o oligocenu sa sedimentima drugih dijelova Pazinskoga bazena, te na biostratigrafskom datiranju pomoću planktonskih foraminifera i nanoplanktona. Ustanovljene biozone odgovaraju gornjem luteciju i donjem bartoniju, dakle, donjemu dijelu ukupnoga raspona starosti Pazinskoga fliša.
The dating of the flysch sediments of the coastal Dinarides is critical for considering the evolution of the Dinaric chain. The flysch of the Pazin Basin, Istria has been considered to be Late Lutetian to Late Eocene in age by many workers. The recently reported Late Oligocene age of a part of this flysch (ŠPARICA et al., 2005) is highly relevant when considering the sedimentary and tectonic evolution of the area, as well as the western Dinarides in general. The importance of the Late Oligocene dating, and the character of the succession of the area in question, which shows similarities with Middle Eocene sediments in other parts of the basin, provoked the need for a reevaluation of the dating of these specific sediments. The results presented here support the Middle Eocene age of these sediments, which is consistent with the dating proposed by previous workers, and agrees with the character of the relevant sedimentary succession.
PDF
