Ubrzo nakon uvođenja komercijalnih automatskih detektora bojnih otrova, većinom temeljenih na spektrometriji ionske pokretljivosti, krajem 20. stoljeća razvijaju se terenski uređaji koji primjenjuju ...i druge tehnike kemijske detekcije (FTIR, Raman, GC-MS, površinski akustični val, fotoakustične, elektrokemijske, biosenzorske i ostale). Od navedenih tehnika, prijenosni GC-MS detektori omogućuju vrlo pouzdanu kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu, no problem predstavljaju visoka cijena tih uređaja, zahtjevnost u rukovanju s njima te kompleksna priprema uzoraka. Neke tehnike kemijske detekcije nisu primjenjive za razvoj pouzdanog ručnog kemijskog detektora, a niti jedna tehnika, zasad, ne omogućuje razvoj univerzalnog kemijskog detektora. Potencijalno rješenje je razvoj višestrukog senzorskog uređaja koji bi kompenzirao negativne strane svakog od senzora. U ovom radu dan je pregled komercijalno dostupnih kemijskih detektora temeljenih na novim generacijama tehnika detekcije te pregled znanstvenih istraživanja usmjerenih na daljnji razvoj detekcije bojnih otrova s jednostavnijim, pouzdanijim i poželjno jeftinijim rješenjima.
We investigated the influence of local meteorological conditions and number of visitors on ambient particulate matter (PM) mass concentrations and particle fraction ratios at the Plitvice Lakes ...National Park between July and October 2018. Outdoor mass concentrations of particles with aerodynamic diameters of less than 1, 2.5, and 10 μm (PM
, PM
, and PM
, respectively) and indoor PM
were measured with two light-scattering laser photometers set up near the largest and most visited Kozjak Lake. Our findings suggest that the particles mainly originated from background sources, although some came from local anthropogenic activities. More specifically, increases in both indoor and outdoor mass concentrations coincided with the increase in the number of visitors. Indoor PM
concentrations also increased with increase in outdoor air temperature, while outdoor PMs exhibited U-shaped dependence (i.e., concentrations increased only at higher outdoor air temperatures). This behaviour and the decrease in the PM
/PM
ratio with higher temperatures suggests that the production and growth of particles is influenced by photochemical reactions. The obtained spectra also pointed to a daily but not to weekly periodicity of PM levels.
Tyrimai buvo atlikti plaunant plaukus natrio dodecilsulfatu 40 °C ar 50 °C temperatūroje. Naudota skirtingu koncentraciju, t. y. mažesnes nei kritine miceliu susidarymo koncentracija - 4×10-
3
mol/l, ...6×10
−3
mol/l, kritines -8
×
10-
3
mol/l ir didesnes nei kritine- 10
×
10-
3
mol/l koncentracijos tirpalai. Natrio dodecilsulfato kiekis, patenkantis i nutekamuosius vandenis arba adsorbuojamas ant plauku paviršiaus, nustatytas liepsnos fotometrijos ir tiesiogines potencio-metrijos metodais. Ivertinus gautuosius rezultatus matyti, kad daugiausiai natrio dodecilsulfato patenka i nutekamuosius vandenis, kai jo koncentracija didesne nei kritine miceliu susidarymo koncentracija - 10× 10-
3
mol/l, mažiausiai - kai pradine natrio dodecilsulfato tirpalo koncentracija 4×10-
3
mol/l ir 6×10-
3
mol/l. Plovimo tirpalu ir plauku ištraukos pH matavimu duomenys siejasi su natrio dodecilsulfato koncentracijos kitimu plovimo tirpaluose. pH matavimu duomenys rodo, kad natrio dodecilsulfatas saveikauja su plaukais.
Ispitivali smo utjecaj lokalnih meteoroloških uvjeta i broja posjetitelja na masene koncentracije atmosferskih lebdećih čestica (PM) i na omjere njihovih frakcija u Nacionalnom parku Plitvička jezera ...od srpnja do listopada 2018. Masene koncentracije mjerene su laserskim fotometrima. Vani su mjerene koncentracije čestica aerodinamičkih promjera manjih od 1, 2,5 i 10 μm (odnosno PM1, PM2.5, i PM10), a u zatvorenom prostoru koncentracije PM1. Oba fotometra bila su u blizini najvećega i najposjećenijega jezera (Kozjaka). Rezultati upućuju na to da su atmosferske čestice uglavnom potjecale od pozadinskih izvora, premda je primijećen i utjecaj lokalnih antropogenih aktivnosti. Naime, masene koncentracije povećavale su se s porastom broja posjetitelja i u zatvorenom prostoru i na otvorenome. Koncentracije PM1 u zatvorenom prostoru povećavale su se s porastom vanjske temperature zraka duž cijelog raspona izmjerenih temperatura, dok su koncentracije na otvorenom pokazivale ovisnost U oblika (rasle su s temperaturom samo pri višim temperaturama). Takvo ponašanje, zajedno s opadanjem omjera PM1/PM2.5 pri porastu temperature, upućuje na važnu ulogu fotokemijskih reakcija u produkciji i rastu čestica. Dobiveni spektri upućuju na dnevnu periodičnost razina PM, a tjedna periodičnost u spektrima nije bila vidljiva.
Primjena litija u medicini započela je sredinom 19. stoljeća kada je in vitro prikazana topljivost soli mokraćne kiseline u otopini litijeva karbonata što je ukazalo na činjenicu da se litij može ...koristiti u liječenju
gihta. Korištenje litija u psihijatriji započinje 1949. godine kada je dokazan njegov učinak u liječenju manije. Njegov mehanizam djelovanja još nije u potpunosti razjašnjen. Paralelno s korištenjem litija u liječenju psihijatrijskih poremećaja razvile su se različite metode za određivanje koncentracije litija u ljudskim uzorcima. Prvi cilj studije bio je odrediti razinu litija u uzorcima seruma koristeći elektrokemijske metode, plamenu fotometriju, spektrofometriju i usporediti rezultate s rezultatima dobivenim korištenjem ovih metoda. Zahvaljujući mogućnosti određivanja litija u raznim medijima, drugi cilj studije bio je procijeniti kliničke vrijednosti određivanja koncentracije litija u eritrocitima u odnosu na koncentraciju litija u plazmi. Treći cilj bio je istražiti u kojoj se mjeri terapijska doza litija podudara s izmjerenim koncentracijama litija u serumu, plazmi i eritrocitima. Zaključeno je da statistički ne postoji značajna razlika između tri laboratorijske metode (P.= 0.507). Istražujući povezanost između koncentracije litija u raznim medijima izmjerenim različitim metodama i dnevne terapeutske doze litija, zaključeno je da je statistički značajna poveznica pronađena jedino u izmjerenoj koncentraciji litija u serumu pomoću elektrokemijske metode (P 0 0.009; r = 0.47). Statistički je značajna umjerena povezanost između koncentracije litija u plazmi i eritrocitima (P = 0.002; r = - 0.54), i koncetracije litija u eritrocitima su veće od koncentracije litija u plazmi (P = 0,043). Raspon udjela koncentracije litija u eritrocitima i plazmi je širok (13.25 do 111.15) i nije povezan s
terapeutskom dnevnom dozom i stoga nije bolji indikator u kontroli tretmana.
U pogonima za mehaničku obradu drva skupljani su uzorci drvne prašine iz zraka u radnom okružju radi određivanja korekcijskog faktora uređaja za kontinuirano mjerenje masene koncentracije lebdećih ...drvnih čestica fotometrijom. Prema normi NIOSH 0600 i NIOSH priručniku analitičkih metoda o fotometrijskome mjerenju, korekcijski je faktor potrebno odrediti prije mjerenja za svaku vrstu prašine posebno, i to kao omjer masene koncentracije čestica određene gravimetrijskom metodom i masene koncentracije određene fotometrijom. Korekcijski faktor treba odrediti zbog utjecaja fizikalnih svojstava čestica različitog materijala (vrste, veličine i oblika čestice te njezina indeksa refleksije) na učinkovitost fotometrije. Istraživanje je provedeno s ciljem ispitivanja mogućnosti primjene fotometrijske metode za određivanje masene koncentracije inhalabilne drvne prašine u zraku. Uzorkovanje je provedeno pri obradi sirove i suhe bukovine, sirove i suhe hrastovine, sirove jelovine i iverice. Rezultati mjerenja fotometrijom u signifikantnoj su korelaciji s mjernim rezultatima dobivenim gravimetrijskom metodom (R2=0,88), što je temeljni uvjet za mogućnost upotrebe fotometrije pri mjerenju masene koncentracije drvnih čestica u zraku. Rezultati istraživanja upozorili su na nužnost određivanja korekcijskog faktora za mjerenje masene koncentracije drvne prašine pri obradi različitih vrsta drva i drvnih materijala, ali i istih vrsta drva s različitim sadržajem vode. Za uzorke uzete pri obradi jelovine dobiveno je najbolje slaganje rezultata gravimetrijske i fotometrijske metode (ksr=1), a najveći korekcijski faktor treba primijeniti pri određivanju izloženosti radnika drvnoj prašini suhe hrastovine (ksr=4,4) i iverice (ksr=4,5). S propisanim graničnim vrijednostima izloženosti radnika drvnoj prašini usporedive su samo gravimetrijski određene masene koncentracije iz osam sati skupljanog uzorka. S obzirom na kancerogenost bukovine i hrastovine i njihovu veliku zastupljenost u domaćoj drvnoprerađivačkoj industriji, fotometrijska metoda određivanja masene koncentracije drvnih čestica, osim za određivanje kratkotrajne izloženosti može poslužiti, i kao vrlo korisna metoda u analizi vremenskog profila izloženosti na radnim mjestima tijekom radnog dana. Osim toga, fotometrijska metoda omogućuje istodobno određivanje masene koncentracije inhalabilne, torakalne i respirabilne frakcije lebdećih čestica.
PDF
