Prema Europskoj strategiji za održivu, kompetitivnu i sigurnu energiju, a čije smjernice su opisane u dva dokumenta pod nazivom ''Green Paper: a European Strategy for Sustainable, Competitive and ...Secure Energy'' i ''White Paper: Energy for the Future - Renewable Sources of Energy'', predviđen je porast udjela obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 6% u ukupnoj potrošnji energije na 15% u 2015. Hrvatska, kao zemlja kandidat za pridruženje EU, sa sve većim porastom uvoza svih oblika energenata treba slijediti EU trendove, postići diverzifikaciju energetskih izvora i snabdijevanja te promovirati obnovljive izvore energije u energetski sektor. Pomoću sveobuhvatne statističke analize predstavljena je strategija gospodarenja geotermalnom energijom, za razdoblje 2007-2030, u kogeneracijskoj i kaskadnoj proizvodnji toplinske i električne energije. Projekcija je izrađena za potrebe Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i to kao integralni dio dokumenta pod naslovom ''Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH''.
Optimizacija procesa proizvodnje geotermalne energije obuhvaća smanjenje svih energetskih gubitaka od ležišnih uvjeta do potrošača. Raspoloživa energija uglavnom se troši u kanalu bušotine i ...površinskoj opremi, pa optimiziranje cjelokupnog procesa zahtjeva znanstveno-istraživački pristup zasnovan na tehnologiji pridobivanja geotermalnih fluida. Jedinična energija na ušću geotermalne bušotine može se izračunati za dva moguća slučaja. Prvi, uzima u obzir proizvodnju geotermalne vode, dok je u drugom prisutna i zasićena para. Odabran način proizvodnje jednoznačno određuje projektirani tlak na ušću bušotine. Omjer jediničnih energija pare i kapljevine u funkciji pretpostavljenih utisnih temperatura geotermalnog fluida može ukazati na komercijalizaciju ležišta Velika Ciglena.
Istočni dio Dravske depresije okvirno obuhvaća površinu od 5200 km2 čija debljina neogensko-kvartarne ispune lokalno može doseći i više od 6 km. Ležišta nafte i plina unutar neogensko-kvartarnih ...naslaga potvrđena su tijekom istraživanja koja su se provodila više od 50 godina. Unatoč ovako dugom razdoblju istraživanja i proizvodnje nafte i plina, regionalna bazenska analiza pokazuje da još uvijek postoji potencijal u pronalaženju novih ležišta nafte i plina. Dodatna mogućnost iskorištavanja dubokog podzemlja nastaje kao posljedica trenda prelaska na obnovljive izvore energije i trenda dekarbonizacije gdje ovaj dio Hrvatske ima potencijal u iskorištavanju geotermalnih resursa, geološkom skladištenju ugljičnog dioksida i u podzemnom skladištenju energije. Povišeni geotermalni gradijent, koji lokalno može biti i viši od 5 °C/100 m, omogućuje definiranje objekata prikladnih za iskorištavanje geotermalne energije u različite namjene i to iz neogensko-kvartarnih stijena te iz stijena podloge neogena sa značajnom sekundarnom poroznošću. Potencijal za uskladištenje ugljikovog dioksida i za podzemno skladištenje energije povećavat će se s vremenom, budući da je većina naftnih i plinskih polja na ovom području pri kraju proizvodnje.
Zahvale: Zahvaljujemo Hrvatskoj agenciji za ugljikovodike na ustupljenim seizmičkim i bušotinskim podatcima, te tvrtki Schlumberger na donaciji licenci za softver bez kojeg se ovaj posao ne bi mogao izvoditi. Ovaj rad sufinancirala je Hrvatska zaklada za znanost projektom „GEOloška karakterizacija podzemlja istočnog dijela Dravske depresije s ciljem procjene Energetskih Potencijala“ (UIP-2019-04-3846).
