Povečan globalni domet in vpliv medijev v novem tisočletju vzpostavljata potrebo po globalni novinarski etiki pri poročanju o mednarodno relevantnih zadevah. V središču raziskovalnega zanimanja je ...vprašanje, ali je mogoče in zaželeno razviti niz skupnih etičnih načel v univer-zalnem novinarskem kodeksu. Pri tem so ključna vprašanja, ali je mogoče priti do soglasja o univerzalnih vrednotah, ali jih je smiselno kodificirati in ali je uvedba univerzalnega kodeksa lahko učinkovit vzvod globalne novinarske odgovornosti. Etičnih kodeksov ni mogoče enačiti z novinarsko etiko in etičnim odločanjem, na katera vplivajo različni dejavniki. Pomembno je razvijati družbeno in medijsko klimo, ki bo v uredništvih spodbujala vrednote globalne etike. Vendar zavrnitev univerzalnega kodeksa ne pomeni zavrnitve vključevanja kozmopolitske perspektive v novinarsko poročanje. Prav tako ne pomeni, da je treba opustiti idejo o univerzalnem kodeksu. Razprave o njem bi morale biti del obsežnega in nenehnega samospraševanja novinarjev o svojem poslanstvu, položaju in prihodnosti. Razumeti jih je treba predvsem kot priložnost za širšo analizo stanja v profesiji in kritičen premislek o tem, kaj lahko novinarska skupnost in družba storita za premostitev ovir pri uresničevanju cilja svobodnega in odgovornega novinarstva.
The increased global reach and impact of media in the new millennium raises the need for a global journalism ethics when reporting on matters of international relevance. In the limelight of the research interest is the question whether it is possible and desired to develop a set of common ethical principles in a universal journalism code. The crucial questions are whether it is possible to come to an agreement about universal values, whether it is reasonable to codify them and whether the adoption of a universal code can be an efficient instrument of global journalistic responsibility. Ethical codes cannot be equated with journalism ethics and ethical decision-making, which is influenced by different factors. It is important to develop a social and media climate which will stimulate values of global ethics in media newsrooms. However, the rejection of a universal code does not imply a rejection of including a cosmopolitan perspective in news reporting. It also does not mean that the idea of a universal code should be abandoned. Discussions about it should be part of an extensive and constant journalists' self-questioning about their mission, situation and future. They should be understood mostly as an opportunity for a wider analysis of state of the profession and for a critical reflection on what the journalistic community and the society can do to surmount the obstacles when carrying out the goal of free and responsible journalism.
Nezaobilazna je činjenica da je globalizacija nepovratni proces modernog društva koji utječe na ključne društvene sustave zemalja širom svijeta. Poznavajući ovaj učinak globalnog povezivanja, ...neizbježno je propitivati posljedice koje globalizacija ima na nacionalna gospodarstva i mogućnost država da vode samostalne i izolirane ekonomske politike stvaranjem međusobne ovisnosti (često nauštrb zemalja nekonkurentnih gospodarstava, tj. zemalja u razvoju). Moć i autonomija nacionalnih država time se smanjuje, a njihova razina razvijenosti i razlike u dohotku predstavljaju svjetski sustav trajnih ekonomskih nejednakosti u kojem vladaju zakoni tržišta. Suočeni s višedimenzionalnim problemom kao što je ovaj i imajući na umu različite perspektive i paradigme koje na različite načine analiziraju globalizaciju, potrebno je ispitati mogućnosti i dosege suvremenih socijalnih država, čije politike trebaju utjecati na smanjenje ekonomskih nejednakosti, suzbijanje siromaštva i uvođenje socijalne pravde u kontekst globalnog neoliberalnog kapitalističkog poretka. Socijalna država naglašava, u suprotnosti s trenutnim procesom globalizacije u kontekstu kojeg su države nerijetko primorane smanjiti javnu potrošnju kako bi domaće tržište učinile međunarodno konkurentnim, potrebu uvažavanja širokog spektra vrijednosti i ciljeva (pored onih ekonomskih). Tako se, kao minimalni uvjet, ističe potreba osiguranja minimuma egzistencije građana, a potom i potreba implementacije socijalnih i redistributivnih politika s ciljem smanjenja (ekstremnih i rastućih) ekonomskih nejednakosti. S time u vezi, važno je istaknuti da globalizacija i socijalna zaštita nisu nužno nekomplementarne i da suočavanje s nejednakostima zahtijeva jačanje socijalnih politika u nacionalnim okvirima s ciljem etabliranja novih i održivih oblika ekonomije (nasuprot prevladavajućem neoliberalnom modelu).
Docentė socialinių mokslų (edukologijos) daktarė Vilniaus universiteto Edukologijos katedra Universiteto g. 9/1, LT-01513 Vilnius El. paštas: tatjana.bulajeva@fsf.vu.lt Straipsnyje analizuojama ...aukštojo mokslo ir studijų tarptautiškumo (internacionalizavimo) politika ir jos kaitos problematika bei tendencijos, išryškinusios naujų tarptautinio švietimo formų atsiradimą pasaulyje. Aptariami aukštojo mokslo ir studijų tarptautiškumo (internacionalizavimo) politikos tarptautiniai, globalizacijos ir ES Bolonijos proceso politikos nulemti kaitos aspektai ir prieštaringos raidos tendencijos. Dėl jų įtakos keičiasi nacionalinė aukštojo mokslo ir studijų politika. Atlikta Lietuvos aukštojo mokslo ir studijų tarptautiškumo politikos analizė leidžia apibūdinti pagrindinius iššūkius, su kuriais susiduria nacionalinė švietimo politika Lietuvoje studijų tarptautinimo srityje, ir kokių politinių žingsnių ir priemonių imamasi siekiant įveikti iškilusius sunkumus.
The article approaches the problem of spiritual value education in the context of challenges imposed by globalisation. Following the opinions of theologians, philosophers and educational researchers, ...the essential contours of spirituality expression are actualised. In the context of such ideas the role of emotional experiences, as a relevant dimension of spirituality, in internalisation of values is substantiated. Following B. Dodonov’s conception, it is stated that the influence of emotions on internalisation of values depends on the need of specific emotions felt by an individual, which manifests itself through a particular attraction towards these emotions as positive values. The formed favourable attitude is an expression of this need, which reflects individual’s emotional orientation and his/her relation with spiritual values.
The article presents the data of the longitudinal study (1998–2009), which show that during the period of 10–11 years the most considerable positive changes were observed in upper secondary learners’ evaluations of communicative and altruistic emotions (an increase of one fifth in the number of respondents, who evaluated these emotions as the most pleasant was observed) and slightly more positive changes were identified in evaluation of praxical, gnostic and esthetical values. The opinion that an increasing attraction of school learners towards these emotions that make up the core of spiritual experiences results in strengthening of their links with spiritual values (moral, gnostic and esthetical) is followed. An increasing favour towards hedonistic emotions and partially to gloristic, pugnistic and acquisitive values is seen as considerably negative phenomenon. Changes in perceiving of these emotions, as well as previously identified changes in understanding meanings of values, allow stating that next to identified positive changes, the orientations towards values that may be considered as a certain source of pragmatism, hedonism and utilitarianism are observed among senior school learners. The dependence of emotion changes on learners’ gender and type of school is not considerable.
Key words: globalisation, spirituality, emotions, senior school learners, change
Naše vrijeme obilježava globalizirana svijest o ugroženosti svakog oblika života na Zemlji. Nalazimo se usred velikih izazova onoga biti čovjek. U tome se zasigurno svi slažemo, ali se razilazimo u ...razumijevanju uzroka i načina kako se nositi s tom antropološko-ekološkom krizom ili ugroženošću. Svi osjećamo da je nešto duboko pogrešno u načinu života koji živimo i u našem odnosu prema stvorenom svijetu. Lice Zemlje strahovito se mijenja pod utjecajem čovjeka, koji je postao sam svoj eksperiment (J. B. Metz). Ta drama metamorfoze ne događa se sama od sebe. Na nju bitno utječe čovjek svojim ponašanjem i djelovanjem na svaki oblik života. Moć tehnike danas nadilazi granice razuma i čovjek je postao nijemi sluga koji više nije u stanju ovladati okvirima života. Globalizirano djelovanje potpomognuto tehničkim dostignućima sve više uzima dominaciju nad ljudskim životom. Ekologija je danas eminentno antropološko pitanje koje svoj odgovor može naći jedino u povratku istini stvorenja koju je Stvoritelj upisao u srce svakog čovjeka. Jedino čovjek posjeduje svijest i moć razuma i odgovornosti kao slika Božja. On je pozvan na odgovoran život i ophođenje prema stvorenoj stvarnosti. U radu se nastoji zahvatiti pojedine momente te osvijetliti dinamiku i procese globalizacije, antropologije i ekologije, koji nam stvaraju osjećaj ugroženosti i straha, nemoći i bijede. Današnja teologija pozvana je prepoznavati znakove vremena i, u tom smislu, pitanje ekologije pokazuje se znakom vremena kao antropološko pitanje. Stoga su teolozi pozvani otkrivati u novim promijenjenim okolnostima onu istinu koja mora ostati nepomućena. Čovjek je slika Božja i njegovo djelovanje otkriva tu sličnost po daru slobode i razuma kako čovjek ne bi potonuo u bezdan svoje slobode kad se odvoji od Stvoritelja. Potrebno je stvarati novu svijest, mentalitet i duh na tragovima transcendentnih vrijednosti, kako bi se čovjeku vratio osjećaj da Zemlja pripada njemu darom Stvoritelja bez prava da je manipulativno i bezobzirno iskorištava i time dovodi u opasnost sam život i njegov opstanak.
Globalizacija je proces koji značajno utječe na sve aspekte suvremenog života, pa tako i na
gospodarsku granu turizma, što je posebno važno za stanovništvo velikih turističkih odredišta.
U radu su ...prikazani preliminarni rezultati istraživanja provedenog tijekom svibnja i
lipnja 2023. na prigodnom uzorku od 72 ispitanika s područja grada Dubrovnika i susjednih
općina. Cilj je istraživanja bio ispitati stavove ispitanika o ključnim manifestacijama
globalizacije u području turizma, a koje utječu na kvalitetu života domicilnog stanovništva,
poput izgradnje apartmana i otežanog stambenog zbrinjavanja, financijske isplativosti
i implementacije politika održivog razvoja. Za potrebe istraživanja izrađen je upitnik koji
se sastoji od 33 pitanja. Upitnik je u formi anonimne ankete, koja je kreirana u obrascu
Google Forms, diseminiran putem interneta. Ispitanici su putem petostupanjske Likertove
skale izrazili pozitivne stavove o povećanju turističkih aktivnosti i ekonomskim prednostima
koje ih prate, ali i negativne stavove o nekontroliranom povećanju broja i izgradnji novih
apartmana, dostupnosti i priuštivosti nekretnina za stanovanje, a dio ispitanika izrazio
je određeno nezadovoljstvo ulogom lokalne samouprave i Turističke zajednice grada Dubrovnika u kreiranju i oblikovanju učinkovitih alata za prilagodbu i reviziju porezne politike,
prostornih planova i sl. U radu su prikazana i ograničenja istraživanja temeljem kojih
se planira revizija upitnika i njegova primjena na reprezentativnom uzorku ispitanika.
Agresija na Ukrajinu snažno utječe na izvoz žitarica i posljedično izaziva značajan poremećaj
u opskrbi hranom. U radu se analizira utjecaj rata na globalnu sigurnost opskrbe žitaricama
te se ...istražuju uzroci i posljedice snažnog poremećaja na globalnom tržištu hrane.
Predmet je istraživanja trend značajnog rasta cijena i nesigurnosti opskrbe hranom. Cilj je
rada analizirati situaciju i perspektive geostrateškog položaja jedne od najvećih izvoznica
žitarica u svijetu, odnosno istražiti i analizirati u kojoj mjeri onemogućavanje opskrbe
žitaricama onih država koje izravno ovise o uvozu žita iz Ukrajine utječe na izvoz i uvoz
žitarica u ostatku svijeta. Istraživanje je provedeno usporedbom dostupnih sekundarnih
podataka prije i nakon agresije. U radu se odgovara na istraživačka pitanja: U kojoj mjeri
agresija na Ukrajinu utječe na izvoz žitarica iz te zemlje?; U kojoj je mjeri narušena sigurnost
opskrbe hranom u svijetu uzrokovana agresijom na Ukrajinu?; Koje su posljedice rata
za države uvoznice žitarica, odnosno u kojoj je mjeri agresija utjecala na cijenu hrane u
svijetu? Rezultati kvantitativnog istraživanja omogućuju projekciju posljedica rata u državama
uvoznicama žitarica.
Šiuolaikinės visuomenės žmogaus tapatybė yra daugiamatė ir persmelkianti mažiausiai keletą kultūrinės ir socialinės patirties sluoksnių. Vytautas Kavolis analizavo postmodernią tapatybę kaip pastangą ...sujungti tai, kas buvo išskirta modernybės, nutiesiant tiltus mūsų sąmonėje ir kultūroje tarp modernizmo ir antimodernizmo. Ar dar prasminga XXI amžiaus pradžioje nurodyti išeikvotus savivokos ir tapatybės modelius aprašant lojalumą kaip bekompromisinę kovą už tautą ir jos istoriją bei jų gynimą? Ar veikiau turėtume pasikliauti savo gebėjimu susieti save su kitais, įveikdami atsajas atviru mąstymu, supratimu ir tokiu pasišventimu savo kultūrai, kuris derėtų su jautrumu kitoms kultūroms? Ar galime paveldėti tapatybę amžiuje, kada ji yra veikiau sąmoningo pasirinkimo ir pasiekimo, o ne priskyrimo kažkam reikalas? Straipsnyje keliami visi šitie klausimai nusakant tapatybę kaip simbolinę konstrukciją, kurioje mes ieškome sąvokų ir reikšmių kontekstų sau ir mus supančiam pasauliui interpretuoti.
Bolonjska deklaracija otvorila je i ponudila reformu obrazovanja, što je formalizirano Bolonjskom deklaracijom 1999, koja je u velikoj mjeri pokrenuta od strane poslodavaca. Njihov zahtjev bio je da ...na jedinstvenom europskom tržištu, budući kandidati za posao budu obrazovani na standardni način, kako bi velike europske kompanije primjenjivale isti sustav zapošljavanja u različitim zemljama. Njihov zahtjev je bio usmjeren na reformu nastavnog plana i programa na način veće primjenjivosti. Od obrazovnog sustava se traži da tijekom obrazovanja prenese studentima ne samo akademsko znanje, već praktične vještine, kao i da razvijaju svoje sposobnosti tijekom školovanja tako da se mogu od prvog dana svog radnog vijeka započeti s obavljanjem nekih zadatke. Sama ideja, iako je deklarativno široko prihvaćena, naišla je na mnoštvo različitih otpora. U prilagodbi nastavnih planova i programa, često se očituju sljedeće problemi: formalni pristup, otezanje, djelomična primjena nekih od principa, deklarativno prihvaćanje. Prilagodba potrebama poslodavaca izazvala je možda najveći otpor. I što je najvažnije za poslodavce, integraciju teorijskih znanja i praktičnih koncepata, sveučilišta često prihvaćaju samo formalno.
Education, and above all formal education, has been one of the principle components of modernization and globalization. This is to say that the notion of universal participation in human affairs is ...by now regarded a necessary condition for national and international relationships and understanding. Without education, as a rational condition, such relationships and understanding are hardly possible. The call for extension of democracy and the production of the good life around the globe is constantly premised on the requirements of formal education. It is advisable to disclose what constitutes this modern education and what sort of human being and a type of reality does it require and in fact construct. While the phrase formal education sounds intellectual, indeed enlightening, we want to argue that such a designation has a preunderstanding that frames the modern Western civilizational understanding of sciences and by extension of human sciences. Indeed, it shapes the way in which human beings must become in their concrete, practical interrelationships, whether intra or international.
Švietimas, o pirmiausia – formalusis švietimas, yra svarbus modernėjimo ir globalizacijos komponentas. Tai rodo, kad visuotinis žmogiškų problemų sprendimas esti būtina nacionalinių ir tarptautinių santykių supratimo sąlyga. Demokratijos ir gerovės plėtra pasaulyje remiasi formaliojo švietimo reikalavimais. Tiek vadinamosiose išsivysčiusiose Vakarų šalyse, tiek ir siekiančiose tokio išsivystymo visuomenėse esamas švietimo lygmuo pasitelkiamas kaip vertinimo kriterijus. Šiame straipsnyje nagrinėjamos dabartinės teorinės, metodologinės ir civilizacinės švietimo problemos, siejamos su globalizacija. Taip pat svarstomi Vakarų moderniojo mąstymo, kuris laikomas „globalizuojančiu“, klausimai, o taip pat aptariamos postmoderniojo multidiskursyvumo galimybės sprendžiant švietimo problemas, kurios atsiranda dėl globalizuojančio modernybės modelio poveikio pedagoginėje praktikoje.
PDF
