U članku je prikazana prostorna raspodjela poslovnih subjekata u Sloveniji od lokacije u poslovnim zonama, u područjima centralnih djelatnosti, do rada kod kuće. U istraživanju smo koristili ...komparativnu metodu da utvrdimo njihovo stanje s obzirom na broj, lokaciju i tipologiju zgrada u kojima se nalaze. Ustanovili smo da je struktura vrlo razgranata i da se većina entiteta nalazi u stambenim područjima. To područje u budućnosti zahtijeva cjelovitija istraživanja i reguliranje.
U radu se raspravlja o gospodarskim promjenama u Koprivničkoj Podravini i Kalničkom prigorju (Koprivničko-križevačka županija) nastalim nakon 1991. godine, tj. u tranzicijskom razdoblju. Težište ...problematike stavljeno je na prikaz ekonomske strukture, zaposlenosti i obilježja poslovnih subjekata (firmi). Uspoređuje se struktura zaposlenih po sektorima 1991. i 2001. i analiziraju se firme s obzirom na njihovu prostornu distribuciju, veličinu, djelatnosti i oblik vlasništva 1999. godine.
Sve jača globalna ekonomija potiče države i regije diljem svijeta kako bi povećale vlastitu ekonomsku korist. Ekonomski uspjeh ovisit će uvelike o stvaranju informacija i znanja dostupnih pojedincima ...i tvrtkama, oblikujući time tzv „ekonomiju temeljenu na znanju”. Jedna od funkcija sveučilišta je pružanje nacionalne istraživačke baze. Iz te baze je nastalo mnogo korisnih znanja za društvo i gospodarstvo. Oni stvaraju stručnost, te inovativan i radikalan način razmišljanja. Sveučilišta su glavni izvori visokoobrazovanog osoblja i stimuliraju poduzetništvo i poslovanje, te mogu biti snažan čimbenik u privlačenju ulaganja u regiju. Sveučilište ima ključnu ulogu u edukaciji ljudi, ali također ima i ogroman utjecaj na razvoj regije interakcijom s industrijom. Europska sveučilišta imaju golem potencijal, 4,000 institucija s više od 17 milijuna studenata, a oko 1,5 milijun zaposlenika, od kojih su 435,000 istraživači. Kako bi se ovaj potencijal u potpunosti iskoristio, potrebna je bolja suradnja između obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata.
Na području Republike Hrvatske obrazovni je sustav bio podvrgnut mnogim reformama koje, u pravilu nisu doprinijele stvaranju visokokvalitetnih ljudskih resursa, spremnih da budu izravno uključeni u ...poduzetništvo. Štoviše, ovaj problem je i povećan zbog činjenice da je sustav visokoga obrazovanja prošao kroz transformaciju u nekoliko prethodnih godina, razvivši se u Bolonjski proces, dok srednjoškolski obrazovni sustav nije adekvatno pratio tu promjenu. Zbog važnosti obrazovanja profesionalnog osoblja radi gospodarskoga razvoja istočne Hrvatske, napose Vukovarsko-srijemske županije kao područja posebne
državne skrbi, bilo je nužno pokrenuti trogodišnji Stručni studij Trgovine na Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru. Njegov nastavni plan i program treba činiti osnovu koja bi bila prikladna sadašnjim potrebama i shvaćanju poduzetništva kao glavne kompetencije cjeloživotnoga učenja gospodarskih subjekata na najbolji mogući naćin. Na veleučilišnoj razini, nužno je nastavne planove i programe prilagoditi tako da rješavaju probleme prilagodbe studenata pragmatičnim poslovnim uvjetima i prihvaćanju poduzetništva kao obrazovne, društvene i gospodarstvene vrijednosti. Uz to, nužno je analizirati politiku, misiju i obrazovne ciljeve unutar cjeloživotnoga učenja i obrazovanja odraslih. Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru ulaže maksimalne napore u razvoj nastavnih planova i programa cjeloživotnoga učenja u području obrazovanja i povećanja mobilnosti u odnosu na studente uključene u ovaj proces. Ovi programi prilagođeni su u skladu sa smjernicama Međunarodne udruge za cjeloživotno učenje i poučavanje (International Association for Continued Education and Training, IACET) iz Washingtona, DC, te Europske unije.
Segment visokog obrazovanja u ukupnoj obrazovnoj strukturi mora težiti poduzetnosti. No obrazovne institucije ne znaju kojim smjerom krenuti jer njihova uloga još uvijek nije definirana, za razliku ...od ostalih gospodarskih subjekata. Da bi visokoobrazovna institucija bila poduzetna mora identificirati svoju ciljnu skupinu, prepoznati njihove potrebe te ih zadovoljiti pomoću vlastitih resursa i suradnjom s gospodarstvenicima. Visokoobrazovne institucije mogu sudjelovati u izradi i provođenju projekata Europske unije putem kojih će steći potrebno iskustvo i ostvariti partnerstvo s ostalim institucijama. U svoje područje izučavanja može uključiti gospodarske subjekte s ciljem aktiviranja svojih studenata za sudjelovanje u praksi. Važno je da visokoobrazovne institucije svojim djelovanjem u zajednici stvore pozitivan imidž koji će biti osnova njihovog daljnjeg razvoja prema poduzetnoj obrazovnoj instituciji.
Budući da se gospodarstvo sve više razvija u smjeru uslužnih djelatnosti, nameće se potreba da marketing manageri, marketing stručnjaci i poduzetnici, što bolje upoznaju uslužne djelatnosti i njihovu ...važnost za gospodarstvo svake zemlje, pa i Hrvatske. Usluge su neopipljive, nedjeljive, nepostojane i prolazne, pa svaki oblik usluga zahtijeva marketing strategiju. Naime, gospodarska uslužna djelatnost omogućava proizvodnji da premosti prostor ili segmente tržišta između proizvodnje i potrošnje, kako bi se u određenom vremenu i prostoru učinkovito zadovoljile potrebe potrošača i ostvarili ciljevi poduzeća, uz planiranu dobit ili profit. U prošlosti, uslužne djelatnosti su znatno zaostajale za proizvodnim poduzećima u usvajanju i primjeni marketing koncepcije, no sada se to znatno mijenja. Sukladno s iznesenim, marketing strategija u uslužnim djelatnostima zahtijeva ne samo vanjski marketing, već i marketing unutar poduzeća, kako bi se motivirali djelatnici u pružanju usluga i podizanju razine kvalitete.
PDF
