Rad donosi stilsku analizu i kronologiju gradnje reprezentativnih zdanja koja obitelj Janković daje graditi tijekom tri generacije. U jedno stoljeće i šesnaest godina (1763. - 1879.), koliko ...Jankovići gospodare krajem, Daruvar se mahom urbanizira i razvija. Dvorac, dvorska kapela te zdanja lječilišnog kompleksa i danas čine dominantne točke grada. Dvorac obitelji grade nepoznati bečki arhitekti od 1771. do 1777. godine. Pročelja rađena u maniri kasnoga baroka vrlo su smirena i aristokratska, a uzore ovoj smirenosti nalazimo u monumentalnoj bečkoj arhitekturi druge polovice XVIII. stoljeća, dok dograđena altana (1868.-1870.) svjedoči o klasicističkim elementima koji evociraju antiku. Crkva Presvetog Trojstva, nekad dvorska kapela, pregrađuje se u tri navrata, no ne gubi karakteristike prvobitne gradnje (1764.) u stilu dinamičnog baroka, dok kasnijim dogradnjama poprima i neorenesansne odlike. Vrlo je važna jer predstavlja prvi primjer rotunde s kupolom u baroknom periodu na području Sjeverne Hrvatske. Prepoznavši potencijal koji se krije u termalnim izvorima, Antun Janković započinje gradnju kupališta oko 1762. na ostatcima antičkih termi. Antunova kupka se gradi 1762., te iako arhitektonski vrlo jednostavna, građevina se ističe svojom poviješću i neogotičkim elementima. Vila Arcadia gradi se prvotno u baroknoj maniri tipičnoj za ove krajeve u drugoj polovici XVIII. stoljeća, te vremenom i pregradnjama poprima i secesijske elemente, a zanimljiva je jer svjedoči jednoj preobrazbi kroz vrijeme. Ivanova kupka gradi se 1810. - 1818., a zdanje u ovoj izvornoj fazi svrstavamo u malobrojna, ali kvalitetna ostvarenja klasicizma u Hrvatskoj. Jedinstveni neorenesansni izgled koji je rezultat pregradnje između 1885. i 1909., vidljiv je u elegantnim dekoracijama pročelja, dok monumentalnosti građevine pridonose visoki piramidalni krovovi. Švicarska vila je pak posebna jer je građena u potpuno drugačijem stilu negoli ostala zdanja u lječilišnom kompleksu, a utjecaj alpske arhitekture u oblikovanju drvenog dvokatnog trijema i njegovoj dekoraciji u duhu romantizma uspio se očuvati do današnjih dana. Centralna blatna kupka se gradi u dva navrata – negdje između 1862. – 1879., te 1908. - 1910. Prvobitna građevina imala je odlike romantičarske arhitekture inspirirane alpskim stilom, a pregradnjom je ornamentalni stil mađarske secesije inspirirane maurskom arhitekturom našao svoje mjesto i u Daruvaru.
Zgrade značajno utječu na vanjski okoliš, ali i na ljudsko zdravlje, udobnost i produktivnost. U navedenoj interakciji najveću ulogu ima ovojnica zgrade koja djeluje kao filtar koji poželjne utjecaje ...iz vanjskog okoliša propušta u unutrašnjost, a nepoželjne odbija ili mijenja. Sva opterećenja koja ovojnica mora podnijeti i sve funkcije koje mora zadovoljiti proizlaze iz tri bitne komponente i njihova međuodnosa: vanjskog okoliša, unutarnjeg okoliša i same ovojnice. Cilj je suvremene gradnje pristupiti pitanju ovojnice zgrade multidisciplinarno i integralno kako bi se potencijalni problemi izbjegli, a ljudske potrebe kvalitetno zadovoljile uz što manje financijske troškove.
Članak govori o pravnom statusu morske obale u Republici Hrvatskoj; o tome kako je on na temelju pozitivnoga
zakonodavstva uređen s pomoću instituta pomorskog dobra, uz kraći povijesni prikaz zaštite ...pomorskog dobra.
Zatim se izlažu propisi kojima se uređuje gradnja, evidencija građevina, te posebni uvjeti gradnje na morskoj obali.
Naposljetku, autorice razmatraju uređenje i evidenciju ovlaštenja na građevinama na pomorskom dobru.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Svrha – Cilj je rada unaprijediti održivi razvoj u građevinskoj industriji (CI) i predstaviti pregled literature iz perspektive ciljeva održivog razvoja (SDG) u marketingu u građevinskoj industriji ...(CI), njegovoj važnosti za strategije upravljanja, marketinške sposobnosti i odnos između održivoga razvoja (SDG) i upravljanja lean (agilnim) i zelenim marketingom (LGM) u građevinskoj industriji (CI).
Metodološki pristup – Kao metodologija istraživanja korišten je strukturirani pregled literature kako bi se saznalo na koji način su adresirane najznačajnije teme u suvremenoj literaturi. Korištena je kombinacija 21 različite ključne riječi pomoću tražilice i pretraživanja po naslovu, sažetku i ključnim riječima radi prikupljanja istraživačkih i preglednih članaka objavljenih u vremenskom razdoblju od deset godina. Ispitano je 114 znanstvenih radova.
Rezultati i implikacije – Članci su ispitivani u tri faze s naglaskom na marketingu i građevinskoj industriji (CI), marketingu i njegovoj važnosti za upravljanje te lean (agilni)i zeleni marketing (LGM). Utvrđene su jazovi u literaturi. Istaknuta su potencijalna buduća područja istraživanja.
Ograničenje – Ograničenja istraživanja vezana su uz korištenje Elseviera (www.sciencedirect.com) kao baze podataka i fokusiranje na istraživanja i pregledne članke napisane na engleskom jeziku.
Doprinos – Rad doprinosi marketinškoj literaturi u području građevinske industrije (CI), zelenom marketingu te lean (agilnom) marketingu u građevinskoj industriji (CI). Istraživanje daje pregled literature na temelju velikog uzorka radova u tri faze. Prikazuje jazove u literaturi te može služiti kao vodič za daljnja istraživanja u marketingu te provedbi strategije lean (agilnog) i zelenog marketinga (LGM) u području građevinske industrije (CI).
V članku se razpravlja o urbanem razvoju Zagreba v obdobju tranzicije. Analizirajo se štiri procesi, ki so pripeljali do prostorskih in funkcijskih sprememb v razvoju mesta znotraj uprvnih meja. To ...so: proces nastajanja novega centralnega poslovnega središča (CBD, city), širjenje trgovskih središč in hipermarketov, razvoj stanovanjske gradnje v novih pogojih in prometni problemi ter njihove rešitve. Pod vplivom teh procesov je prostorsko-funkcionalna struktura mesta postala bolj kompleksna. V povezavi s tem je mesto še okrepilo svoj vpliv na razvoj celotne urbane regije.
Ideja o osnivanju veterinarske škole na našim prostorima potječe još iz 1806. godine. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo 1844. godine pokreće inicijativu o osnivanju veterinarskog učilišta u ...Zagrebu, isto se predlaže i 1850. na općoj skupštini liječnika. Većina županija 1856. godine traži ustrojenje veterinarske škole u Zagrebu. Hrvatski sabor 28. studenoga 1861. traži uređenje primaljskog i veterinarskog zavoda, dok se 8. travnja 1869. traži od Medicinskog fakulteta da se osnuju učiteljske stolice za primaljstvo i veterinarstvo. Hrvatskom je saboru 11. svibnja 1888. dan je podnesak o potrebi osnivanja medicinskog fakulteta na kojemu se trebaju podići Zavod za životinjske zarazne bolesti i veterinarsko redarstvo. Uredbom od 31. kolovoza 1919. formirana je škola i izrađen nacrt Naredbe. Ukazom kralja Aleksandra 7. prosinca 1924. Visoka veterinarska škola u Zagrebu pretvara se u Veterinarski fakultet koji će iz Savske ceste biti preseljen u Heinzelovu 55 u Zagrebu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Pogled na novo brv v Celju z vzhodne smeri.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
